Da li će OHR imenovati gradonačelnika Brčkog?

Tek su dva mjeseca nakon lokalnih izbora u BiH, a čini se da je OHR u opasnosti da ponovo "sklizne" u svoje stare diktatorske vode. Posljednje glasine iz Brčkog govore da će supervizor za Brčko imenovati gradonačelnika ovog grada, umjesto da dopusti da uobičajeni koalicioni pregovori idu svojim tokom između demokratski izabranih predstavnika bh. političkih stranaka. Ovo će dovesti do duboko nedemokratskog rezultata i predstavlja opasnost političkoj stabilnosti u Brčkom.

Po Statutu Brčko distrikta, gradonačelnika imenuje tri petine odbornika Skupštine Brčko distrikta. Supervizor je jednostrano nametnuo amandman na Statut u junu 2008. godine, kojim je stvorio dodatna dva mjesta u Skupštini garantovana "nacionalnim manjinama". Ova dva kandidata su izabrana jedan sa 75, a drugi sa 150 glasova, za razliku od prosjeka od po više od 2.000 glasova za drugih 29 članova. Sada imamo 31 člana Skupštine, tako da je za izbor gradonačelnika potrebna podrška 19 odbornika.

Nijedna partija nema ni približnu većinu u Skupštini, a Vlada distrikta bi trebalo da bude multietnička, kako je bilo i u prošlom sazivu Skupštine. Zbog toga stranke moraju pregovarati da formiraju koaliciju od 19 odbornika, a u praksi koalicioni partneri moraju biti iz više od jedne etničke grupe. Kada se jednom imenuje gradonačelnik, onda on imenuje druge članove Vlade, raspoređujući imenovanja u skladu sa pripadnošću koaliciji koja je formirana. Na ovaj način obezbijeđen je demokratski balans između političkih partija i etničkih grupa u protekle četiri godine.

U teoriji koalicija bi trebalo da bude formirana, a gradonačelnik imenovan u roku od 30 dana. U praksi, točkovi bosanske politike sporo se okreću. I nakon lokalnih izbora 2004. godine u Brčkom, kao i poslije opštih izbora 2006. godine, trebalo je između tri-četiri mjeseca da se formiraju multietničke koalicione vlade. Poredeći s tim iskustvima, sadašnji pregovori o koaliciji u Brčkom odvijaju se brzo. Pregovori između dominantnih političkih partija u Brčkom su dobro odmakli i svima su poznate dvije moguće opcije za stvaranje koalicije. Pitanje je sada koja će opcija da prevagne.

Zbog čega onda supervizor namjerava intervenciju da nametne svoj izbor za gradonačelnika? Postoji niz mogućih razloga za ovaj radikalni potez. Prvo, supervizor se plaši formiranja koalicije u kojoj će SDS, kao stranka koja je druga po rezultatu u Skupštini, imati dominantnu ulogu. Dobro je poznata rezerva koju američka vlada ima prema SDS-u i moguće je da bi supervizor doživio kao sramotu činjenicu da SDS drži vlast u Brčko distriktu u isto vrijeme dok Stejt department čini sve napore da prikaže uspjeh u Brčkom i okonča superviziju. Drugi razlog je lična antipatija nekih ljudi iz osoblja OHR-a u Brčkom prema Mirsadu Đapi, još aktuelnom gradonačelniku iz SDP-a. Đapo je dobio više glasova nego drugi odbornici u Skupštini, a obavljao je dužnost gradonačelnika u posljednje četiri godine. Međutim, postoji snažna lična averzija prema njemu unutar zidova brčanskog OHR-a. Prijedlog koji OHR zato razmatra je da imenuju drugog SDP-ovog kandidata za gradonačelnika, nekoga sa manje podrške među biračima koji bi zbog toga više zavisio od SDP-ovog kandidata za gradonačelnika, nekoga sa manje podrške među biračima koji bi zbog toga više zavisio od SDP-ove centrale koja želi da kontroliše Brčko zbog svojih interesa, Đapo bi tako bio srezan, a lokalna politika potcijenjena.

I konačno, supervizor za Brčko je možda jednostavno nestrpljiv i loše naravi. Nedavno je kaznio cijelu Vladu jer je sedam dana kasnila s usvajanjem budžeta, a kaznio je i cijelu Skupštinu jer je 19 dana kasnila s imenovanjem člana Izborne komisije. Prošle godine je suspendovao plate cijeloj Vladi i Skupštini jer se, prema njegovom viđenju, nedopustivo kasnilo s usvajanjem budžeta (iako je ranijih godina usvajanje bilo mnogo usporenije). On izgleda misli da su globe, kažnjavanja i nametanja izduvni ventil za svaku njegovu sitnu frustraciju, kad god bosanska, često kompleksna politika i mlada demokratija nisu po njegovom ukusu.

Međutim, osnovna zamjerka intervenciji supervizora je da bi takav potez bio duboko nedemokratski i čak ilegalan. Političari u Brčkom su potpuno sposobni da dođu do sopstvenog kompromisa, nešto što je osnovna premisa bilo kojeg modernog i demokratskog političkog sistema. Treba ih pustiti da tako i urade. To može uzeti određeno vrijeme u višestranačkom sistemu, ali međunarodnoj zajednici ne bi trebalo dopustiti da uzurpira ovaj proces i na taj način uskrati ljude u BiH za ljudska prava koja se podrazumijevaju u gotovo svakoj drugoj zemlji u Evropi. Ako OHR nametne gradonačelnika, to će podriti demokratski proces u kojem su učestvovali građani Brčkog, čineći tako njihove glasove nevažnima. Svaki pokušaj OHR-a da se umiješa u demokratske pregovore ličiće na kolonijalizam. To će učiniti bosansku politiku još kompleksnijom i može uzrokovati trajnu štetu jednom kada OHR ode. U ovoj fazi svog postojanja OHR bi trebalo da OHRabri lokalnu političku saradnju, a ne da je preduhitri. Štaviše, ako gradonačelnika nametne OHR, i cijela Vlada će morati biti nametnuta jer u protivnom gradonačelnikova pozicija može lako postati subjekt nepotizma, korupcije i mračnih političkih kalkulacija. Nesputan potrebom da formira koaliciju, gradonačelnik bi mogao postati mali diktator, kojega ne obavezuje ni zakonski okvir, niti bi odgovarao glasačima. Brčko bi bilo lansirano nazad u 1999. godinu, kada je supervizor imenovao sve članove prve vlade prije nego što su tamo ikada održani izbori. I to sve u isto vrijeme kada supervizor govori svijetu da je Brčko distrikt veliki uspjeh.

Kreatori Brčkog nikada nisu namjeravali da ono postane kolonija. Ono je trebalo da bude primjer uspješne lokalne samouprave. Konačna odluka Arbitražnog tribunala za Brčko nije dala moć supervizoru da mimoiđe fer demokratske procedure, ali je upravo to način na koji je supervizor odabrao da koristi svoja ovlaštenja. To samo ukazuje na opasnosti davanja neograničenih zakonskih ovlaštenja neobuzdanim stranim zvaničnicima: ona su podložna strašnim zloupotrebama. Šta ako supervizor imenuje gradonačelnika koji nije u stanju da radi taj posao? Šta ako narod ne želi tog gradonačelnika? Oni nemaju prava žalbe; oni se ne mogu obratiti Sudu; oni nemaju način da pruže otpor i moraju se pokoriti volji kolonijalnog gazde. Ostatak međunarodne zajednice ćutke posmatra ove zloupotrebe, a to je dodatna sramota. Vrijeme je da ljudi u BiH uzmu nazad kontrolu nad zemljom iz ruku neodgovornih stranaca.

(Metju Periš je bivši šef pravnog odeljenja OHR-a u Brčko distriktu: tekst je objavljen u banjalučkim “Nezavisnim novinama” 15.12.2008. godine)