Početna strana > Hronika > Pravoslavni vernici danas slave Božić
Hronika

Pravoslavni vernici danas slave Božić

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 07. januar 2013.

 

Beograd -- Pravoslavni vernici, koji poštuju julijanski kalendar, danas slave Božić - rođenje Isusa Hrista, najradosniji hrišćanski praznik.

Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. To je praznik rađanja novog života, praznik dece i detinjstva, roditeljstva, očinstva i materinstva.

Patrijarh Irinej je u ponoć u Hramu Svetog Save, u prisustvu velikog broja vernika, premijera Srbije Ivice Dačića i visokih državnih i verskih zvaničnika, počeo služenje božićne liturgije.

Služenju liturgije prisustvuju predstavnici hrišćanskih verskih zajednica i Aleksandar Karađorđević sa porodicom, a oko punog hrama okupio se veliki broj građana. Patrijarh Irinej zapalio je u nedelju uveče u beogradskoj Crkvi Svetog Aleksandra Nevskog badnjak.

Božić je, uz Uskrs, jedan od dva najveća hrišćanska praznika. To je dan kada se slavi rođenje Hristovo i kada je duh malog Isusa sveprisutan među ljudima, donoseći im mir i praštanje.

Pripreme za Božić počinju 40 dana pre 7. januara, kada počinje Božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tela pred najradosniji događaj u pravoslavlju.

Božić je praznik cele porodice i zato se očekuje da ona tokom praznićnih dana bude na okupu. Vernici koji slave Božić dan započinju unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest, te prvim mrsnim doručkom.

Dug je spisak narodnih običaja koji krase ovaj praznik - od lomljenja pogače pa do igara koje simuliraju tobožnje vijanje Božića. Prvi dan Božića je dan radosti rađanja, obnavljanja života, dok se drugi dan provodi u svečanom, tihom domaćem raspoloženju, a u crkvama služi Liturgija zahvalnosti Bogorodici.

U pravoslavnom svetu običaji se razlikuju od zemlje do zemlje, a svaki narod je uneo sopstvenu tradiciju u proslavljanje praznika.

U Rusiji je običaj da se porodice okupljaju za stolom na Badnje veče, a zatim sledi posebna večera bez mesa. Glavno jelo se zove "kutja".

Večera se priprema od različitih vrsta žitarica koje simbolizuju nadu, uz dodatak meda i maka (simboli sreće i mira). To se smatra "svetom večerom", a servira se na belom stolnjaku koji simbolizuje belo platno u koje je Hrist uvijen po rođenju.

U prostoriju se unese nešto slame kao podsećanje na skromno okruženje u kom je Isus rođen, a velika bela sveća postavlja se na sredinu stola u znak objave da je Hrist svetlo sveta.

U Ukrajini je najvažniji deo proslave večera na Badnje veče koju zovu Sveta večera, kada se u kuću unosi snop pšenice. Taj običaj se naziva diduh (dedin duh) i simboliše pretke i želju da godina dobro rodi. U gradskim porodicama, "diduh" je prustan u snopovima pšenice koji se stave u vazu.

U Makedoniji 5. januara deca pevaju božićne pesme od vrata do vrata - to su kolede. Dan kasnije, na Badnje veče sledi unošenje "badnika" na kućno ognjište. Drvo se pre toga iseče na tri dela (što predstavlja Sveto trojstvo), a sva tri dela u kuću unese otac.

U Gruziji na Badnje veče se čeka da sat otkuca 12 puta, a zatim počinje večera uz tradicionalno gruzijsko vino.

Vernici Jerusalimske patrijaršije za Badnji dan i Božić obilno jedu slatkiše - najčešće kadaif. Suvo voće, poput urmi, kajsija, grožđa i šljiva, zajedno sa lešnicima, bademima ili orasima, takođe su popularni. Za Božić se tradicionalno spravlja poseban obrok pripremljen od jagnjećeg mesa.

Ostale pravoslavne crkve i zemlje već su proslavile Badnje veče i Božić 24. i 25. decembra.

U Grčkoj, koja je prešla na novi kalendar, deca na Badnje veče idu od kuće do kuće i pevaju božićne pesme, a zauzvrat dobijaju slatkiše ili novac.

Za večeru koja se priprema za Badnje veče karakterističan je "Hristov hleb" ("hristopsomo"), u obliku velikih vekni različitih oblika, na čijim korama su dekoracije koje obično predstavljaju poslove kojim se porodica bavi.

Za razliku od većine drugih pravoslavnih zemalja, u Grčkoj se za večeru na Badnje veče služi meso i to jagnjetina i prasetina.

U Bugarskoj se za Badnje veče priprema posebna večera od 12 jela bez mesa koja simbolišu 12 meseci u godini. To su jela od pasulja, oraha i lešnika, suvih šljiva, a tu je i tradicionalni bugarski kolač - "banica". Nakon večere svi članovi porodice ustaju u isto vreme.

U Rumuniji je uobičajeno žrtvovanje praseta (pečenca), ali se prase žrtvuje na dan Svetog Ignatija (20. decembar, Rumuni su prešli na novi kalendar), a biće posluženo tek na božićnoj trpezi.

Veruje se da će duh praseta u narednoj godini porodici doneti blagostanje. Večera se priprema i po tri dana, i sastoji se uglavnom od prasetine na razne načine, sarmi, kobasica, a služi se i ćuretina, uz šljivovicu i vino.

Posebnost rumunske božićne trpeze čini "kozonaći" - kolač sa suvim grožđem i lešnicima. Takođe je prisutan običaj da deca za Badnje veče idu od kuće do kuće i pevaju božićne pesme.

Hristos se rodi!

Od Božića do Bogojavljanja ljudi u Srbiji se pozdravljaju rečima “Hristos se rodi” i otpozdravljaju “Vaistinu se rodi”. Ranije, ako su prijatelji ili članovi porodice bili daleko jedni od drugih, slali su božićne čestitke kupljene u pravoslavnim hramovima. Poslednjih godina, prijatelji uglavnom Božić čestitaju porukom upućenom preko mobilnog telefona.

(B92-Beta-Tanjug) 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner