Statistika ili manipulacija – Zašto nema zvaničnih rezultata popisa stanovništva u BiH

Proteklih dana održan je još jedan u nizu sastanaka direktora zavoda za statistiku Republike Srpske(RS) i Federacije BiH(FBiH) i Agencije za statistiku BiH, ali se i ovaj poslednji sastanak završio bez objavljivanja konačnih rezultata popisa stanovništva u BiH, koji je sproveden još u jesen 2013. godine. Iako se čini da je problem lako rešiv, rešavanje ne ide nimalo lako, tim pre jer nacionalno prebrojavanje u BiH uvek unese dodatne tenzije na političkoj sceni.

Iako je, naime, još prilikom popisivanja stanovništva jasno utvrđeno da će se u stalne stanovnike u BiH(rezidente) brojati samo oni koji žive u BiH najmanje godinu dana uoči popisa, statističari do danas ne uspevaju da se dogovore koliko u BiH ima tih stalnih stanovnika, a ko su oni državljan BiH koji žive/rade/studiraju u inostranstvu, pa se zato ne mogu ubrojati među stanovnike koji svakodnevno borave u BiH[1].

I predstavnici RS i predstavnici FBiH tvrde da se pridržavaju pomenutog pravila o određivanju stalnih stanovnika, ali računica im se, ipak, razilazi u 200-400 000 ljudi. Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH i koordinator Saveta ministara za popis stanovništva - inače, visoki funkcioner bošnjačke SDA -  tvrdi da je "već dogovoreno da je nerezidentnih preko 200 000 stanovnika, koji su dvostruko popisani u FBiH i RS, ali da sada RS traži da bude 450 000 nerezidentnih stanovnika"[2]. Za Osmanovića i njegovu SDA takav zahtev nije prihvatljiv i predstavlja "politizovanje popisa stanovništva"[3].

S druge strane, predsednik RS Milorad Dodik uzvraća da "ostaje sporno 300 000 - 400 000 nerezidentnih stanovnika, što govori u prilog tvrdnji da su muslimani prije popisa manipulisali s tim", te najavljuje da će RS sama objaviti rezultate popisa stanovništva na svojoj teritoriji, ukoliko ne bude dogovora do 1. jula, kada ističe rok za objavu konačnih rezultata popisa stanovništva u BiH[4].

Dodik je svoje navode potkrepio ranije poznatim primerima popisivanja, prema kojima je "na jednoj adresi u Srebrenici u stanu od 50 kvadrata prijavljeno 70 ljudi, a neki su prebivalište imali u džamijama". Zatim je lider DNS-a  i gradonačelnik Prijedora Marko Pavić naveo slične primere sa područja ovog grada, tačnije iz prigradskih naselja naseljenih Bošnjacima, od kojih većina danas, nakon ratnog izbeglištva, živi raseljena u zemljama širom sveta. „U Kamičanima je sada 28 stanovnika više nego 1991. godine, u Hrnićima sedam, a u Kozarcu čak 773 više nego 1991. godine“, rekao je Pavić, potkrepljujući tvrdnje da je reč o nerezidentnom stanovništvu[5].

Dakle, ako je suditi po stavovima vlasti RS i vodeće bošnjačke SDA, kao i ostalih bošnjačkih stranaka, Bošnjaci su najveći deo spornog stanovništva koje ne živi u BiH već u inostranstvu, pri čemu bošnjački političari, kako uverava Dodik, imaju "skrivene namere da proizvedu veću strukturu nego što postoji u BiH".

To najverovatnije znači da bi bošnjački političari već sada želeli da u rezultatima popisa stanovništva izbroje više od 50 odsto Bošnjaka, a za to im nedostaje tek koji procenat, pa se valjda zbog toga i žestoko bore za svakog svog (ne)rezidenta. Naime, još krajem prošle godine američka CIA je objavila procene da "u BiH živi 48,4 odsto Bošnjaka, 32,7 odsto Srba, 14,6 odsto Hrvata, dok procenat ostalih u nacionalnoj strukturi BiH iznosi 4,3 odsto"[6]. Ostalo je nepoznato da li su analitičari CIA u svoje brojke uračunali i spornih 200 000 - 400 000 (ne)rezidenata, ali već i procenat Bošnjaka koje su izbrojali jasno govori da su Bošnjaci veoma blizu "magične" granice apsolutne većine stanovništva u BiH.

Nije nikakva tajna da bi prelazak te granice za bošnjačke nacionaliste - koji se maltene svakodnevno žale da su jedini narod na Balkanu bez svoje nacionalne države - predstavljao dodatni pokušaj legitimizovanja zahteva za preuređenje dejtonske BiH u državu koja bi jednog dana postala onakva kakvoj oni streme. Iako Dodik sada tvrdi da bi apsolutna većina bošnjačkog stanovništva u BiH predstavljala samo " običan zbir, koji nema nikakvu političku težinu", izvesno je da će se, pre ili kasnije, pred Dodika i/ili bilo kojeg drugog srpskog političara u RS, bošnjački političari pojaviti sa novim-starim zahtevima za centralizaciju/ reorganizaciju BiH upravo se uzdajući u "političku težinu" rezultata sa ovog ili prvog sledećeg popisa stanovništva.

Odgovor na pitanje kako se će srpski političari tome suprotstaviti, delom će moći da se nasluti u istrajavanju na poziciji koju budu zastupali u narednih nekoliko meseci do objavljivanja rezultata popisa stanovništva iz 2013. godine.