Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Šta Hilari Klinton zapravo želi od Rusije
Komentar dana

Šta Hilari Klinton zapravo želi od Rusije

PDF Štampa El. pošta
Vladimir Jevtić   
petak, 09. decembar 2011.

Američka državna sekretarka Hilari Klinton izjavila je da su izbori u Rusiji bili “namešteni” i da navodno ruski glasači zaslužuju da se sprovede istraga o prevari na parlamentarnim izborima u Rusiji. “Ruski glasači zaslužuju da se sprovede istraga o izbornoj prevari i manipulaciji”, rekla je Klintonova na sastanku ministara OEBS-a u Viljnusu.[1] Ona je takođe iskoristila priliku da kritikuje režim u Belorusiji na čelu sa Lukašenkom nazvavši ga poslednjim bastionom diktatorstva u Evropi. Ovakve izjave predstavljaju savršen primer političkog pritiska na Rusiju u kontekstu krize u Siriji i Iranu.

Misija OEBS-a je navodno otkrila brojne nepravilnosti tokom izbornog postupka, što isto tvrde i pojedine ruske opozicione partije. Naravno, primećujemo potpuno isti obrazac i formu pritisaka koji se primenjuju uvek kada Zapad svoje “interese” ne može da ostvari nekim drugim, čitaj oružanim putem. Kada SAD nisu zadovoljne rezultatima izbora, što znači da njihovi puleni nisu uspeli da osvoje izbore, oni ih uvek preko institucija kao što je OEBS proglašavaju neregularnim i nameštenim.

SAD pokušavaju da iznutra podriju stabilan politički sistem u Rusiji i bez sumnje sa simpatijama gledaju na organizovanje demonstracija u Moskvi i Sankt Peterburgu. Pristalice opozicije su uzvikivali: “vratite nam poštene izbore”, “Rusija bez Putina”, “Čurov (predsednik Centralne izborne komisije) vrati nam naše glasove”, „Centralna izborna komisija-ministarstvo laži” i zviždali su na pominjanje imena predsednika i premijera.[2] U ovom trenutku SAD ništa ne bi više volele od politički nestabilne Rusije koja više ne predstavlja prepreku američkim megalomanskim interesima na Bliskom istoku.

Organizovanje protesta i opozicija u Rusiji su na sreću po Vladimira Putina i Jedinstvenu Rusiju, kao i stabilnost političkih prilika u Rusiji, poprilično neorganizovana i ovakvi protesti predstavljaju marginalne pokušaje destabilizacije Rusije. Ali su oni ozbiljno upozorenje Rusiji da su “stare karte na stolu” i da SAD i dalje žale što je Rusija praktično jedinstvena i savršeno politički i ekonomski stabilna zemlja.

Vašingtonu bi daleko više odgovarala nestabilna Rusija, ukoliko bi se protesti intezivirali, što je ruku na srce malo verovatno, koja nije u stanju da štiti svoje nacionalne interese, čime bi Zapad dobio manevarski prostor da dalje vrši politički pritisak na Moskvu i da je iznutra destabilizuje.

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije nije ostalo po strani kada su izjave Hilari Klinton u pitanju. Naime, ono je saopštilo da su „izjave državne sekretarke SAD o izborima u Rusiji i slični komentari predstavnika Bele kuće i Stejt departmenta neprihvatljivi”.[3] „Moskva računa da će se ubuduće američka strana uzdržavati od neprijateljskih ispada koji se kose sa pozitivnim pravcem razvoja naših bilateralnih odnosa”.

Šef komiteta Državne dume za međunarodne poslove Konstantin Kosačov bio je daleko precizniji i otvoreniji. On je upozorio na oštru reakciju Rusije ako posle izjave Hilari Klinton uslede neka dejstva prema RF.[4] Osim toga, Kosačov je ocenio da izjava Klintonove neće doprineti poboljšanju rusko-američkih odnosa. Šef komiteta Državne dume istakao je da samo građani Rusije mogu da odrede parametre održavanja izbora i da je jedino legitimno mišljenje zvaničnih misija koje su bile pozvane u Rusiju i to u skladu sa međunarodnim obavezama. Kosačov je zaključio da su izbori u Rusiji proglašeni uspešnim a samim tim i legitimnim.

Naravno, SAD bi najpre trebalo da pogledaju unutar svog dvorišta i da uvide da je sam izborni sistem u “najmoćnijoj zemlji sveta” daleko od toga da bude savršen i pravedan. Sami izbori u Americi i elektorski sistem ne dozvoljavaju transparentnost i pravednost i zato Hilari Klinton nema nikakvog prava da optužuje druge zemlje zbog navodne nepravilnosti izbora. Moramo još jednom da istaknemo da je njena izjava samo plod pritisaka na Rusiju i ništa više od toga i da nema apsolutno nikakve veze sa pravednošću, demokratijom i poštovanjem ljudskih prava, idealima koji se toliko cene na Zapadu.


 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner