Stjepan Mesić: Razmišljam o pomilovanju Mirka Norca

Predsednik Hrvatske Stjepan Mesić ocenio je da mu je najgori potez u dva mandata bilo to što je haškog optuženika generala Antu Gotovinu pozivao da se preda dok je bio u bekstvu, piše hrvatski "Jutarnji list".

U intervjuu "Media servisu" takođe je najavio i mogućnost pomilovanja osuđenog ratnog zločinca Mirka Norca, piše hrvatski dnevnik.

"Tamo gde postoje okolnosti da čovek može da očekuje znak milosti jer su ispunjeni neki uslovi kojih nije bilo u vreme izricanja kazne, nastupa institut pomilovanja. Ako se u to bude uklopio Mirko Norac ili neko drugi, ja ću reagovati", rekao je Mesić.

Mirko Norac u Glini služi 12-godišnju zatvorsku kaznu zbog zločina u Gospiću, a nepravosnažno je osuđen i na sedam godina zbog zločina u Medačkom džepu.

Bivši hrvtaski general se na tu presudu žalio, pa je u toku postupak na Vrhovnom sudu.

Nakon što ta presuda postane pravosnažna, Norac ima pravo da traži objedinjavanje kazne.

Može se očekivati da će mu sud udovoljiti, pa jedinstvena kazna neće biti veća od 15 godina, kolika je maksimalna propisana kazna za ratne zločine u Hrvatskoj, piše "Jutarnji list".

Norac je već do sada odslužio više od osam godina zatvora, jer se dobrovoljno predao 2001. godine.

Hrvatski predsednik je pre nešto manje od četiri meseca doneo odluku o oduzimanju svih sedam odlikovanja i priznanja Mirku Norcu "zbog postupanja protivno pravnom poretku i moralnim normama u Hrvatskoj".

Govoreći da je zbog svojevremnog pozivanja haškog optuženika Ante Gotovine da se preda Haškom tribunalu doživeo mnoge kritike, Mesić je rekao da ipak ne bi drugačije postupio kad bi imao priliku.

Razlog zbog kojeg je pozvao Gotovinu da se preda, objasnio je Mesić, bilo je nastojanje da se smanji šteta za Hrvatsku u odnosima s EU.

"Jedino bih mu na drugi način poslao poruku da vodi računa o sebi i svojoj porodici. Bilo bi bolje da se prijavio i dobrovoljno otišao u Hag, jer je mogao da se brani sa slobode", rekao je Mesić.

U biografijama Mirka Norca, pored opisa munjevitog napredovanja od konobara do generala, navodi se i da je u oktobru 1991. godine lično učestvovao u masakru nekoliko desetaka građana srpske nacionalnosti u Gospiću.

Uprkos tome, početkom 1992. dobio je čin pukovnika, a u jesen komandu nad 118. brigadom HV. Nešto kasnije je postao komandant 6. (kasnije 9.) gardijske brigade HV i učestvovao u Operaciji Maslenica.

U septembru 1993. učestvovao je u Operaciji Medački DŽep prilikom koje su, takođe, počinjeni ratni zločini nad srpskim civilima.

Godine 1994. Norac je imenovan alkarskim vojvodom, a godinu dana kasnije je učestvuje u Operaciji Oluja. Rat je završio s činom general-bojnika, a godinu dana kasnije imenovan je za komandanta Kninskog zbornog područja.

U jesen 2000. godine, nakon dolaska nove vlasti na čelo Hrvatske, Norac je zajedno sa 12 generala potpisao protest protiv "kriminalizacije Domovinskog rata" , odnosno nastojanja tadašnjih hrvatskih vlasti da se počnu procesuirati ratni zločini počinjenih od strane hrvatskih snaga.

Stipe Mesić je tada svu 12-oricu generala prisilno penzionirao, navodeći kao argument nedopušteno uplitanje vojnih oficira u politiku.

S vremenom su počele spekulacije da Haški sud namjerava zatražiti Norčevo izručenje od Hrvatske kako bi mu se sudilo za zbog masakra u Gospiću.

Protiv Norca je 8. 2. 2001. godine izdat nalog za hapšenje. Norac je zamolio zagrebačku policiju da mu omogući predaju u Rijeci kako bi izbjegao medije. Nakon što mu je udovoljeno zahtjevu je pobjegao.

Norac se predao policiji 22. 2. nakon što je dobio garancije da će mu se suditi u Hrvatskoj, a ne u Hagu gdje mu je kao maksimalna kazna umesto 20 godina pretio doživotni zatvor.

Suđenje je održano u Rijeci, a 24. 3. 2003. godine Norac je proglašen krivim i osuđen na 12 godina zatvora, postavši time prvi hrvatski general koji je od hrvatskog suda osuđen za ratne zločine.

Godine 2004.  Haški tribunal  je protiv Norca, kao i protiv generala Rahima Ademija i Mladena Markača, podigao optužnicu za zločine u Operaciji Medački DŽep. Godinu dana kasnije MKSJ  je posebnom odlukom dozvolio da slučaj preuzme hrvatsko pravosuđe.

Od proleća 2007. se protiv tri generala vodio postupak na zagrebačkom Županijskom sudu.

Norac je proglašen krivim i osuđen na sedam godina zatvora.

(RTS)