Početna strana > Hronika > Rojters: U jeku epidemije kovida, Pentagon preko društvenih mreža vodio tajnu kampanju diskreditovanja kineskih vakcina
Hronika

Rojters: U jeku epidemije kovida, Pentagon preko društvenih mreža vodio tajnu kampanju diskreditovanja kineskih vakcina

PDF Štampa El. pošta
subota, 15. jun 2024.

U jeku pandemije kovida-19 vojska SAD je sprovodila program kako bi diskreditovala kinesku vakcinu, pokazalo je istraživanje agencije Rojters.

U jeku pandemije kovida-19, američka vojska je pokrenula tajnu kampanju kako bi se suprotstavila onome što je doživjela kao rast uticaja Kine na Filipinima, koje je smrtonosni virus naročito teško pogodio.

Cilj tajne operacije, o kojoj do sada nije izvještavano, bio je da posije sumnju u bezbjednost i efikasnost vakcina i drugih medicinskih proizvoda iz Kine, pokazalo je istraživanje agencije Rojters. Preko lažnih intenet naloga vojni propagandni napori prerasli su u antivaksersku kampanju. U postovima na društvenim mrežama kritikovane su maske, testovi na kovid i prva vakcina koja je bila dostupna Filipinima - kineski “sinovak”.

Rojters je identifikovao najmanje 300 naloga na mreži X, nekadašnjem Tviteru, koji se poklapaju sa opisima koje su agenciji dali bivši američki zvaničnici upućeni u operaciju na Filipinima. Svi su kreirani u ljeto 2020.

“Kovid je stigao iz Kine i vakcina je takođe iz Kine, ne vjerujte Kini”, glasio je jedan od tipičnih tvitova iz jula 2020.

Nakon što je Rojters uputio pitanja mreži X u vezi sa ovim nalozima, ta kompanija je uklonila profile utvrdivši da su dio koordinisane kampanje botova. Američka vojna antivakserska kampanja počela je u proljeće 2020. i proširila se izvan jugoistočne Azije prije nego što je prekinuta sredinom 2021, navodi britanska agencija.

Kako bi prilagodio kampanju za lokalna stanovništva širom centralne Azije i Bliskog istoka, Pentagon je koristio kombinaciju lažnih naloga na više platformi društvenih mreža kako bi proširio srah od kineskih vakcina u vrijeme kada je virus na dnevnoj bazi ubijao desetine hiljada ljudi. Ključni dio strategije je bio da se naglasi sporna tvrdnja da pošto vakcine ponekad sadrže svinjski želatin, kineske vakcine prema islamskom zakonu treba da budu zabranjene.

Ovaj vojni program je, prema pisanju Rojtersa, počeo za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trampa i nastavljen je mjesecima nakon što je DŽo Bajden preuzeo dužnost - čak i nakon što su direktori društvenih mreža eksplicitno upozorili novu administraciju da je Pentagon umiješan u širenje dezinformacija u vezi sa kovidom.

Bajdenova Bijela kuća je u proljeće 2021. godine objavila dekret kojim zabranjuje antivakserske napore, koji su uključivali i omalovažavanje vakcine konkuretskih proizvođača, a u Pentagonu je pokrenuta interna revizija.

Vojsci SAD je generalno zabranjeno da propagandom targetira Amerikance, i Rojters nije pronašao dokaze da je Pentagon svojom operacijom prekršio tu zabranu. Međutim, jedan visoki zvaničnik Ministarstva odbrane priznao je da je vojska sprovodila tajnu kampanju kako bi diskreditovala kineske vakcine u zemljama u razvoju.

Portparolka Pentagona kazala je da američka vojska “koristi razne platforme, uključujući i društvene mreže, kako bi se suprotstavila malignim uticajima protiv SAD, njihovih saveznika i partnera”. Ona je takođe istakla da je Kina počela “kampanju širenja dezinformacija kako bi lažno optužila SAD za širenje kovida-19”.

Kinesko ministarstvo inostranih poslova je u mejlu navelo da već duže vrijeme tvrdi da vlada SAD manipuliše društvenim mrežama i širi dezinformacije.

Portparol Ministarstva zdravlja Filipina rekao je da “otkrića Rojtersa treba da budu istražena i da za to treba da znaju nadležne vlasti država na koje se odnose”.

Neki filipinski zdravstveni profesionalci i bivši zvaničnici, koje je Rojters kontaktirao, bili su šokirani naporima SAD protiv vakcinacije, koje su prema njihovim riječima iskoristile već ranjivu populaciju.

“Zašto ste to uradili dok su ljudi umirali? Bili smo očajni”, rekla je doktorka Nina Kastiljo-Karandang, bivša savjetnica Svjetske zdravstvene organizacije i filipinske vlade tokom pandemije. “Mi nemamo sopstveni kapacitet za proizvodnju vakcina”, napomenula je, i dodala da je američki propagandni napor “dodao so na ranu”.

