Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Da li će Snouden posvađati Rusiju i SAD?
Savremeni svet

Da li će Snouden posvađati Rusiju i SAD?

PDF Štampa El. pošta
Đorđe Milošević   
ponedeljak, 15. jul 2013.

Istorija sa bivšim saradnikom američke obaveštajne službe Edvardom Snoudenom se nastavlja. On i dalje boravi u tranzitnoj zoni moskovskog aerodroma Šeremetjevo, čekajući odgovor na zahtev da mu se odobri privremeni boravak u Rusiji do odlaska u neku zemlju Latinske Amerike koja je spremna da mu da azil, verovatno u Venecuelu.

Telefonski razgovor ruskog i američkog predsednika Putina i Obame nije razrešio dilemu. O sadržini tog razgovora se zapravo malo zna. Pres sekretar Putina Dmitrij Peskov samo je kratko izjavio da su predsednici razgovarali na inicijativu Obame, da je bilo reči o Snoudenu i saradnji oko pitanja bezbednosti.

Nešto više detalja i jasnoća uneo je susret Snoudena sa ruskim ličnostima, članovima Dume, najpoznatijim ruskim advokatima i predstavnicima organizacije za zaštitu ljudskih prava.

Pažnju ruskih i stranih novinara, među kojima je vladalo ogromno interesovanje za ovaj susret kao i za boravak Snoudena u Moskvi, privukle su dve fraze koje je Amerikanac izgovorio na samom početku susreta. Obraćajući se prisutnima, rekao je otprilike sledeće: još pre mesec dana mogao sam da čitam vašu prepisku i rešavam vašu sudbinu. Time je u otvorenoj formi obelodanio da je kao saradnik američkih specijalnih službi imao uvid u sadržinu prepiske ruskih građana, pre svega zvaničnika na osnovu kojih Amerikanci ,,rešavaju njihovu sudbinu’’. Druga fraza bila je mnogo bezazlenija; kada se iz zvučnika začuo poziv putnicima da uđu u avion rekao je: koliko sam puta slušao ove reči tokom poslednje nedelje. Dabome, boraveći u tranzitnoj zoni veoma frekvetnog moskovskog aerodroma ovakve pozive Snouden sluša stotinama puta svakoga dana.

Šta je navelo Snuodena da sleti na moskovski aerodrom i potraži privremeni boravak u ovoj zemlji koja u očima Amerikanaca ne uživa neki veći ugled?

Snouden je Amerikanac i američki patriota, kažu analitičari. Ogorčilo ga je to čime se bave američke specijalne službe i razobličio je njihovu delatnost. Pobegao je iz Amerike jer je shvatio da će ga ubiti ili strpati u zatvor sa krajnje neizvesnom budućnošću. Jer u pojedinim američkim državama još postoji smrtna kazna. Ali, osloniti se na Rusiju bilo mu je krajnje teško. Još od rođenja bila mu je usađena mržnja prema Rusiji. To je zemlja GULAG-a, KGB-a. Doduše ni jednog ni drugog više nema, ali se, kako primećuju pojedini analitičari u Moskvi, u očima mnogih Amerikanaca odnos ka Rusiji nije izmenio. Snouden je morao da skupi dosta hrabrosti i premosti tu ogromnu barijeru.

Moskva je ostala jedinstvena alternativa ,,svetskom šerifu’’, napisao je jedan moskovski list. Samo njene avione neće prisiliti da negde slete, samo u Rusiji ne dejstvuju američki pismeni nalozi za hapšenje, samo ovde neće helikopterima sletati američki specijalci uz pratnju čitavog jata bespilotnih letelica. Posle susreta sa latinoameričkim predstavnicima, shvatio je da na svetu nema sigurnijeg mesta od Moskve. I prilikom susreta sa ruskim zvaničnicima obnovio je svoju molbu da zatraži privremeni azil koji će mu, kako pretpostavljaju analitičari, biti odobren.

Kako se moglo čuti, Rusija se dvoumila da li da se umeša u ovaj slučaj i reskira svađu sa Vašingtonom. Rusija nikada nikoga i nikome neće isporučiti, rekao je svojevremeno Putin, okončavši tako glasine o tajnom trgovanju sa Amerikom. Ali, Moskva nije želela ni da nagovara Snoudena da ostane u Rusiji. Zato mu do skora i nisu dozvoljavali susret sa ruskim funkcionerima. Da pri tome podsetim da je Putin dozvolio mogućnost da Snouden dobije azil u Rusiji, ali pod uslovom da ništa ne radi na štetu Amerike, što je Snouden i prihvatio.

Uostalom, zašto bi Rusija bila obavezna da izruči Snoudena kada se druga strana ponaša upravo suprotno? Dovoljno je podsetiti da je Britanija, na primer, godinama odbijala da izruči sada već pokojnog Borisa Berezovskog. A da i ne govorimo o Ahmadu Zakajevu koga Rusija tereti za zločine i koji je jedan od rukovodilaca čečenskog separatističkog pokreta? On uživa gostoprimstvo Britanije i drugih zapadnih zemalja, kao i neke druge ličnosti iz sveta kriminala i terorizma.

Oko čitavog ovog slučaja ruski zvaničnici svakako imaju u vidu i neke činjenice koje su u značajnoj meri uticale na stav Moskve. U poslednje vreme, naime, Amerika je, prema ruskim ocenama, preduzela nekoliko ne baš prijateljskih koraka. Osim pritisaka u vezi sa Sirijom, Vašington je značajno proširio ,,spisak Magnitskog’’, odnosno spisak neprijatelja SAD čija će imovina biti zaplenjena. Da stvar bude gora, to je tajni spisak tako da se odluke ne mogu osporavati. Istovremeno, u SAD, ali i nekim drugim zapadnim zemljama pojačana je kampanja protiv Rusije i njenog predsednika pa se mogu čuti i pretnje. U Nemačkoj je na dvadeset godina osuđena žena koja je navodno sarađivala sa ruskom obaveštajnom službom. Akt vazdušnog piratstva, odnosno zadržavanje i pretres aviona predsednika Bolivije koji je poleteo iz Moskve, dolili su ulje na vatru. Sve je to svakako izmenilo odnos Rusije prema ,,problemu Snouden’’.

Kako se izveštava, Vašington se poneo gotovo histerično što je Moskva dozvolila susret Snoudena sa javnošću. Neki izvori su javili da je američki ambasador Makfol lično telefonirao zaštitnici za ljudska prava Ljudmili Aleksejevoj, pa čak i pretio, što je ambasador demantovao. Komentatori u Moskvi kažu da je Aleksejeva stala na stranu Amerike. Ona je američka državljanka, kao i Snouden, ali je bivši saradnik obaveštajne službe stao na stranu interesa čovečanstva, a Aleksejeva na stranu američkih specijalnih službi.

U međuvremenu, pojedini zapadni izvori javili su da Snouden raspolaže veoma brojnim svedočanstvima o špijunskoj delatnosti SAD što može da nanese ogromnu štetu Vašingtonu. Snouden navodno raspolaže informacijama o funkcionisanju programa koji omogućava američkim specijalnim službama dostup elektronskim informacijama građana. On je te podatke sačuvao na sigurnim mestima po čitavom svetu. ,,Američka vlada treba da se svakodnevno moli da se sa Snoudenom ništa ne desi. Inače, sve će biti obelodanjeno što će za SAD da bude gore od noćnog košmara’’, kaže telekanal ABC pozivajući se na britanski list Gardijan.

Ruski politikolog Sergej Mihejev kaže da je Moskva dala na znanje Vašingtonu da ne može da joj se naređuje. Ona može da Snoudenu da azil. Mihejev smatra da Putin neće da povuče reč da nikada nikoga i nikome Rusija neće izručivati građane. Šta mogu SAD tim povodom da nam naškode, pita Mihejev i odmah odgovara: ništa.

Po mišljenju pojedinih eksperata, čitava epizoda može da ima negativne posledice po rusko-američke odnose. Neki novinarski izvori u Moskvi, bliski američkim zvaničnicima, smatraju da Barak Obama može da odustane od planiranog puta u Moskvu početkom septembra ako se Snouden još uvek bude nalazio u ruskoj prestonici. Isti izvori kažu da im je u Kremlju rečeno da Vašington nije postavio takav ultimatum i da pripreme za samit teku na uobičajen način.

Iako je slučaj veoma delikatan, a za Vašington krajnje neprijatan, pa čak i opasan, čini se da ni jedna ni druga strana ne žele drastično zaoštravanje odnosa.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner