Šta Turska hoće na Balkanu?

(Dani, 23.10.2009)

Ahmet Davutoglu je 10. oktobra u Cirihu potpisao sporazum o turskoarmenskim odnosima, boravio u Siriji 13. oktobra kako bi potpisao sporazum o međusobnom ukidanju viza između Turske i Sirije i potom 15. oktobra u Iraku potpisao 40 različitih sporazuma s ovom zemljom. Ova tri turska sporazuma sa susjedima predstavljaju veliki korak u ostvarenju vanjske politike Turske , čiji je cilj Davutoglu opisao kao politiku "nula problema" sa susjedima. Između leta iz Bagdada i leta za Sarajevo, Davotoglu je na međunarodnom aerodromu u Ankari održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o pogoršanju odnosa Turske i Izraela.

"Jučer smo se, nakon dugog dana u Iraku, vratili kući u tri sata i poslije samo tri sata putovao sam u Sarajevo. Mnogi su bili iznenađeni i pitali zar nisam umoran. Kada sam stigao u Sarajevo, posebno na Baščaršiju, ja sam se osjećao pun energije. Duh Sarajeva i duh Baščaršije je duh naše historije, naše zajedničke historije. Sarajevo nije običan grad. Bez razumijevanja Sarajeva nije moguće razumjeti historiju Balkana, niti kulturu Balkana", rekao je 16. oktobra, u petak navečer u Sarajevu na otvaranju konferencije “Osmansko naslijeđe i muslimanske zajednice Balkana danas”.

Došli na konju: Ministar Davutoglu nije profesionalni političar ili diplomata, nego akademik, profesor koji je predavao u Maleziji i Turskoj o međunarodnim odnosima sve do pobjede AK partije predsjednika Erdogana u novembru 2002. Postao je ključni savjetnik turskog premijera za vanjsku politiku, kreirajući jednu novu vanjsku politiku Turske. Ministar je postao tek nedavno - 1. maja 2009. Za razumijevanje njegovog utemeljenja vanjske politike Turske, koju su prihvatile i AK partija i dvije posljednje turske vlade premijera Erdogana kao svoju, od ključnog značaja su njegovi akademski radovi, kao što je knjiga Strateška dubina (2001.), koja govori na nov način o međunarodnoj poziciji Turske. Zbog akademske biografije bilo je sigurno da će, i pored kašnjenja zbog diplomatskih i političkih susreta u Sarajevu, ipak stići da govori na znanstvenoj konferenciji. U sali ga je čekao bivši student iz Malezije prof. dr. Ahmet Alibašić i više od 200 gostiju, među kojima su bili i političari sukobljenih frakcija SDA. Davutoglu gradi imidž posrednika i pomiritelja, pa je tako putovao i u Novi Pazar, kako bi javno mirio bivše političare SDA Sulejmana Ugljanina i Rasima Ljaljića.

Njegova odluka da u vrijeme intenzivne diplomatske ofanzive Turske na drugim područjima posjeti Bosnu izazvala je čuđenje diplomata u Sarajevu. Zašto je profesor-diplomata iznenada iskočio nad Bosnom, pitali su ga: "Jedan diplomata mi je danas rekao, ne mogu spomenuti iz koje zemlje, zašto smo mi, uprkos svim drugim političkim pitanjima, intenzivirali naše napore u Bosni i Hercegovini? Kada sam se sreo s Hilari Klinton u Cirihu zbog armenskog pitanja, ja sam postavio bosansko pitanje i mi smo više diskutirali bosansko nego armensko pitanje. I kada je predsjednik Haris Silajdžić došao u Ankaru, ja sam promijenio sve planove i odlučio da dođem u Sarajevo i odavde idem u Albaniju. Jedan diplomata me pitao: Zašto ste iznenada 'pali s neba' u Bosnu? Rekao sam mu da se mi nismo spustili padobranom, nego smo u Bosnu došli na konjima", odgovorio je Davutoglu.

Historijska dubina: Upravo u tom povratku na naslijeđe tradicionalnih, historijskih veza koje ima Turska s brojnim narodima i državama u tri različita regiona zasniva se "historijska dubina" nove vanjske politike Turske, kako je tumači prof. dr. Ahmet Davutoglu. Njegovo sarajevsko predavanje je dalo, zapravo, sažetak razloga na kojima se temelji ova politika. Davutoglu je prvo postavio pitanja šta su posebnosti Balkana i po čemu je posebno mjesto otomanske države u historiji Balkana i svjetskoj historiji: "Mogu se identificirati tri karakteristike Balkana. Jedna je da Balkan, kao regija, predstavlja tampon zonu (Buffer Zone) u geopolitici. Balkan je tampon zona u prijelazu iz Evrope ka Aziji, iz Azije ka Evropi, od Baltika ka Mediteranu i čak prema Africi, sa Sjevera na Jug, s Istoka na Zapad, to je geopolitička tampon zona. Zašto je to važno? Zašto je ova karakteristika imala takav utjecaj na istoriju Balkana", pitao je Davutoglu. "Druga karakteristika je geoekonomska. Balkan je region transakcija u geoekonomskom smislu. Još od starih vremena, Balkan je region ekonomskih transakcija. Balkanski region je region i geokulturne interakcije. Nekoliko kultura međusobno utječe jedna na drugu na Balkanu. Tokom migracija mnogo ljudi dolazi u kontakt i miješa se s drugima. Ako imate region s ove tri karakteristike - geopolitičkom tampon zonom, geokulturnom interakcijom i geoekonomskom interakcijom - imate dvije moguće sudbine u historiji. Jedna je da budete u centru svjetske historije, a druga je da budete žrtva svjetskog nadmetanja i bićete teritorija druge sile", objašnjava Davutoglu.

Balkan nije periferija: "Zbog ovih karakteristika, kada govorimo o Balkanu obično govorimo da je Balkan periferija Evrope. Ne centar Evrope, nego periferija Evrope. Da li je region Balkana zaista geografska periferija? Ne. Ustvari, balkanski region je centar Afro-Euro-Azije. Otkuda percepcija periferije? Ako pitate Mehmed-pašu Sokolovića, on neće reći da su Sarajevo ili Solun periferija Otomanske države ili Evrope. Pogledajte u historiju. Jedini izuzetak u historiji je Otomanska država. U vrijeme Otomanske države, balkanski region je bio centar svjetske politike u 16. stoljeću. To je zlatno doba Balkana. To je historijska činjenica. Ko je vodio svjetsku politiku u 16. stoljeću? Vaši prethodnici! Nisu svi bili Turci! Neki su bili i albanskog porijekla, neki su bili čak i konvertiti grčkog porijekla. Mehmed-paša Sokolović je primjer. Da nije bilo Otomanske imperije, on bi bio samo siromašni srpski seljak s malom farmom ili šta god bi imao u to vrijeme, jer tada nisu imali razvijene farme u tom dijelu svijeta, ali zahvaljujući Otomanskoj državi on je postao vođa u svjetskoj politici. Otomanska historija je historija balkanskog regiona, historija posebnog značaja balkanskog regiona u svjetskoj historiji", tvrdi profesor Davutoglu.

Prema njegovom tumačenju, nije riječ samo o političkom, nego i o ekonomskom značenju, što je objašnjavao kroz primjer razvoja Soluna. Sličan je primjer razvoja Beograda u vrijeme Otomanske imperije: "Beograd 14. stoljeća je bio poput sela, više od sela, možda grad, ali tokom Otomanske države Beograd je postao glavni, središnji grad Dunava, središnje Evrope u tom dobu. U kulturnom smislu, postojale su stotine džamija i crkvi. (…) Sarajevo je minijatura otomanskog naslijeđa. Ako ne razumijete Sarajevo, ne možete razumjeti otomansku historiju. Sarajevo je prototip otomanske civilizacije. Sarajevo je prototip uspona Balkana."

Centar ili žrtva: Potom je naveo primjer iz 19. stoljeća, Albanca koji je postao utemeljitelj modernog Egipta: "Kavalali Mehmed Ali-paša je bio Albanac. Nije postao samo jedna od ključnih ličnosti Otomanske države u to vrijeme, on je utemeljio moderni Egipat. Da nije bilo otomanske tradicije, Kavalali Mehmed-paša bi bio najviše Kavalali Mehmed-beg, koji je živio negdje na Balkanu kao inteligentna osoba. Šta se može naučiti iz ovoga? Balkanski region ima sudbinu zbog ovih geopolitičkih, geokulturnih i geoekonomskih karakteristika i bit će ili centar svega ili žrtva svega", kaže Davutoglu.

Ključno pitanje njegove reinterpretacije prošlosti Balkana jeste pitanje zašto je poslije 19. stoljeća balkanski region podijeljen i zašto od tada kada govorimo o balkanskom regionu govorimo o etničkim sukobima? "Zbog toga što odsustvo kulturne interakcije znači sukobe kultura. Odsustvo ekonomskih transakcija znači ekonomsku stagnaciju. Odsustvo političkog autoriteta znači da postajete tampon zona svih konflikta", objašnjava Davutoglu. "Sada je vrijeme za ponovno ujedinjenje. Tada ćemo ponovno otkriti duh Balkana. Treba stvoriti novi osjećaj jedinstva u regiji. Treba da ojačamo regionalno vlasništvo, regionalnu zajedničku svijest. Nismo anđeli, ali nismo ni zvijeri. Do nas je da odlučimo i da uradimo nešto. Ovisi iz kojeg dijela historije pravite selekciju. Kroz stoljeća, od 15. do 20. stoljeća, balkanska historija je bila uspješna. Mi možemo obnoviti ovaj uspjeh. Kroz obnavljanje regionalnog vlasništva, kroz obnavljanje multikulturne koegzistencije i kroz uspostavljanje nove ekonomske zone", uvjeren je Davutoglu.

Novi Balkan: Prema njegovom tumačenju, "multikulturna koegzistencija je veoma važna zato što se život civilizacija može razumjeti samo kroz analizu strukture gradova i kulturnog života u ovim gradovima: svi balkanski gradovi su multikulturalni. Živjeli smo zajedno. I zbog toga je iz kulturne interakcije izraslo snažno kulturno bogatstvo. Oni koji su devedesetih organizirali masakre u Srebrenici i istočnoj Bosni su barbari koji nisu željeli da toleriraju kulturne razlike. Duh Sarajeva je duh koegzistencije i duh zajedničkog življenja", kaže Davutoglu.

"Mi želimo novi balkanski region, utemeljen na političkim vrijednostima, ekonomskoj međuovisnosti i saradnji i kulturnoj harmoniji. To je bio otomanski Balkan. Mi ćemo obnoviti ovaj Balkan. Ljudi to zovu neootomanskim. Zato ja ne upućujem na Otomansku državu kao na vanjskopolitičko pitanje. Ono što ja naglašavam u naslovu je otomansko naslijeđe. Otomanska stoljeća Balkana su uspješna priča. Sada je treba obnoviti", kaže Davutoglu.

Lice okrenuto Turskoj: Davutoglu kaže da je došao u Bosnu na manje od 24 sata, između posjeta Iraku i Albaniji, jer Bosna je ovih dana u veoma kritičnom periodu transformacije. "Želim da pokažem solidarnost s Bosnom i Hercegovinom. Želim da pokažem da smo mi ovdje s Bosancima. Nastavit ćemo da budemo s Bosancima", rekao je Davutoglu.

Prema njegovom tumačenju postoje posebni razlozi regionalne sigurnosti, zbog kojih je ova tranzicija Bosne veoma važna: "Teritorijalni integritet BiH i političko jedinstvo BiH trebali bi da budu zaštićeni kako bi imali sigurnost u našem regionu. Ako Bosna i Hercegovina nije sigurna i stabilna, mi ne možemo imati sigurnost i stabilnost na Balkanu. Tokom devedesetih godina suočili smo se s mnogim teškoćama, u BiH, na Kosovu, u Makedoniji. I kada se pojave ove teškoće, gdje Bosanci, Albanci, Makedonci okreću lica? Prema Turskoj! To je historijski odnos", tvrdi Davutoglu.

