Radikalizovanje situacije u BiH

(Glas Srpske, 20.3.2009)

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović kaže da je političko-bezbjednosna situacija u BiH veoma teška, a da su uzroci ovakvog stanja narušeni politički odnosi unutar zemlje, djelovanje retrogradnih snaga i stalna želja dijela bošnjačkih političara za ostvarivanjem maksimalističkih ciljeva.

- Na sceni imamo potpuno oprečne stavove o ustavnom uređenju zemlje i drugim važnim pitanjima. Prisutna je i želja za ukidanjem Republike Srpske i svjesno radikalizovanje političko-bezbjednosne situacije. Međunarodna zajednica ne pomaže u rješavanja tih pitanja nego i dalje pokušava da primijeni silu što je potpuno negativno - rekao je Radmanović za "Glas Srpske".

Šta u ovakvim uslovima očekujete od novoimenovanog visokog predstavnika u BiH Valentina Incka?

Međunarodna zajednica ne može biti prisutna u BiH naredbodavno, jer u tom slučaju nema razvoja demokratije i ubrzanja evropskog puta. Iskreno se nadam da je Incko posljednji visoki predstavnik u BiH i da i on svoju ulogu shvata kao pomoć domaćim liderima da dođu do dogovora, bez primjene sile i "bonskih ovlašćenja".  OHR treba što prije da bude transformisan u Kancelariju specijalnog predstavnika EU, a ne da mijenja Ustav, jer to nije u njegovoj nadležnosti. Protiv sam ovakvog funkcionisanja OHR-a.

Ako bi Incko posegao za "bonskim ovlašćenjima" kakve bismo mogli očekivati posljedice?

Incko treba da bude u funkciji Srpske i BiH na njihovom evropskom putu. Ako pod pritiskom nekih moćnih članica Savjeta za primjenu mira posegne za "bonskim ovlašćenjima" to bi stvorilo dosta problema koji bi pokazali da je BiH još daleko od EU. Upotreba "bonskih ovlašćenja" već je nanijela mnogo štete Srpskoj i BiH. Više nema potrebe da se koriste "bonska ovlašćenja", ali to ne zavisi od nas već od PIC-a.

Analitičari tvrde da je politička i bezbjednosna stabilnost u BiH ozbiljno narušena podnošenjem prijave protiv premijera RS i drugih javnih ličnosti iz RS?

Čim je došlo do dogovora lidera SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH u Prudu odmah su nastali problemi. Opozicija je stvorila tešku klimu i svim silama opstruiše provođenje ovog sporazuma. Paralelno s tim pokrenut je proces protiv premijera RS i drugih ljudi iz RS. To je politička hajka na Dodika i ekipu ljudi oko njega iza koje stoje neki bošnjački političari i pojedinci iz međunarodne zajednice koji fiktivnom pričom o kriminalu žele da uklone Dodika. Podlogu za to dugo su stvarali neki mediji i obavještajni krugovi. Ovaj izvještaj je stvorio niz problema i pokazao da unutar institucijama sistema djeluju grupe koje ostvaruju nacionalne i privatne ciljeve. Nadležne institucije bi morale da se ozbiljnije pozabave ovim problemom.

Kako poslije dešavanja u Agenciji za istrage i zaštitu vratiti povjerenje građana u institucije BiH?

Povjerenje se može vratiti, ali veoma teško. To je moguće samo iskrenim pristupom svih političara i vrhunskim profesionalizmom kojih u ovom trenutku nema. Ako se čudne stvari dešavaju u SIPA, ministarstvima inostranih poslova, bezbjednosti i odbrane BiH onda je jasno da se ne može graditi povjerenje u institucije.

Zašto pojedincima iz Sarajeva i međunarodne zajednice smeta Milorad Dodik?

Dodika napadaju zato što vlast u RS zna šta hoće, što je napravila krupne korake naprijed. Određeni krugovi u Sarajevu i pojedinci iz međunarodne zajednice svjesno su pokrenuli ovu hajku kako bi dodatno destabilozvali stanje u BiH i to je otvorilo krupno pitanje funkcionisanja institucija. Silom napravljene, neke institucije na nivou BiH pokazale su da ne funkcionišu u interesu građana, već da su u službi nacionalnih grupa. To nam ne treba. RS ne postavlja upitnik iznad BiH. Za RS je neprihvatljivo da pojedinci zloupotrebljavaju zajedničke institucije. Takođe, neprihvatljivo je da to čine pojedinci iz međunarodne zajednice. Time oni postavljaju upitnik iznad BiH. Pitanje je da li postoji dovoljno kapaciteta da budu ojačane institucije ili će biti jače snage koje će te institucije zbog paralelizama i privatnih šema potpuno rasturiti.

