Nezavisne novine: Propao sastanak u Briselu, slede finansijske sankcije BiH

BRISEL - Zbog nepomirljivih stavova političkih lidera iz FBiH, predstavnici sedam bh. stranaka juče u Briselu nisu uspjeli postići konačni dogovor o načinu provođenja presude u slučaju "Sejdić i Finci" i mehanizmu koordinacije, što je dovelo do momentalne blokade evropskog puta BiH i prve velike posljedice u vidu suspenzije dijela IPA fondova u vrijednosti oko 47 miliona KM.

Također, ukoliko bh. lideri ne iznađu rješenje u nekoliko narednih dana, uslijediće i druge sankcije, između ostalog, i izbacivanje naše zemlje iz članstva u Vijeću Evrope, dok bi izvještaj Evropske komisije o napretku BiH, koji se očekuje 16. oktobra, mogao biti najgori do sada.

Da je stvar postala odveć ozbiljna za BiH, da se naslutiti iz poteza Štefana Filea, evropskog komesara za proširenje, koji je nakon sastanka kojim je predsjedavao odgodio ranije planiranu konferenciju za novinare, navodno zbog ranije preuzetih obaveza i žurbe na avion.

Prvi lider koji je nakon sastanka želio bilo šta reći o uzrocima i posljedicama jučerašnjeg kraha bio je Martin Raguž, predsjednik HDZ 1990. On je u izjavi za "Nezavisne" iz Brisela poručio kako ipak vjeruje da bi vrlo brzo moglo doći do rješenja.

"Vjerujem u to zato što su EU i komesar File najavili svoj odlučni angažman da se nađe rješenje u nekoliko naradnih dana, možda čak i sati. Trebamo doći do rješenja prije izvještaja o napretku", rekao je Raguž.

Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a, izjavio je nakon sastanka da je "loša stvar što nije bilo dogovora, ali da je dobra što EK preuzima lidersku ulogu".

"Mislim da je jako važno da je komesar File još posvećeniji traženju rješenja i mi očekujemo u narednih nekoliko dana da će komesar izaći s nekom inicijativom ovoga što je danas stavljeno na papir kao prijedlog koji je bio neka vrsta refleksije onoga što se čulo ovih dana", izjavio je Lagumdžija.

Dragan Čović, lider HDZ BiH, rekao je da su situaciju pokušali spasiti domaćini iz EU, ponudivši sažetak dosadašnjih razgovora.

"Dogovorili smo se da u narednih nekoliko sati ili dana bilateralno prođemo taj prijedlog i da se onda sastanemo i eventualno to potpišemo. Osnov je da FBiH bude jedna izborna jedinica, iz koje se biraju dva člana Predsjedništva BiH i da osiguramo da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike. Postoji način na koji bi se to radilo, ali, vjerujte, pola nas nije razumjelo ideju kako da se to uradi", rekao je Čović. On je dodao da je tokom višesatnih razgovora bilo i svađe i da je Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a, "gotovo vrištao".

Milorad Dodik, predsjednik RS i lider SNSD-a, smatra da je potrošeno vrijeme za traženje modela za izbore u FBiH. On je u izjavi Srni rekao da je na sastanku potvrđena uspješnost politike koju je RS konstantno vodila u vezi s odlukom "Sejdić i Finci" i mehanizmom koordinacije.

"Današnji sastanak je potpuna afirmacija stavova Narodne skupštine RS od prije nekoliko dana i mi u tom pogledu ne možemo da budemo nezadovoljni. Ono što nije dobro jeste činjenica da smo mi u RS zavisni od Federacije, koja je godinama unazad uvijek uspijevala svoje unutrašnje raskole i probleme da nametne na nivo BiH i tako vuče Republiku Srpsku da daje neki benefite. To, naravno, nije prošlo, tako da je zaključak sastanka isključivo vezan za činjenicu da federalni partneri moraju da se vrate u Sarajevo i tamo razgovoraju", istakao je Dodik.

Munib Jusufović, koji je bio u delegaciji SBB-a, rekao je za "Nezavisne" da situacija nije "nimalo dobra".

"Prijedlog s kojim je izašla EK nešto je kao rezultat dosadašnjih konsultacija. Sada kreću sankcije, iako ćemo u narednim danima pokušati pronaći rješenje", dodao je Jusufović.

Evropska komisija će naredne sedmice zemljama članicama EU preporučiti nastavak procesa proširenja za Srbiju, Kosovo, Albaniju i Makedoniju, dok istovremeno nije sigurno da li će to preporučiti i za BiH.

Naime, kako piše dobro obaviješteni "European Observer", sve zavisi da li će uskoro biti napretka u vezi sa sprovođenjem odluke "Sejdić i Finci", što bi trebalo da bude navedeno u izvještaju o napretku koji priprema Komisija.

"Ako bi izvještaj bio pozitivniji, u narednih nekoliko mjeseci bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, potpisan još 2008. godine, mogao stupiti na snagu", piše list, što bi, kako navode, moglo značiti i sljedeći korak u procesu pridruživanja EU.

"Sa ili bez napretka u BiH, Evropska komisija će testirati apetit zemalja članica EU za dalje proširenje. Izvjesno je da je sada manje želje na njihovoj strani da se proces proširenja nastavi", upozorava list.

Zaključci Štefana Filea

Perspektiva BiH da postane članica EU i dalje ostaje. U tom smislu treći sastanak dijaloga na visokom nivou signal je trajnog opredjeljenja EK.

- Dijalog na visokom nivou je kontinuiran proces Bosne i Hercegovine na njenom putu evropskih intergracija.

- Svi politički činioci saglasni su sa nastavkom evropskog puta i nastavit će sa unutrašnjim razgovorima kako bi pronašli rješenje.

- Provedba odluke "Sejdić i Finci" je neophodna kako bi se eliminirala diskrimacija protiv manjina i kršenje međunarodnih obaveza BiH.

- Postoji principijelni sporazum koji je elaboriran tokom pregovora u proteklim danima. Obaveza lidera je da to sada razrade.

- Biće pokrenuta procedura da se smanje inicijalno planirani IPA fodnovi za 2013. za BiH za 54 posto. BiH će dobiti svega 47 miliona eura.

- Određeni napredak je postignut u definiranju mehanizma koordinacije. BiH treba ovakav mehanizam kako bi u razgovorima s EU govorila jednim glasom.

- Sve dok mehanizam nije u funkciji neće se razmotriti programi za IPA 2. Svaka godina odlaganja rezultirat će značajnim gubicima.

- EK intenzivira koordinaciju s međunarodnim finansijskim institucijama u BiH. EU grantovi značajan su dio zajmova za projekte infrastrukture u BiH.

- Činjenica da BiH odbija primijeniti dobro utvrđenu metodologiju adaptacije SSP-a je potpuno neprihvatljiva pa će EU i njene članice razmotriti odgovor.

- EU nastavlja da održava obećanje. Dvadeset šestog septembra EU je realizirala zadnju tranšu paketa makrofinansijske pomoći, vrijednog 50 miliona eura.

- Komisija očekuje informacije od bh. vlasti što prije. Kako oni budu ispunili dva minimalna uslova, EK će odlučiti kada da sazove naredni sastanak.

Moguće sankcije

- Suspenzija do 100 miliona eura IPA fondova godišnje.

- Suspenzija iz Savjeta Evrope.

- Najmanje dvogodišnje odgađanje apliciranja za kandidatski status.

- Mogućnost proglašenja opštih izbora 2014. nelegitimnim.

- Gubljenje svakog kredibiliteta kod EU.

- Zatvaranje vrata institucija EU zvaničnicima iz BiH.

(Nezavisne novine)