Nakon američke propagande kampanje, tadašnji predsjednik Filipina Rodrigo Duterte bio je toliko razočaran šzbog toga što je veliki broj Filipinaca odbijao da se vakciniše da je prijetio hapšenjima. „Izaberite: vakcina ili ću vas uhapsiti”, kazao je Duterte u televizijskom obraćanju u junu 2021. godine. „Kriza je u zemlji... Jednostavno sam očajan što Filipinci ne slušaju vladu."

Pojedini američki eksperti za javno zdravlje su osudili program rekavši da su na taj način građani dovedeni u opasnost zbog potencijalne geopolitičke dobiti.

“Mislim da je to neodbranjivo”, rekao je Danijel Lusi, specijalista za infektivne bolesti sa Medicinske škole Gajzel pri Dartmuntu. “Izuzetno sam uznemiren, razočaran i ogorčen što čujem da bi američka vlada uradila tako nešto”, rekao je Lusi, bivši vojni ljekar koji je učestvovao u odgovoru na napade antraksom 2001. godine.

Napori da se izazove strah u vezi sa kineskim vakcinama rizikovali su da potkopaju ukupno povjerenje javnosti u vladine zdravstvene inicijative, uključujući vakcine proizvedene u SAD koje su postale dostupne kasnije, kazali su Lusi i drugi medicinski profesionalci. Iako su kineske vakcine bile manje efikasne od američkih vakcina kompanija Fajzer i Moderna, sve su bile odobrene od strane SZO, podsjeća Rojters.

Nedavno objavljeno akademsko istraživanje pokazalo je da kada pojedinci razviju skepsu prema nekoj vakcini, ta sumnjičavost se često prelije i na ostale vakcine. Lusi i drugi zdravstveni eksperti kazali su da se takav scenario odigrao u Pakistanu, gdje je Centralna obavještajna agencija (CIA) koristila lažni program vakcinacije protiv hepatitisa u Abotabadu kako bi prikrila lov na Osamu bin Laden. Nakon što se za to saznalo došlo je do negativne reakcije javnosti prema odvojenoj kampanji vakcinacije protiv dječije paralize, uključujući napade na zdravstvene radnike, usljed čega se ta smrtonosna bolest ponovo pojavila u toj zemlji.

“Trebalo bi da nam je u interesu da vakcinišemo što je moguće više ljudi”, kazao je Greg Treverton, bivši predsjedavajući američkog Nacionalnog obavještajnog savjeta, koji koordiniše analize i strategije brojnih špijunskih agencija u Vašingtonu. Pentagon je u ovom slučaju “prešao crvenu liniju” kazao je Treverton.

Tajne psihološke operacije su među najosetljivijim programima i sa njima je upoznat mali broj ljudi unutar američkih obaveštajnih i vojnih agencija. Takvi programi se tretiraju sa posebnim oprezom jer njihovo otkrivanje može narušiti saveze ili eskalirati sukobe sa rivalima.

Da bi sprovelo kampanju protiv vakcinacije, Ministarstvo odbrane je prema saznanjima Rojtersa zanemarilo primjedbe vodećih američkih diplomata u jugoistočnoj Aziji. Izvori koji su učestvovali u planiranju i sprovođenju kampanje tvrde da je Pentagon, koji je vodio program preko centra za psihološke operacije vojske u Tampi, na Floridi, ignorisao kolateralne posljedice koje takva propaganda može imati na nevine građane.

Američki vojni lideri su strahovali da će kineska kovid diplomatija i propaganda približiti Pekingu i druge države jugoistočne Azije, poput Kambodže i Malezije, i podstaći njegove regionalne ambicije.

“Nijesmo ovo posmatrali iz perspektive javnog zdravlja”, kazao je jedan visoki vojni zvaničnik koji je učestvovao u programu. “Tražili smo načine kako da blatimo Kinu”.

U maju 2020, kineski lider Si Đinping je kazao da će vakcina koju Kina razvija biti dostupna “kao globalno javno dobro” i da će se pobrinuti za “pristupačnost i dostupnost vakcinacije u zemljama u razvoju”. “Sinovak” je bio primarna vakcina dostupna na Filipinima oko godinu, dok početkom 2022. godine američke vakcine nijesu postale dostupne na širem nivou.

Plan Vašingtona za vakcinaciju favorizovao je prvo imunizaciju Amerikanaca, i nije postavljao ograničenja na cijene koje farmaceutske kompanije mogu naplaćivati zemljama u razvoju za preostale vakcine koje nijesu upotrebljene u SAD. To je omogućilo kompanijama da “igraju tvrdo” sa zemljama u razvoju, prisiljavajući ih da prihvate visoke cijene, rekao je Lorens Gostin, profesor medicine na Univerzitetu DŽordžtaun koji je radio sa SZO. “SAD su zauzele odlučan pristup Amerika na prvom mjestu”, kazao je Gostin.

“Nijesmo dobro dijelili vakcine sa partnerima”, rekao je za Rojters stariji američki vojni oficir direktno uključen u kampanju u jugoistočnoj Aziji. “Tako da nam je jedino preostalo da bacimo sjenku na napore Kine”.

(Vijesti)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner