Početna strana > Hronika > Jevreji širom sveta obeležavaju Hanuku - praznik svetlosti
Hronika

Jevreji širom sveta obeležavaju Hanuku - praznik svetlosti

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 23. decembar 2019.

Jevreji širom sveta obeležavaju praznik svetlosti Hanuka, koji se u jevrejskim hramovima i domovima širom sveta obeležava službama, okupljanjem porodica i paljenjem sveća na posebnom svećnjaku sa osam glavnih i jednim pomoćnim krakom poznatom kao Menora za Hanuku ili Hanukija. Praznik počinje po zalasku sunca i trajaće osam dana.

Praznik Hanuka slavi se 25. Kisleva po jevrejskom kalendaru – što u gregorijanskom kalendaru može pasti od kraja novembra do kraja decembra, a naziva se još i praznikom  svetlosti. Možda najkarakterističniji običaj vezan za praznik Hanuka jeste paljenje sveća na  osmokrakom svećnjaku. Prva sveća se pali prvog dana praznika, drugog dana se pale dve  sveće, trećeg dana tri i tako redom do osmog dana praznika, kada se na svećnjaku pali svih  osam sveća. Svećnjak se obično stavlja kraj prozora i simbolizuje objavu čuda, jer praznik  Hanuka seća na specifični događaj iz jevrejske istorije vezan za svetlost koja je, umesto  očekivanog jednog dana, gorela čitavih osam dana.

Hanuka proslavlja pobedu Jevreja Makabejaca nad paganskom grčko-asirijskom vojskom, kao i posvećenje Drugog Hrama, oskrnavljenog tokom okupacije Jerusalima. To je proslava jevrejskog nacionalnog preživljavanja i ponovne uspostave verskih sloboda.

Za vreme Hanuke se u jevrejskim porodicama pali osmokraki svećnjak sa osam glavnih i jednim pomoćnim krakom

Hanuka je i praznik svetlosti i traje osam dana i noći.

U znak sećanja na sva čuda koja su se desila, koristi se poseban osmokraki svečnjak "Menora za Hanuku".

Prve noći praznika pali se prva svećica, a svake naredne još po jedna. Na taj način, poslednjeg dana praznika gore svih osam svećica, simbolizujući osam dana i noći neprekidnog gorenja ulja u Hramu po pobedi Makabejaca.

Paljenje svećica u svećnjaku predstavlja centralni čin celokupne proslave.

Hanuka je veseli praznik, posebno za decu.

Tradicionalna hrana za Hanuku je pržena i pripremljena sa dosta ulja, a jedu se i posebne krofne.

Običaj davanja novca deci za Hanuku, danas je u mnogim jevrejskim porodicama prerastao u običaj deljenja poklona. Deca dobijaju poklone svih osam dana i to gradirano – od manjeg ka većem, na radost onih koji primaju i onih koji daruju.

(Agencije)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner