Početna strana > Hronika > Viola fon Kramon: Sa Vučićem sa imala iskren i prijateljski razgovor. Nije dobro biti na strani Putina, odnosno na pogrešnoj strani istorije. Uvođenje sankcija Rusiji je u interesu Beograda
Hronika

Viola fon Kramon: Sa Vučićem sa imala iskren i prijateljski razgovor. Nije dobro biti na strani Putina, odnosno na pogrešnoj strani istorije. Uvođenje sankcija Rusiji je u interesu Beograda

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 30. maj 2022.

Poslanica u Evropskom parlamentu Viola fon Kramon izjavila je u emisiji N1 Studio Live da je sa predsednikom Aleksandrom Vučićem imala iskren i prijateljski razgovor. Razgovarali su i o odnosima Srbije i Rusije, a Fon Kramon kaže da se mora doneti odluka na čijoj ste strani, kao i da "nije dobro biti na strani Putina, odnosno na pogrešnoj strani istorije".

Fon Kramon je danas razgovarala sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a prema njenim rečima razgovor je bio „prijateljski i iskren“.

Razgovarali smo o nekoliko tema, počev od pitanja sankcija energetike, energetske zavisnosti od Rusije, različitim alternativama za Srbiju, između ostalog obnovljivi izvori energije, energetske efikasnosti

„Razgovarali smo o nekoliko tema, počev od pitanja sankcija energetike, energetske zavisnosti od Rusije, različitim alternativama za Srbiju, između ostalog obnovljivi izvori energije, energetske efikasnosti“, rekla je.

Dodala je da su teme bile i demokratija, mediji…

"Naravno, razgovarali smo o odnosima Srbije sa Rusijom, vrlo bliski odnosi, ako se posmatra istorijski i zbog toga se ruski narod oseća blizak Rusiji, zbog istorijskog nasleđa. Pričali smo i o ekonomskim vezama i povezanosti sa ruskom infrastrukturom i šta sve to znači i kakav je uticaj toga na spoljnu politiku i manevarski prostor Srbije", kaže ona.

Kako je rekla, složila se da bi "bilo dobro za Srbiju da umanji tu svoju zavisnost od fosilnih goriva iz Rusije".

"Mislim da je EU itekako zainteresovana za približavanje Srbije Uniji, naravno, na Srbiji je da tako nešto odluči. Jasno dajemo do znanja da naši evropski partneri budu u skladu sa našim evropskim merama, to znači da to podrazumeva i sankcije i o tome smo razgovarali", kaže ona.

Dodala je da je na predsedniku i na novoj vladi da odluči kako će se odnositi prema tome.

"Pritisak po tom pitanju će se povećati. To nije do EU, to je odluka koju morate da donesete, na čijoj ste strani, da li neko vidi svoje mesto u EU, evropskoj porodici, Srbija je definitivno evropska država, u našem interesu je da se Srbija uskladi sa politikom EU", kaže ona.

Istakla je da nisu razgovarali o pojedinostima tog pitanja.

"Mislim da je on svestan da zavisnost od Rusije nije zdrava i dobra za srpsku ekonomiju, da je rat jedan, da kažemo, opasan manevar, nije dobro da budete na strani Putina, odnosno na pogrešnoj strani istorije, sigurna sam da smo se po tom pitanju složili", kaže.

Prema njenim rečima, s jedne strane ona jeste prijatelj Srbije.

Moramo obezbediti da i Kosovo dobije svoje mesto. Nije nam u interesu da Srbija lobira protiv nezavisnosti Kosova. Volela bih da Kosovo bude na istom nivou kao Srbija u okviru EU

"I želela bih da uđe u EU, da bude prosperitetna i bogata i to je svima nama u interesu, u interesu EU, Zelenih, svih mojih kolega u EP, da Srbija bude ključni igrač i konstruktivna članica u tom evropskom konceptu", rekla je.

S druge strane, ističe, opet moramo biti sigurni da se ne radi samo o Srbiji.

"Moramo obezbediti da i Kosovo dobije svoje mesto. Nije nam u interesu da Srbija lobira protiv nezavisnosti Kosova. Volela bih da Kosovo bude na istom nivou kao Srbija u okviru EU. Na kraju krajeva mislim da je to i u interesu srpskog naroda, jer bez rešavanja tog pitanja biće teško uvesti Srbiju u EU", kaže Fon Kramon.

- Ta odluka mora da dođe iznutra, iz razumevanja. Vlada Srbije treba da razume da ukoliko želi da bude deo kluba, deo EU, to ide uz vrednosti, norme i standarde Unije - rekla je Fon Kramon odgovarajući na pitanja novinara sa kojima je razgovarala u Beogradu danas posle podne, nakon sastanka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Na pitanje novinara da li pozdravlja povoljan gasni aranažman Srbije i Rusije, važan zbog dalje ekonomske održivosti zemlje, Fon Kramon je rekla da je to samo najava i da detalji dogovora nisu poznati.

To je samo najava sprazuma, bio je to telefosnki razgovor predsednika Srbije i Rusije i nemamo ništa napismeno, ne znamo detalje, da li će vam Rusija obebzediti potreban pun kapacitet gasa, po kojoj prosečnoj ceni.... i da li će deo biti obezbeđen iz EU

- To je samo najava sprazuma, bio je to telefosnki razgovor predsednika Srbije i Rusije i nemamo ništa napismeno, ne znamo detalje, da li će vam Rusija obebzediti potreban pun kapacitet gasa, po kojoj prosečnoj ceni.... i da li će deo biti obezbeđen iz EU - rekla je Fon Kramon.

Važno je, kaže, i pitanje kako može biti organizovano snabdevanje energentima i zašto Srbija ne gleda u budućnost, kada je reč o obnovljivim izvorima energije.

Na pitanje da li je sa predsednikom Vučićem razgovarala o amandmanu koji podnela na Nacrt rezolucije o Srbiji, a tiče se Ruskog humanitarnog centra u Nišu, kaže da tu temu niko nije pominjao.

Tražila sam ukidanje takozvanog „humanitarnog centra“ u Nišu. Svi zajedno želimo da vidimo smanjen uticaj Rusije, kako god se on zove, diplomatski, humanitarni ... Zajednički interes svih nas je da niko ne bude pod uticajem nekoga ko vodi krvavi rat u našem susedstvu, na istoku Evrope

Navela je da taj zahtev kojim je tražila ukidanje Centra u Nišu, nije samo zahtev Zelenih, već i grupe evroparlamentaraca koji su veoma zabrinuti zbog, kako tvrdi, "takozvanog humanitarnog centra" u Nišu.

- Svi zajedno želimo da vidimo smanjen uticaj Rusije, kako god se on zove, diplomatski, humanitarni ... Zajednički interes svih nas je da niko ne bude pod uticajem nekoga ko vodi krvavi rat u našem susedstvu, na istoku Evrope - smatra Fon Kranom.

Dodala je da Srbija treba da zna šta želi, sa čime se slaže i da određeni stavovi imaju odraz i na ekonomiju.

Kao jednu od tema razgvora, Fon Kramon je navela pitanje energenrtske efiksnosti i ulaganja u obnovljive energije, te kako na tom polju mogu da pomognu bilateralni fondovi i krediti.

(N1, Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner