Na današnji dan rođeni Blez Paskal, Pavle Beljanski, Stevan Hristić i Salman Ruždi; 1992. u bolnici u Banja Luci je umrla 12. beba zbog nestašice kiseonika, pošto SAD i druge zapadne zemlje nisu dozvoljavale dostavu humanitarne pomoći

 NOVI SAD - Na današnji dan 1892. godine rođen je Pavle Beljanski srpski pravnik i diplomata, kolekcionar koji je sakupio najcelovitiju zbirku umetničkih dela srpskog (i jugoslovenskog) slikarstva prve polovine 20.v. Školovao se u Beogradu i Parizu. Kao diplomata Kraljevine Jugoslavije boravio je u Stokholmu, Varšavi, Berlinu, Beču, Parizu, Rimu. Isprva zainteresovan za evropsku, najviše renesansnu umetnost, uviđa da su mu vrhunska dela nedostupna, pa je sakupljačku strast usmerio ka savremenoj umetnosti. Postupno, njegova zbirka slika, skulptura, tapiserija i crteža prerasta u jedinstvenu kolekciju vrhunskih umetničkih dela. Tragična pogibija sedmoro članova njegove porodice prilikom bombardovanja 1944. dovela je Beljanskog do odluke da dragocenu kolekciju zavešta srpskom narodu, time je on postao jedan od njegovih najvećih darodavaca. Spomen-zbirka Pavla Beljanskog nalazi se Novom Sadu i otvorena je za javnost od oktobra 1961.

1566 - Rođen je škotski kralj DŽejms VI Stjuart, koji je kao DŽejms I od 1603. do smrti 1625. prvi vladao i Škotskom i Engleskom i bio prvi Stjuart na engleskom prestolu. Posle abdikacije sa škotskog prestola majke Marije Stjuart, 1567. je, kada je imao samo godinu dana, proglašen kraljem Škotske i tu titulu je nosio do smrti.

1623 - Rođen je francuski matematičar, fizičar, pisac, filozof, mistik, Blez Paskal, koji je postavio osnove računa verovatnoće. Veoma mlad istakao se otkrićima iz geometrije i fizike: u 16. godini objavio je raspravu o konusnim presecima, a u 18. dovršio konstruisanje matematičke mašine (aritmometar), koja je obavljala četiri osnovne računske operacije. Prvi je matematički tretirao problem verovatnoće u hazardnim igrama i s francuskim matematičarom Pjerom Fermaom postavio je osnove računa verovatnoće. Izumeo je i hidrauličnu presu i utvrdio da pritisak vazduha opada s visinom i da se pomoću barometra može utvrditi visina planina. Do 24. godine bavio se samo matematikom i fizikom, a potom je došao do zaključka da je njegova dotadašnja aktivnost nebitna i posvetio se verskim temama, filozofiji, pa i književnosti. Povukao se u manastir Por-Roajal, u kom se nalazila grupa takozvanih Jansenita (reč je o religiozno-društvenom pokretu na čijim osnovama će vremenom izrasti Starokatolička crkva). Zvanična Crkva je bila veoma isključiva prema Jansenitima, pa je Paskal snosio posledice ovakvog izbora. Dela: "Pisma jednom provincijalcu" (antijezuitski tekst), "Misli" (kontemplativan tekst, duboko hrišćanski).

1862 - Američki Kongres je zabranio ropstvo na teritoriji SAD.

1867 - Meksički republikanci su streljali nametnutog cara Ferdinanda Maksimilijana Jozefa Habzburga, krunisanog posle francuske vojne intervencije. Austrijskog nadvojvodu Maksimilijana za meksičkog cara je 1864. ustoličio francuski car Napoleon III, pokušavši da preko njega ostvari uticaj Francuske u toj zemlji. Meksikanci su potukli intervencionističke trupe, a za predsednika je ponovo izabran Benito Pablo Huarez, nazvan "Vašington Meksika", koji je u vreme francuske intervencije od 1861. do 1867. predvodio meksički narod u borbi za nezavisnost zemlje.

1873 - Rođen je srpski geolog Vladimir K. Petković, član Srpske kraljevske akademije, osnivač Državnog geološkog instituta, profesor i rektor Beogradskog univerziteta, najbolji poznavalac kredne formacije kod nas i tektonike istočne Srbije. Bio je upravnik Geološkog zavoda Beogradskog univerziteta i urednik "Geoloških anala Balkanskog poluostrva". Napisao je oko 70 radova, pretežno o stratigrafiji i tektonici Srbije. Dela: "Geologija istočne Srbije", "O tektonskom sklopu istočne Srbije", "Tercijer u Skopskoj ravnici", "Tupižnica i njeno podnožje", "Golt u Srbiji", "O baremskom katu na Grebenu", "Aptski kat u istočnoj Srbiji".

