Početna strana > Hronika > Brajan Hojt Ji: SAD sumnjičave prema ruskom humanitarnom centru u Nišu
Hronika

Brajan Hojt Ji: SAD sumnjičave prema ruskom humanitarnom centru u Nišu

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 06. jul 2017.

 Beograd -- Zamenik pomoćnika državog sekretara SAD Hojt Brajan Ji izjavio da je njegova zemlja sumnjičava prema ruskom humanitarnom centru u Nišu.

On je, u intervjuu NIN-u, rekao i da se SAD ne protive da Rusija pomaže u humanitarnim krizama i vanrednim situacijama, ali da je sumnjičava prema Rusko-srpskom humanitarnom centru na aerodromu u Nišu.

"Nije mi poznato da je humanitarnim radnicima na drugim mestima potreban diplomatski imunitet. Zbog svega toga, smatramo da Rusija ima druge namere s ovim centrom", rekao je Ji u intervjuu za nedeljnik NIN.

Ji je dodao da SAD zbog toga smatraju da Rusija sa tim centrom ima neke druge namere.

"Mnogo je javno dostupnih informacija, kao i informacija koje su manje javne, ali glavno pitanje je zašto Rusija želi da napravi ovaj centar u Nišu sa diplomatskim imunitetom za svoje osoblje. Još nisam čuo dobro objašnjenje za to", rekao je on.

Na pitanje kako će SAD reagovati ukoliko Srbija ipak odobri diplomatski status za osoblje ruskog humanitarnog centra, američki diplomata je rekao da je Srbija suverena zemlja.

"Mi nijednoj zemlji ne pokušavamo da nametnemo našu volju. Ali osećamo obavezu da kao partneri, što bilateralno, što kroz Partnerstvo za mir, delimo naše analize i savete sa predsednikom (Aleksandrom) Vučićem, sa novom premijerkom Anom Brnabić, da im kažemo ono što mislimo da se dešava i ono što mislimo da su rizici. To ćemo nastaviti da radimo ali, na kraju, na Srbiji je da odluči", rekao je Ji.

Želja SAD i EU da sve zemlje Balkana postanu stabilnije, region neće dostići prosek EU ni za tri decenije

Jedan od najvažnijih faktora na Balkanu je saradnja SAD i u EU, a želja nam je da sve zemlje Balkana postanu stabilnije, da se razvijaju i da budu bezbedne, izjavio je pomoćnik američkog državnog sekretara Hojt Brajan Ji u intervjuu za nedeljnik NIN.

„Mi smo tu da pružimo podršku, ohrabrenje, da damo savet ako je potreban, ali i povremeno da pozivamo na odgovornost naše partnere. Kada mi ili naši partneri preuzmemo neku obavezu, smatramo da strane jedna drugu treba da drže za reč za ono na šta su se obavezale”, kaže Ji.

Ističe da je jedan od najvažnijih faktora na Balkanu saradnja SAD i EU.

„Gde god su SAD i EU delovale zajedno, radile u istom smeru, obično je bilo napretka. Zato smatram da je ključni činilac napretka volja političkih lidera da urade ono što treba da urade i prihvate savet i pomoć međunarodne zajednice”, naveo je. Pokušavamo, kaže, da zajedno sa našim partnerima utvrdimo zajedničke ciljeve.

„Očigledno je da se ne slažemo ni sa jednom zemljom u potpunosti. Ali ono što smo pokazali na Balkanu je želja da sve zemlje prvo postanu stabilnije, drugo, da se razvijaju i treće, da budu bezbedne. Ti ciljevi su međusobno povezani i, ako se složimo koji su koraci neophodni, do napretka će veoma brzo doći. Videli smo, na primer, šta je bilo u Crnoj Gori, u zemlji u kojoj je političko rukovodstvo, vođeno tadašnjim premijerom Đukanovićem, a zatim i premijerom Markovićem, donelo stratešku odluku da se priključi NATO i EU”, naveo je Ji.

Neke od poteza političkih lidera na Balkanu Ji naziva „spornim pitanjima"

Prema njegovim rečima, prioritet broj jedan mora biti ekonomski napredak. Većina država regiona ima rast od tri ili četiri odsto godišnje, ali čak i sa tim razvojem, ili razvojem od šest odsto, neće dostići prosek EU u sledeće tri decenije. Ne žmurimo na korupciju političara na Balkanu, a za izbor lidera su odgovorni građani, kaže Ji.

Inače, sa malim prekidima, karijera američkog diplomate Hojta Jia povezana je sa Balkanom gotovo dve i po decenije.

Iz prvog reda je posmatrao neke od najvažnijih događaja na ovim prostorima - 1993. je pratio pripremu Dejtonskog sporazuma, 1999. je sedeo u kancelariji Havijera Solane, iz Podgorice je pratio kako se razdvajaju Srbija i Crna Gora, iz Soluna kako Grčka tone u finansijsku krizu, a iz Zagreba kako se Hrvatska priprema za ulazak u Evropsku uniju.

Ji je danas prvi operativac američke administracije za Balkan.

U martu je u Prištini razgovarao sa Hašimom Tačijem, posle čega je predlog za formiranje kosovske vojske sklonjen s dnevnog reda.

U maju je posetio Makedoniju, nakon čega se Nikola Gruevski povukao, a Đorđe Ivanov ponudio mandat Zoranu Zaevu.

Istog meseca je u Albaniji razgovarao sa političkim liderima, posle čega su se svi složili da idu na izbore.

Na istom putovanju se video i s Aleksandrom Vučićem i Sašom Jankovićem u Beogradu, a nedavno se vratio u srpsku prestonicu da bi prisustvovao svečanosti povodom inauguracije predsednika Srbije. 

(Tanjug-Beta-NIN)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner