Hronika | |||
Pravoslavni vernici danas slave Božić |
![]() |
![]() |
![]() |
ponedeljak, 07. januar 2013. | |
Beograd -- Pravoslavni vernici, koji poštuju julijanski kalendar, danas slave Božić - rođenje Isusa Hrista, najradosniji hrišćanski praznik. Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. To je praznik rađanja novog života, praznik dece i detinjstva, roditeljstva, očinstva i materinstva. Patrijarh Irinej je u ponoć u Hramu Svetog Save, u prisustvu velikog broja vernika, premijera Srbije Ivice Dačića i visokih državnih i verskih zvaničnika, počeo služenje božićne liturgije. Služenju liturgije prisustvuju predstavnici hrišćanskih verskih zajednica i Aleksandar Karađorđević sa porodicom, a oko punog hrama okupio se veliki broj građana. Patrijarh Irinej zapalio je u nedelju uveče u beogradskoj Crkvi Svetog Aleksandra Nevskog badnjak. Božić je, uz Uskrs, jedan od dva najveća hrišćanska praznika. To je dan kada se slavi rođenje Hristovo i kada je duh malog Isusa sveprisutan među ljudima, donoseći im mir i praštanje. Pripreme za Božić počinju 40 dana pre 7. januara, kada počinje Božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tela pred najradosniji događaj u pravoslavlju. Božić je praznik cele porodice i zato se očekuje da ona tokom praznićnih dana bude na okupu. Vernici koji slave Božić dan započinju unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest, te prvim mrsnim doručkom. Dug je spisak narodnih običaja koji krase ovaj praznik - od lomljenja pogače pa do igara koje simuliraju tobožnje vijanje Božića. Prvi dan Božića je dan radosti rađanja, obnavljanja života, dok se drugi dan provodi u svečanom, tihom domaćem raspoloženju, a u crkvama služi Liturgija zahvalnosti Bogorodici. U pravoslavnom svetu običaji se razlikuju od zemlje do zemlje, a svaki narod je uneo sopstvenu tradiciju u proslavljanje praznika. U Rusiji je običaj da se porodice okupljaju za stolom na Badnje veče, a zatim sledi posebna večera bez mesa. Glavno jelo se zove "kutja". Večera se priprema od različitih vrsta žitarica koje simbolizuju nadu, uz dodatak meda i maka (simboli sreće i mira). To se smatra "svetom večerom", a servira se na belom stolnjaku koji simbolizuje belo platno u koje je Hrist uvijen po rođenju. U prostoriju se unese nešto slame kao podsećanje na skromno okruženje u kom je Isus rođen, a velika bela sveća postavlja se na sredinu stola u znak objave da je Hrist svetlo sveta. U Ukrajini je najvažniji deo proslave večera na Badnje veče koju zovu Sveta večera, kada se u kuću unosi snop pšenice. Taj običaj se naziva diduh (dedin duh) i simboliše pretke i želju da godina dobro rodi. U gradskim porodicama, "diduh" je prustan u snopovima pšenice koji se stave u vazu. U Makedoniji 5. januara deca pevaju božićne pesme od vrata do vrata - to su kolede. Dan kasnije, na Badnje veče sledi unošenje "badnika" na kućno ognjište. Drvo se pre toga iseče na tri dela (što predstavlja Sveto trojstvo), a sva tri dela u kuću unese otac. U Gruziji na Badnje veče se čeka da sat otkuca 12 puta, a zatim počinje večera uz tradicionalno gruzijsko vino. Vernici Jerusalimske patrijaršije za Badnji dan i Božić obilno jedu slatkiše - najčešće kadaif. Suvo voće, poput urmi, kajsija, grožđa i šljiva, zajedno sa lešnicima, bademima ili orasima, takođe su popularni. Za Božić se tradicionalno spravlja poseban obrok pripremljen od jagnjećeg mesa. Ostale pravoslavne crkve i zemlje već su proslavile Badnje veče i Božić 24. i 25. decembra. U Grčkoj, koja je prešla na novi kalendar, deca na Badnje veče idu od kuće do kuće i pevaju božićne pesme, a zauzvrat dobijaju slatkiše ili novac. Za večeru koja se priprema za Badnje veče karakterističan je "Hristov hleb" ("hristopsomo"), u obliku velikih vekni različitih oblika, na čijim korama su dekoracije koje obično predstavljaju poslove kojim se porodica bavi. Za razliku od većine drugih pravoslavnih zemalja, u Grčkoj se za večeru na Badnje veče služi meso i to jagnjetina i prasetina. U Bugarskoj se za Badnje veče priprema posebna večera od 12 jela bez mesa koja simbolišu 12 meseci u godini. To su jela od pasulja, oraha i lešnika, suvih šljiva, a tu je i tradicionalni bugarski kolač - "banica". Nakon večere svi članovi porodice ustaju u isto vreme. U Rumuniji je uobičajeno žrtvovanje praseta (pečenca), ali se prase žrtvuje na dan Svetog Ignatija (20. decembar, Rumuni su prešli na novi kalendar), a biće posluženo tek na božićnoj trpezi. Veruje se da će duh praseta u narednoj godini porodici doneti blagostanje. Večera se priprema i po tri dana, i sastoji se uglavnom od prasetine na razne načine, sarmi, kobasica, a služi se i ćuretina, uz šljivovicu i vino. Posebnost rumunske božićne trpeze čini "kozonaći" - kolač sa suvim grožđem i lešnicima. Takođe je prisutan običaj da deca za Badnje veče idu od kuće do kuće i pevaju božićne pesme. Hristos se rodi! Od Božića do Bogojavljanja ljudi u Srbiji se pozdravljaju rečima “Hristos se rodi” i otpozdravljaju “Vaistinu se rodi”. Ranije, ako su prijatelji ili članovi porodice bili daleko jedni od drugih, slali su božićne čestitke kupljene u pravoslavnim hramovima. Poslednjih godina, prijatelji uglavnom Božić čestitaju porukom upućenom preko mobilnog telefona. (B92-Beta-Tanjug) |