Komentar dana | |||
Da li je na pomolu nova raspodela svetske finansijske moći? |
![]() |
![]() |
![]() |
sreda, 10. novembar 2010. | |
![]() Odgovor na ovo pitanje svakako mora biti negativan jer dobro nam poznata krilatica „na zapadu ništa novo” dobija jednu sasvim novu dimenziju. Naime, međusobne optužbe između SAD i Nemačke dostigle su kulminaciju nakon odluke američkog ministarstva finansija da svojoj ekonomiji pruže finansijsku inekciju u iznosu od čak 600 milijardi dolara, ali najveći problem predstavlja činjenica da je taj novac apsolutno bez pokrića! Ovo može biti potencijalno veoma opasno za zemlje u razvoju ali i za najrazvijenije države sveta jer ponovo se suočavamo sa opasnošću globalne ekonomske krize. Da je američki ekonomski model u velikoj krizi uvideo je i nemački ministar finansija Volfgang Šojble koji je osudio odluku Federalnih rezervi SAD da u američku ekonomiju “upumpaju” 600 milijardi dolara bez pokrića dok je Angela Merkel osudila američke prigovore i pokušaj da se obuzda ogromni nemački trgovinski suficit.[1] Amerika se trudi da grčevito odbrani svoju ekonomsku poziciju koja je bazirana na monopolu i štampanju ogromnih količina dolara bez pokrića, ali takav ekonomski sistem preti da se uruši u sebe kao kula od karata što bi imalo nesagledive posledice po čitavu svetsku ekonomiju. Međutim, ono što je važnije i što bi u budućnosti moglo da predstavlja protivtežu takvim tendencijama jeste ogroman ekonomski rast zemalja koje čine neformalni ekonomski klub tj, zemalja BRIK-a kog čine Brazil, Rusija, Indija i Kina koja je nedavno zabeležila ogroman privredni rast zahvaljujući konkurentnom tržištu što je dovelo do toga da ova zemlja pretekne i Japan na tom planu. Jačanje ekonomske, i posledično političke, moći zemalja BRIK kluba dovelo je do nove raspodele odnosa kvota i glasova među zemljama koje čine grupu 20 što je samim tim dovelo i do najradikalnije promene prava glasa u MMF-u. Kina je pretekla sve vodeće evropske zemlje i sa šestog stigla je na treće mesto odmah iza SAD i Japana kada je u pitanju pravo odlučivanja u MMF-u. Istovremeno Brazil se po prvi put našao u desetorici jer su kvote te zemlje najviše porasle i to za trećinu. Rast položaja zemalja BRIK-a omogućio je da te zemlje povećaju svoj udeo sa 3.5 na 14.2 procenata. U ovom trenutku to možda ne izgleda značajno jer SAD i zemlje EU još uvek imaju najveći paket prava na odlučivanje ali ključno je da će se trend rasta učešća zemalja u razvoju i država koje čine BRIK nezadrživo nastaviti. Profesor MGIMSO Sergej Luzjanjin smatra da je to “znatan prodor i da će se ta tendencija nastaviti. Izgleda da će tokom narednih 5 godina u okviru MMF-a zemlje u razvoju koje imaju ogroman tržišni, politički i ekonomski potencijal u okviru saveta direktora MMF izravnati svoje položaje. U tom smislu zemlje Brik-a u MMF istupaju kao složna grupa”. [2] Možemo da dodamo da se čak i ova prognoza čini previše opreznom u smislu da je sasvim realno očekivati da, uprkos oštrim protestima SAD i zemalja EU, zemlje članice BRIK-a svoj položaj u tzv. paketu odlučivanja koji omogućava pravo veta izjednače sa SAD i EU već za najviše tri do četiri godine. Ovo će omogućiti i stabilizaciju svetske ekonomije ali i zaštitu slabijih ekonomija od nekontrolisanog priliva američkog dolara bez pokrića zahvaljujući čemu privreda SAD veštački održava svoj globalni monopol. |