Osamnaest godina od operacije ''Bljesak'' i proterivanja Srba iz Zapadne Slavonije

BEOGRAD - Danas se navršava 18 godina od početka hrvatske vojno-policijske akcije "Bljesak", u kojoj je, prema podacima Dokumantaciono-informativnog centra "Veritas", 1. i 2. maja 1995. godine, ubijeno 283 Srba iz zapadne Slavonije, a proterano najmanje 15.000 ljudi.

Među ubijenim Srbima je bilo 57 žena i devetoro dece.

Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, ubijeno je između 83 i 100 srpskih civila, a obe nevladine organizacije ističu da niko od Hrvata nije procesuiran za ratne zločine u "Bljesku".

Povodom godišnjice "Bljeska", pomen će danas biti služen u crkvi svetog Marka u Beogradu, s početkom u 11 časova. Na Spomen ploču srpskim žrtvama proteklih ratova, u neposrednoj blizini tog hrama, Udruženje porodica nestalih "Suza" položiće vence i cveće.

U Gradiški, u Republici Srpskoj, u kojoj živi najveći broj izbeglih iz zapadne Slavonije, danas će sa Mosta spasa biti bačeni venci i cveće u reku Savu a u crkvi Pokrova presvete Bogorodice u tom gradu biće služen pomen.

Više od 160 poznatih grobnih mesta u zapadnoj Slavoniji još nisu ekshumirani, a proces identifikacije poginulih sporo teče.

Poslednja ekshumacija je obavljena decembra prošle godine na Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kada su identifikovani posmrtni ostaci 17 Srba ubijenih u "Bljesku" i u prethodnim hrvatskim vojnim akcijama na područje zapadne Slavonije od 1991. do 1995. godine. U tom periodu iz zapadne Slavonije proterano je više desetina hiljada Srba.

U akciji "Bljesak", koja je trajala 1. i 2. maja 1995. godine, u taj deo zapadne Slavonije, koja je bila u sastavu Republike Srpske Krajine, odnosno sektora Zapad pod zaštitom snaga UN, ušlo je 16.000 pripadnika hrvatskih snaga.

Prema podacima organizacije za ljudska prava "Hjuman rajts voč", nakon "Bljeska" uhapšeno je 1.500 Srba, a od njih su mnogi tada bili odvedeni u logore u Varaždinu, Slavonskoj Požegi, Novoj Gradiški i Bjelovaru.

Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas", za zločine u "Bljesku" i one početkom devedesetih godina na području zapadne Slavonije, niko od hrvatskih rukovodilaca nije odgovarao.

Protiv komandanta treće gardijske brigade Hrvatske vojske Mladena Kruljca, 2005. godine je podneta krivična prijava, ali optužnica nije podignuta, a on je naknadno unapređen u čin generala.

Dve nevladine organizacije iz Hrvatske - Inicijativa mladih za ljudska prava za Hrvatsku i Srpski demokratski forum podnele su prošle godine krivičnu prijavu protiv počinilaca ratnih zločina nad zarobljenicima nakon operacije "Bljesak".

Prijava je podneta protiv nepoznatih počinilaca, odnosno komandira i odgovornih lica u jedinicama policije i vojske koje su u logorima nekoliko gradova, ali pre svega u Varaždinu gde je tretman bio najbrutalniji, maltretirale ratne zarobljenike.

Prema navodima dve NVO, postoje brojne izjave o postupcima nad zarobljenim Srbima, ali i o korektnom postupku pojedinaca. Iako je maltretiranja zarobljenika bilo i u sportskoj dvorani u Bjelovaru, ona nisu bila tako izraženo kao u Varaždinu.

Zbog ratnih zločina u "Bljesku", Haško tužilaštvo je dugo pripremalo optužnicu protiv tadašnjeg predsednika Hrvatske Franje Tuđmana, koji je, u međuvremenu, umro 1999. godine.

U zapadnu Slavoniju se, 18 godina posle "Bljeska", vratilo tek oko 1.500 Srba, uglavnom starije osobe. Tu je veliki broj kuća i ostala imovina proteranih data izbeglim Hrvatima iz Bosne i Hercegovine.

Samo dva meseca posle "Bljeska", početkom avgusta 1995, Hrvatska je sprovela vojno-policijsku akcija "Oluja", u dva sektora pod zaštitom UN, a prema podacima "Veritasa", ubijeno i nestalo 1.922 Srba iz nekadašnje Republike Srpske Krajine. Od tog broja 1.192 bili su civili.

Pomen stradalima u crkvi Svetog Marka u Beogradu

U crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos povodom 18 godina od početka hrvatske vojne akcije "Bljesak" u kojoj je 1. i 2. maja 1995. godine u zapadnoj Slavoniji ubijeno 283 Srba, među kojima 57 žena i devetoro djece, a protjerano najmanje 15.000 ljudi. Parastosu su prisustvovali preživjeli i porodice ubijenih, direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac, predstavnici Udruženja porodica nestalih "Suza" i predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodrag Linta.

Protojerej stavrofor Marinko Juretić rekao je u besjedi da ožiljci ostaju kako bi podsjećali na ono što su nevino stradali preživjeli od zločinačke ruke.

"Neka je večni pokoj nevinim žrtvama. Molimo se za one koji su pronađeni i za one koji leže negde i ko zna da li ćemo ih naći", dodao je protojerej Juretić, koji je i sam izbjegao iz Hrvatske.

Čedomir Marić iz Udruženja porodica nestalih "Suza" rekao je novinarima uoči početka parastosa da bi za porodice bilo ohrabrenje da se napravi pomak u pronalaženju ubijenih, napominjući da se tek prošle godine počelo sa ekshumacijama stradalih u "Bljesku".

"Odnos prema žrtvama nije promijenjen na bolje, a porodicama je najbolnije što su nedavne presude hrvatskim generalima ohrabrile počinioce zločina i stvorile utisak da su nedodirljivi", dodao je Marić.

Poslije parastosa, predstavnici Udruženja porodica nestalih "Suza" položili su vijence i cvijeće na Spomen ploču srpskim žrtvama proteklih ratova, u neposrednoj blizini crkve Svetog Save na Tašmajdanu.

(Tanjug-Srna)