Ugledni američki dnevni listovi su pisali čak o mogućnosti izbijanja novih ratnih sukoba u BiH. Jesu li realne ovakve ocjene i šta je njihov cilj?

Podloga za takve tekstove je činjenica da je situacija teška. Neki američki analitičari su očigledno iz obavještajnih krugova došli do saznanja da u BiH ima određenih snaga koje su spremne za razne vrstu ekscesa i terorističkog djelovanja. Time treba da se pozabave SIPA i Obavještajno-bezbjednosna agencija. Moguće je da je cilj ovih članaka i ostanak OHR-a u BiH. Međutim, takve ocjene su kontradiktorne sa stavom da će sadašnji kontigent vojnika EUFOR-a biti smanjen sa 2.500 na 200.

Može li se u prvoj polovini godine doći do dogovora o imovini i pravnom statusu Brčko distrikta?

Rješavanje pitanja Brčkog je pri kraju. Imovina je teži problem. Ustav BiH nije riješio to pitanje. Prema Ustavu BiH, ne postoji državna imovina. Neki u Sarajevu misle da je sve državna imovina. PIC je precizirao da treba obaviti pravičnu raspodjelu imovine između BiH i drugih nivoa vlasti. Sintagma "državna imovina" ne postoji ni u Dejtonskom sporazumu. Ovo pitanje je moguće riješiti smireno i konsenzusom, ali toga u ovom trenutku nema čime se prolongira ostanak OHR-a. Zato je veoma teško procijeniti da li će OHR biti zatvoren u toku ove godine.

Problemi su nastali i otvaranjem rasprave o eventualnim izmjenama ustavnog uređenja BiH?

Pitanje ustavnog uređenja zemlje je unutrašnja stvar BiH i to nije uslov za ulazak u EU. To je i stav američke administracije i EU. Bilo bi bolje da se u Prudskom sporazumu nisu ni pominjale ustavne reforme, jer bi se lakše riješile druga pitanja. Svako prekrajanje granica stvara probleme svugdje u svijetu, pa tako i u BiH. Izvorni Dejton je najbolji pristup i domaći političari Ustav trebaju dograđivati korak po korak bez velikih skokova.

Krajem prošle godine ste izjavili da očekujete da BiH u toku ove godine dobije bezvizni režim i da aplicira za kandidatski status u EU? Da li i dalje mislite tako?

Bez obzira na tešku situaciju i dalje sam optimista. BiH treba da aplicira za kandidatski status u toku ove godine. Od podnošenja aplikacije do kandidatskog statusa prođe godinu dana. EU bespotrebno kažnjava građane sa viznim režimom koji bi trebao biti ukinut što prije.

U utorak su u Sarajevu i zgradi Parlamenta BiH polijepljene plakate bošnjačkih "Patriotskih snaga" sa ratnohuškačkim porukama?

To je zabrinjavajuće, jer poziv na osvetu je poziv na rat. To nije patriotizam. SIPA i OBA ne posvećuju dovoljno pažnje djelovanju ovih grupa iza kojih stoje neki bošnjački političari. Čelni ljudi ovih organizacija manipulišu bošnjačkim narodom i obećavaju im ostvarivanje ratnih ciljeva. To odgovara sarajevskim političarima, jer se time prikrivaju stvarni problemi kao što su teška finansijska situacija u FBiH i nestanak milijardi donacija. Čini mi se da su u te aktivnosti uključeni i neki ljudi koji se nalaze na visokim funkcijama u FBiH.

Kako ocjenjujete poteze i istupe Vašeg kolege Harisa Silajdžića koji otvoreno u svijetu lobira protiv RS?

Mnogi u BiH još nisu shvatili da je ona jedino moguća kao dogovor tri konstitutivna naroda. Međutim, neki političari, među kojima je i Silajdžić, BiH u svijetu predstavljaju iz vizure svojih birača. Ali, problem je što on u svijetu, kao član Predsjedništva BiH, predstavlja i druge narode. Neki njegovi istupi su bili kontraproduktivni za BiH. Njegovo osporavanje ugovora o dvojnom državljanstvu između BiH i Crne Gore nanosi ogromnu štetu zemlji, jer regionalna saradnja je veoma bitna za evropski put.