Početna strana > Hronika > Hag: Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog "genocida i zločina protiv čovečnosti nad nesrbima tokom rata u BiH"
Hronika

Hag: Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog "genocida i zločina protiv čovečnosti nad nesrbima tokom rata u BiH"

PDF Štampa El. pošta
utorak, 08. jun 2021.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić pravosnažno je osuđen pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovečnosti nad nesrbima tokom rata u BiH, potvrdili su za N1 Sarajevo predstavnici žrtava koji prate izricanje presude u haškoj sudnici. Žalbeno veće odbacilo je sve žalbe koje je uputila Mladićeva odbrana.

Sudija Priske Matimba Nijambe iz Zambije izuzela mišljenje po većini tačaka presude Ratku Mladiću

 Žalbeno veće Mehanizma za krivične sudove u Hagu danas je proglasilo krivim i osudilo na doživotnu kaznu zatvora Ratka Mladića bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS), uz delimično suprotno mišljenje sudije Priske Matimba Nijambe je iz Zambije.

Sudija Nijambe je u velikom delu žalbi koje je iznela Mladićeva odbrana, imala suprotno mišljenje, u odnosu na ostatak Žalbenog veća.

Sudija Nijambe iz Zambije je 2011. godine izabrana za sudiju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, a ranije je bila sudija Visokog suda Zambije.

„Suprotno stavovima većine članova Veća, ne slažem se sa stavom da je među pojedincima u snagama bosanskih Srba i rukovodstvom RS-a postojao UZP prisilnog uklanjanja stanovništva, bosanskih muslimana. Ne smatram da je postojao zajednički cilj za takav zločinački poduhvat, nego da je stanovništvo enklava želelo da ode i da je, uz pomoć ARBiH i Ratnog predsedništva Žepe, postiglo sporazum o evakuaciji ljudi iz razloga ratne nužde. Shodno tome, ne mogu da zaključim da je bilo kakvo ‘prisilno premeštanje’ doprinelo zaključku o genocidu ili udruživanju radi vršenja genocida. Kao što ne mogu da zaključim, na osnovu ukupnih dokaza iz spisa da su muslimanske civile u srebreničkoj i žepskoj enklavi progonile snage bosanskih Srba s traženom posebnom namerom“, napisala je sudija Nijambe u izdvojenom mišljenju a taj deo mišljenja prenele su Novosti.

Podsećanja radi, Žalbeno veće Mehanizma za krivične sudove u Hagu danas je proglasilo krivim i osudilo na doživotnu kaznu zatvora Ratka Mladića bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS), čije je potvrđena prvostepena presuda.

16.31 – Nije bilo genocida u šest opština BiH

Žalbeno veće nije usvojilo žalbu Tužilaštva da Mladić bude proglašen krivim za genocid u šest opština u BiH – Sanski Most, Vlasenica, Foča, Kotor Varoš, Ključ i Prijedor – za šta je i prvostepenom presudom bio oslobođen.

Za usvajanje žalbe tužilaštva glasalo je dvoje od petoro sudija – Aminata Engum i Sejmor Penton.

16.28 – Potvrđena prvostepena presuda

Žalbeno veće Haškog tribunala potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Mladić proglašen krivim po deset tačaka optužnice – za učešće u genocidu u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju stanovništva, prisilno premeštanje stanovništva, terorisanje stanovništva, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

16.18 – Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora

Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić pravosnažno je osuđen pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovečnosti nad nesrbima tokom rata u BiH, potvrdili su za N1 Sarajevo predstavnici žrtava koji prate izricanje presude u haškoj sudnici. Žalbeno veće odbacilo je sve žalbe koje je uputila Mladićeva odbrana.

16.10 – Razmeštanje civila iz Srebrenice bilo prisilno

Žalbeno veće ocenjuje neuverljivom Mladićevu tvrdnju da je njegov cilj bio da se civilno stanovništvo humano evakuiše iz Srebrenice. Žalbeno veće konstatovalo je da Mladić nije doveo u pitanje ključne zaključke na koje se pretresno veće oslonilo, uključujui zaključak da je ponašanje Vojske Republike Srpske prouzrokovalo humanitarnu krizu koja je prethodila razmeštanju stanovništva, kao i da je to razmeštanje bilo nasilno.

Žalbeno veće konstatovalo je da pretresno veće nije pogrešilo kada je ocenilo da je uklanjanje žena, dece i starijih muškaraca muslimana bilo prisilno.

I ovaj deo Mladićeve žalbe je odbijen.

16.04 – Terorisanje Sarajeva jeste bilo cilj

Žalbeno veće konstatuje da Mladić nije pokazao da je pretresno veće pogrešilo time što Sarajevo nije tretiralo kao branjeni grad. Žalbeno veće je konstatovalo da pretresno veće nije pogrešilo kada je ocenilo da je cilj opsade Sarajeva bilo terorisanje stanovništva tog grada.

I ovaj deo Mladićeve žalbe je odbijen.

15.58 – Odbijena žalba u vezi sa udruženim zločinačkim poduhvatom

Žalbeno veće konstatovalo je da Mladić nije pokazao da je pretresno veće pogrešilo u proceni dokaza za koje on tvrdi da su oslobađajući, a koji se odnose na njegovo učešće u sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu.

Žalbeno veće odbilo je taj deo Mladićeve žalbe.

15.56 – Prvostepeni postupak bio pravičan

 

Žalbeno veće konstatovalo je da Mladić nije pokazao da je pretresno veće u prvostepenom postupku pogrešilo, odnosno da suđenje nije bilo pravično.

15.52 – Mladić može da prati suđenje

Na pitanje predsedavajuće Žalbenog veća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove da li može da prati postupak na jeziku koji razume, Mladić je odgovorio da može.