Balkan ima zajedničke karakteristike s područjima Iraka i Afganistana, nastavlja Davutoglu: "Tri karakteristike Balkana - geopolitička tampon zona, region kulturne i ekonomske interakcije - to su istovremeno i karakteristike Afganistana i Iraka. Ove tri države su mini modeli svojih regiona. Bosna i Hercegovina je mali Balkan. Imate Bošnjake, muslimane, pravoslavce, katolike, Srbe, Hrvate koji žive zajedno. To je kao minijatura Balkana. Na sličan način, Irak je Srednji istok u malom. Arapi, Turci, Turkmeni, šiiti, suniti. Afganistan je sličan primjer u centralnoj Aziji - Tadžici, Paštuni, Hazari. Stoga su zbog ovih konflikta to kritične zemlje. Ako upravljate pravilno njima, upravljate regionom. Ako ne upravljate njima pravilno, imat ćete regionalne krize", tvrdi Davutoglu.

"Sarajevo je naše": "Turska je dijelom balkanska, dijelom srednjoistočna, dijelom kavkaska. Imamo više Bosanaca koji žive u Turskoj nego u Bosni! Više Albanaca koji žive u Turskoj, nego u Albaniji! Više Čečena koji žive u Turskoj nego u Čečeniji! Više Abhaza u Turskoj nego u Abhaziji! Zašto je tako - zbog otomanskog naslijeđa. Za sve ove različite nacije na Balkanu, Srednjem istoku i Kavkazu, Turska je sigurno utočište, njihova domovina. Vi ste dobrodošli! Anatolija pripada vama, naša braćo i sestre! I mi smo sigurni da je Sarajevo naše! Kada kažem da je Anatolija vaša, ako želite da dođete, dođite! Ali, mi želimo da budete sigurni ovdje kao vlasnici Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Ono što se dešava u BiH je naša odgovornost", rekao je Davutoglu.

"Ukratko, naša historija je zajednička. Naša sudbina je zajednička. Naša budućnost je zajednička. I poput 16. stoljeća, uspon otomanskog Balkana, kao centra svjetske politike, napravit ćemo Balkan, Kavkaz, Srednji istok, zajedno s Turskom, centrom svjetske politike u budućnosti. To je cilj turske vanjske politike i mi ćemo to postići. Mi ćemo reintegrirati balkanski region, mi ćemo reintegrirati Srednji istok, mi ćemo reintegrirati Kavkaz na ovim principima regionalnog i svjetskog mira ne samo za sve nas, nego za cijelo čovječanstvo", uvjeren je turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu.

Bosna – pitanje života i smrti: "Turska s Bosancima dijeli istu sudbinu. Šta god se desi na Balkanu, na Kavkazu i Srednjem istoku, to je naše. Svakog dana u naš ured mogu stići vijesti iz svake od ovih zemalja koje mogu da promijene naše planove. To je naša historijska dubina. Kada kažem strateška dubina, ja mislim na historijsku dubinu. U junu sam išao u sjeverni Afganistan, u Mazari Šarif , posjetili smo šest gradova. Poput Bosne, Afganistan je naša zemlja. Ja se ne osjećam strancem u Afganistanu. Nekoliko sedmica kasnije, otišao sam u Sandžak, u Novi Pazar. Zbog ovih historijskih veza, vanjska politika Turske nastoji da uspostavi red u svim ovim okolnim regionima, na Balkanu, Kavkazu i Srednjem istoku, jer ako nema reda mi ćemo platiti cijenu. Za diplomate iz drugog dijela svijeta, bosansko pitanje je tehničko pitanje. Za nas je to pitanje života i smrti. To je tako važno. Za nas je teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine jednako važan kao i teritorijalni integritet Turske. Za Tursku je sigurnost Sarajeva jednako važna kao sigurnost i prosperitet Istanbula. To nije samo raspoloženje državnih zvaničnika u Turskoj. To je osjećanje svakog pojedinog Turčina, bez obzira gdje živi u Turskoj. Bila su dva velika spontana okupljanja Turaka u mom dobu. Jedno je bilo 1993. kada je objavljena vijest da Srbi koriste hemijsko oružje protiv Goražda. Vijest je objavljena oko sedam ili osam sati navečer, za dva sata se okupilo na stotine hiljada ljudi. Spontano. Da je od njih traženo da idu za Bosnu, oni ne bi otišli kući, nego bi odmah krenuli za Bosnu. Imali smo osjećaj. To pokazuje kako se međusobno volimo."

Šta su nama Osmanlije: Ministar Davutoglu je govorio na početku trodnevne konferencije Osmansko naslijeđe i muslimanske zajednice Balkana danas, koja je održana u organizaciji Centra za napredne studije iz Sarajeva i Centra za civilizaciju Balkana iz Istanbula. Konferenciji je prisustvovalo oko trideset istraživača iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Grčke, Bugarske i Turske. Na otvaranju su govorili dr. Halit Eren, direktor Centra za istraživanje islamske historije, umjetnosti i kulture iz Istanbula, prof. Ferid Muhić s Univerziteta u Skoplju i ministar vanjskih poslova dr. Ahmet Davutoglu. "Konferencija je organizirana zbog shvatanja da osmansko naslijeđe u bitnoj mjeri ali na različite načine određuje kulture i identitete Balkana. Kao takvo ono predstavlja kognitivni, intelektualni i emotivni izazov za sve. Za muslimane dilema je kako obilježavati datume, imena i događaje iz prošlosti koji vrlo često istovremeno znače gubitak nezavisnosti domovine i početak novog vjerskog identiteta koji je srcu drag a za komšije nemuslimane predstavlja nacionalnu tragediju. Za nemuslimane dilema je u tome kako upravljati snažnim negativnim osjećanjima spram osmanske prošlosti stečenim u porodici, školi i vjerskoj zajednici uzimajući u obzir potpuno drugačiju percepciju te prošlosti od strane muslimanskih sugrađana. Kada se ovim dilemama politički manipulira, zadatak pomirenja sa zajedničkom prošlošću u cilju izgradnje zajedničke sadašnjosti i budućnosti postaje mnogo teži. Kroz izlaganja i diskusije na različite aspekte osmanskog naslijeđa na Balkanu bilo je jasno da je pitanje predstavljanja Osmanlija i uopće drugoga na Balkanu u školskim udžbenicima, umjetnosti i popularnoj kulturi najaktuelnije pitanje iz te oblasti. Zato je zaključeno da tema narednog susreta ove vrste bude Imidž drugoga na Balkanu. Domaćin sljedećem susretu bit će turski univerzitet Biledžik nedaleko od kolijevke Osmanske države, mjesta Sogut u Turskoj. Konferenciju u Sarajevu su podržali Turska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj TIKA i Ministarstvo civilnih poslova", rečeno je u saopćenju organizatora, koje je potpisao Ahmet Alibašić, direktor CNS-a.

Ministar Ahmet Davutoglu je posebne aplauze dobio zbog načina na koji je čestitao dvije pobjede BiH: "Želim da čestitam Bosni i Hercegovini iz dva razloga. Jedan razlog je što je BiH postala član Vijeća sigurnosti UN-a za sljedeću godinu. Oni su dobili izbore. Mi smo dobili izbore, jer je Turska u potpunosti podržavala BiH na izborima za Vijeće sigurnosti UN-a. To pokazuje snagu BiH. Mi ćemo nastaviti da podržavamo BiH bilo gdje u svijetu. (aplauz) Druga čestitka je za drugu pobjedu BiH jer se kvalificirala da igra za Svjetsko prvenstvo. Bosna i Hercegovina je pobijedila Tursku. To znači da smo mi pobijedili nas. (aplauz) Dok sam gledao meč BiH i Turske, moje srce je bilo podijeljeno i nisam bio žalostan kad smo izgubili jer Bosna treba uspjeh. Vama treba Svjetsko prvenstvo više nego nama zbog vašeg vlastitog samopouzdanja. Nadamo se uspjehu BiH u Južnoj Africi, molit ćemo se za vas i podržavat ćemo vas", rekao je Davutoglu.

(Esad Hećimović)