1885 - Rođen je kompozitor i dirigent Stevan Hristić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, obdareni polifoničar koji je osnovno nadahnuće crpeo iz narodnih motiva, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent Narodnog pozorišta, direktor Opere i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije. Muzičko obrazovanje stekao je u Beogradu, Rimu, Beču, Lajpcigu, Moskvi i Parizu. Dela: orkestarska "Simfonijska fantazija", "Rapsodija", "Vranjanska svita", "Poema zore", "Marš slobode", "Skice za klavir", muzička drama "Suton", balet "Ohridska legenda", oratorijum "Vaskresenje", scenska muzika za drame "Čučuk Stana", "Sunce", "Lazarevo vaskrsenje", "Uobraženi bolesnik", "Hamlet", "Večiti mladoženja", "Bura", horovi, solo pesme

1885 - Statua Slobode - francuski poklon Amerikancima - stigla je u Njujork iz Francuske.

1886 - Rođen je srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najznačajnijih srpskih (i jugoslovenskih) likovnih stvaralaca između dva svetska rata. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Scenograf (potom i šef slikarske radionice) Narodnog pozorišta u Beogradu, u kojem je delao do smrti, postao je 1919. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. Imao je privatnu školu iz koje je izašao niz slikara. Dela: "Portret devojke", "Kupačica", "Jajce", "Kći umetnikova", "Dvorište", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice".

1897 - Umro je engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot, protiv kojeg je 1880, dok je upravljao jednim engleskim lendlordstvom u Irskoj, primenjen nenasilni otpor odbijanjem saradnje. Takav vid otpora je kasnije nazvan prema njegovom prezimenu - bojkot.

1906 - Rođen je britanski fiziolog i biohemičar ruskog porekla Ernst Boris Čejn, koji je s Aleksandrom Flemingom i Hauardom Volterom Florijem 1945. podelio Nobelovu nagradu za medicinu. Istraživao je enzime, insulin i antibiotike (penicilin).

1908 - U luku Santos uplovio je brod "Kasato Maru" sa 168 japanskih porodica, čime je počela imigracija Japanaca u Brazil.

1921 - Rođen je francuski filmski i pozorišni glumac Luj Žandr, poznat kao Luj Žurdan, koji je zapaženije uloge ostvario u američkim filmovima nego u francuskim. Filmovi: "Slučaj Paradin", "Pismo nepoznate", "Žiži", "Madam Bovari", "Tri novčića u fontani".

1937 - Umro je škotski pisac DŽejms Metju Beri, "otac"Petra Pana. Pisao je uglavnom drame i pripovetke. Dela: "Petar Pan", "Divni Krajton", "Gospodska ulica".

1944 - Posle žestokih borbi protiv japanskih snaga, američke trupe su osvojile strateški važno ostrvo Sajpan u zapadnom Pacifiku, na kom je Japan izgradio jednu od tada najvećih vojno-pomorskih baza uključujući i nekoliko aerodroma.

1947 - Rođen je indijski pisac Salman Ruždi, kojem je iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini izrekao fatvu sa smrtnom presudom, zbog izvrgavanja ruglu Islama u romanu "Satanski stihovi". Ostala dela: romani "Deca ponoći", "Istok, zapad", "Harun i more priča", "Mavrov poslednji uzdah".

1953 - U američkom zatvoru "Sing-Sing" izvršena je smrtna kazna na električnoj stolici nad DŽulijusom Rozenbergom i njegovom suprugom Etel. Oni su optuženi da su Sovjetskom Savezu odavali nuklearne tajne. Uprkos brojnim apelima sa svih strana sveta da im budu pošteđeni životi, smrta kazna je izvršena. Njih dvoje su prvi bračni par pogubljen u SAD. Naknadni nalazi u ruskim arhivima potvrđuju da optužba protiv njih nije bila neosnovana.

1961 - Velika Britanija je dala nezavisnost šeikatu Kuvajt u Persijskom zalivu, koji je bio pod njenim protektoratom od 1899.

1965 - Alžirskog predsednika Ahmeda Ben Belu vojnim udarom bez prolivanja krvi zbacio je ministar odbrane general Huari Bumedijen, koji se idućeg meseca proglasio predsednikom Alžira.