15.40 – Počelo izricanje presude

U Haškom tribunalu počelo je izricanje pravosnažne presude Ratku Mladiću.

15.20 – Mladić u sudnici

Ratko Mladić pojavio se u sudnici Haškog tribunala. Nakon što je seo i skinuo zaštitnu masku, gestikulirao je fotografima u sudnici.

15.02 – Incident u Hagu

Uoči izricanja pravosnažne presude Ratku Mladiću u Hagu, ispred sudnice se dogodio manji incident. Izvesni Dragan Todorović doneo je dva mala transparenta podrške Mladiću, posle čega mu je prišao Nihad Aličković iz udruženja „Anti-Dejton“, koji mu je oteo transparente i izbila je svađa. Potom je na Todorovića počeo da viče i Satko Muajagić, bivši logoraš.

14:12 – Zašto je suđenje dugo trajalo

Portparolka Mehanizma u Hagu Helena Egleston je izjavila za N1, odgovarajući na pitanje zašto je suđenje dugo trajalo, da optužnica obuhvata „jako veliki opseg zločina“.

„Obuhvata opseg za vreme trajanja celog rata u BiH, od 1992. do 1995. godine. Obuhvata veliki broj mesta i opština. Saslušano je skoro 600 svedoka u ovom predmetu“, objašnjava Egleston.

9:21 – Akreditovano oko 80 novinara

Kako javlja evropski dopisnik N1 Nikola Radišić, oko 80 novinara je akreditovano za praćenje izricanja presude Ratku Mladiću.

Poređenja radi, prvostepenu presudu je pratilo oko 300 novinara, ali se mora uzeti u obzir da je u toku pandemija koronavirusa.

Evropski dopisnik N1 s tim u vezi navodi da čak ni prisutni novinari neće moći da prate izricanje presude u realnom vremenu već putem sajta Tribunala, u odloženom prenosu od 30 minuta.

Dodaje da su na izricanje presude došli i predstavnici udruženja žrtava i porodice žrtava. Nije poznato da li će doći neko kao podrška Mladiću, ali izgleda da će se on ipak pojaviti u sudnici, javio je evropski dopisnik N1.

Ne očekuje se da izricanje presude, koje počinje u 15 časova, traje duže od sat vremena.

07:38 – Neizvesno da li će Mladić prisustvovati

Na prvostepenu presudu žalili su se i Mladićevi branioci i tužioci.

Odbrana je žalbom tražila da Mladić bude oslobođen ili da mu se ponovo sudi, tvrdeći da tužilaštvo nije dokazalo njegovu krivicu.

Tužioci su tražili da osuđujući deo prvostepene presuda bude potvrđen, ali i da apelaciono veće generala Mladića proglasi krivim i za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u pet opština u BiH.

Nije izvesno da li će Mladić prisustvovati izricanju pravosnažne presude. Prema dokumentima odbrane, Mladić je kao uslov za pojavljivanje u sudnici postavio da uz njega budu oba branioca, Branko Lukić i Dragan Ivetić. Odbio je mogućnost da zasedanje prati preko video veze iz sudskog pritvora.

Branioci su, međutim, tvrdili da su obojica sprečena da se pojave u sudnici – Ivetić zbog bolesti, a Lukić zato što mora da poštuje Mladićeva uputstva.

Krajem maja, sud je odbio zahtev odbrane da izricanje pravosnažne presude bude odloženo zato što branioci ne mogu da budu u sudnici.

Umesto branilaca, uz dozvolu suda, generala Mladića će na izricanju presude zastupati pravna savetnica odbrane Peta-Luiz Bagot.

07:34 – Ko su članovi sudskog veća

Većem koje će danas izreći pravosnažnu presudu generalu Mladiću predsedava sudija Priska Matimba Nijambe iz Zambije.

Članovi veća su sudije Mustafa El Baž iz Alžira, Aminata Engum iz Gambije, Elizabet Ibanda-Nahamija iz Ugande i Sejmor Penton sa Jamajke.

Sednica počinje u 15 po srednjeevropskom vremenu, a na sajtu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove biće prenos odložen za pola sata.

07:27 – Suđenje trajalo četiri i po godine

Ratko Mladić je u pritvoru u Sheveningenu od 31. maja 2011. Uhapsile su ga vlasti Srbije, 26. maja te godina, u Lazarevu kraj Zrenjanina i izručile Tribunalu.

Suđenje je trajalo od 16. maja 2012. do 15. decembra 2016. Tokom 530 radnih dana, saslušano je 169 svedoka optužbe i 208 svedoka odbrane. U spis su uvedene i pisane izjave još 214 svedoka. Prihvaćeno je 9.914 dokaznih predmeta.

Haški tribunal je generala Mladića prvi put optužio 25. jula 1995, a optužnica je više puta menjana i dopunjavana do 2011.

Pre nego što se, u leto 2011, našao u pritvoru u Sheveningenu, general Mladić je, po nalazima lekara, bio preživeo tri moždana udara.

Za vreme provedeno u pritvoru, Mladić je bio podvrgnut brojnim terapijama i nekoliko puta je operisan, a 2013. se u sudnici zahvalio Tribunalu što mu je spasao život.

Odbrana je, tokom celog procesa, ukazivala da se Mladićevo zdravstveno stanje pogoršava i da postoji rizik od fatalnog moždanog udara.

Branioci su tražili i da bude utvrđeno da li je Mladić procesno sposoban.

Izveštaji sudskih lekara, s druge strane, govorili su da je Mladićevo zdravlje zadovoljavajuće i pod kontrolom, kao i da mu se pruža sva potrebna medicinska nega.

(Agencije)