1970 - Sovjetski vasionski brod "Sojuz-9" vratio se na Zemlju, postigavši novi rekord u dužini boravka u kosmosu od 17 dana, 16 časova i 59 minuta.

1987 - U eksploziji koju su u garaži jedne robne kuće u Barseloni postavili teroristi separatističke baskijske organizacije ETA, poginulo je 12 i ranjeno više od 30 ljudi.

1988 - Ispred jedne prodavnice u indijskom gradu Kurukšetra poginulo je 15 ljudi u eksploziji bombe koju su postavili Siki teroristi.

1992 - U bolnici u Banja Luci je umrla 12. beba zbog nestašice kiseonika, pošto SAD i druge zapadne zemlje nisu dozvoljavale dostavu humanitarne pomoći vazdušnim putem zapadnom delu Republike Srpske tokom borbi srpskih jedinica s muslimanskim i hrvatskim snagama za koridor kod Brčkog. Prva od 12 beba u Banja Luci je zbog ovakvog drastičnog kršenja ljudskih prava umrla 22. maja 1992.

1993 - Umro je engleski pisac Vilijam Golding, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983. Bio je preokupiran temom zla i iskonskog greha, tako da su njegova dela prožeta takvom atmosferom, sa brojnim alegorijama, često nerazumljivim. Bio je veoma popularan. Dela: romani "Gospodar muva", "Naslednici", "Hridine dvojice mrtvih", "Beg škorpija", "Slobodan pad", "Toranj katedrale", "Piramida", "Vidljiva tmina", "Obredi plovidbe", eseji "Vrele kapije", "Pokretni cilj".

1995 - Čečenski islamski teroristi su posle šest dana oslobodili 1.500 talaca, građana i pacijenata, među kojima mnoštvo dece i žena. U akciji terorista koje je predvodio Šamilj Basajev, okončanoj pregovorima s ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom, posle kojih su taoci oslobođeni a teroristima omogućeno da se vrate u Čečeniju, poginulo je više od 120 ljudi.

1997 - Vilijam Hejg je postao najmlađi vođa britanske Konzervativne partije nakon 200 godina.

2005 - Najmanje 20 ljudi je poginulo i isto toliko je ranjeno u napadu bombaša samoubice u restoranu u blizini Zelene zone u Bagdadu.

2007 - Najmanje 87 ljudi je poginulo, a 224 osobe su povređene u eksploziji kamiona bombe u centru Bagdada. Eksplozija se dogodila u blizini šiitske džamije Hilani, u trgovačkoj četvrti Sinak, a vozilo je bilo parkirano na gradilištu u blizini džamije.

2008 - Britanija je zvanično ratifikovala Lisabonski ugovor, pošto je kraljica Elizabeta II dala pristanak za Zakon, kojim se ovaj Ugovor odobrava. Tim činom Britanija je postala 19. zemlja EU koja je ratifikovala Lisabonski ugovor, i prva država koja je to učinila pošto su Irci na referendumu odbacili taj dokument.

2013 - Umro DŽejms Gandolfini, američki glumac poznat po ulozi u legendarnoj krimi seriji "Porodica Soprano". Rođen je 1961. u Nju DŽersiju. Nakon diplomiranja na smeru za komunikologiju na Ratgers Univerzitetu 1982. radio je kao vozač kamiona, i u noćnim klubovima, pre nego što se sa 25 godina zainteresovao za glumu. Filmsku karijeru je započeo 1987. malom ulogom u niskobudžetnoj horor komediji. U narednom periodu, stekao je reputaciju glumca za uloge gangstera, igrajući čvrste, ali šarmantne momke u filmovima kao što su "Prava romansa" (1993) i "Porotnik" (1996).

2014 - Preminuo je Mihailo Miša Blam, džez muzičar i kompozitor, kontrabasista, profesor i istoričar srpskog džeza. Rođen je u Beogradu, u porodici u kojoj je bilo više generacija muzičara. Njegov otac Rafael osnivač je orkestra "Studentski Micky Jazz" (1927), za koji se veruje da je bio prvi džez orkestar u Srbiji. Osim višedecenijske međunarodne karijere muzičara, bio je predani istraživač prošlosti džez muzike u Srba kao i osnivač muzeja džeza. Nastupao je s više od 30 velikana džeza iz sveta, ali i brojnim orkestrima poput Berlinskog radio-orkestra Herberta fon Karajana. Autor je knjige: "Jazz u Srbiji 1927-1944".

2014 - Na presto Španije stupio je novi kralj Felipe VI Burbonski, pošto je njegov otac Huan Karlos prethodno abdicirao.

(Tanjug)