Na današnji dan: Osnovana Narodna banka Srbije, umrli Nostradamus, Žan-Žak Ruso, Borislav Pekić i Olivera Marković, rođen Hese, košarkaška reprezentacija SRJ u prvom nastupu posel ukadanja sankcija postala prvak Evrope

Na današnji dan 1995. - Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije trijumfalno je obeležila povratak na sportska takmičenja posle ukidanja sportskih sankcija, pobedivši u finalu prvenstva Evrope u Atini ekipu Litvanije rezultatom 96:90. Nakon veličanstvene pobede, prvi put je organizovan doček košarkaša na balkonu Skupštine grada u Beogradu.

BEOGRAD - 1884. - Osnovana je Narodna banka Srbije. Prvobitni naziv bio je - Privilegovana narodna banka Kraljevine Srbije. Prvi guverner bio je Aleksa Spasić, bivši ministar, poznati srpski ekonomski stručnjak. Banka je bila ustrojena po uzoru na Narodnu banku Belgije. U prvo vreme bila je smeštena u Knez Mihailovoj ulici a od 1890. nalazi se u namenski građenom reprezentativnom zdanju u stilu neorenesansnog akademizma u ulici Kralja Petra. Zgradu je projektovao bečki arhitekta Konstantin Jovanović, sin Anastasa Jovanovića (prvi srpski litograf i dvoroupravitelj Kneza Mihaila Obrenovića). Januara 1920. preimenovana je u Narodna banka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Danas je četvrtak, 2. jul. Do kraja godine ima 182 dana.

1489. - Rođen je engleski sveštenik Tomas Krenmer, jedan od vođa verske reformacije u 16. veku u Engleskoj. U vreme rimokatoličke reakcije kraljice Marije I Tjudor, 1556. kao kenterberijski nadbiskup spaljen je na lomači, pod optužbom da je jeretik. Uveo je liturgiju na engleskom jeziku i sastavio "Opšti molitvenik" na engleskom.

1566. - Umro je francuski astrolog Mišel de Notr-Dam, poznat kao Nostradamus, izvesno vreme lekar francuskog dvora, poznat po svojim predviđanjima budućnosti. Napisao je knjigu "Proročanstva" u kojoj je, najčešće na zagonetan i nejasan način, proricao događaje u budućnosti.

1644. - U bici kod Marston Mura monarhisti su doživeli prvi veliki poraz od strane sledbenika parlamenta u građanskom ratu u Engleskoj.

1714. - Rođen je nemački kompozitor i dirigent Kristof Vilibald Gluk, koji je reformisao operu da bi muziku podredio tekstu i dobio jednostavno i istinito delo tople melodike. Utro je put muzičkoj drami. Bio je kompozitor i dirigent na bečkom dvoru carice Marije Terezije. Napisao je stotinak opera, od kojih je sačuvano oko 40, nekoliko baleta, simfonija, uvertira i oda. Dela: opere "Orfej i Euridika", "Alčesta", "Paris i Helena", "Armida", "Ifigenija na Tauridi", "Ifigenija na Aulidi".

1778. - Umro je francuski filozof, pisac i kompozitor Žan Žak Ruso, inspirator idejnog koncepta Francuske revolucije, posebno "Deklaracije o pravima čoveka i građanina". Njegova politička filozofija bitno je uticala na Kanta, Fihtea i Hegela. Smatrao je da je čovek po prirodi pravičan i dobar, ali da njegovu prirodu guše nepravični, iskvareni i nerazumni sistemi vladavine i egiostični nagoni. Tvrdio je da su ljudske ustanove prolazne, ali da su trajnije ako su zasnovane na principima uma i na načelima društvenog ugovora koji jednako obavezuje vladare i podanike. Idealizovao je prvobitno "prirodno stanje", uzrokom nejednakosti je smatrao privatnu svojinu, a ideju o prirodnom vaspitanju je razvio u pedagoškom romanu "Emil". Religiozni deo tog dela, "Ispovest savojskog vikara", ražestio je Parlament (u Francuskoj vrhovni sud) koji je naložio da se delo spali. Bavio se i muzikom i komponovao je operu "Seoski vrač", melodramu "Pigmalion" i napisao je "Muzički leksikon", "Disertaciju o modernoj muzici", "Pismo o francuskoj muzici". Ostala dela: "Društveni ugovor", "Rasprava o naukama i umetnostima", "Rasprava o poreklu i osnovama nejednakosti među ljudima", "Julija ili Nova Eloiza", "Pismo Dalamberu", "Pisma sa planine", "Ispovesti".

1819. - U Ujedinjenom Kraljevstvu zakonom je zabranjen rad dece ispod devet godina u tekstilnoj industriji, a rad dece mlađe od 16 godina ograničen je na 12 časova dnevno.

1853. - Otpočeo je Krimski rat, prelaskom ruske vojske preko reke Prut i napadom na Turke. Rat je 1856. okončan porazom Rusije, jer su se na strani Osmanskog carstva u rat uključile Velika Britanija, Francuska i Pijemont (Sardinija).

1877. - Rođen je nemački pisac Herman Hese, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946, jedan od najznačajnijih književnika 20. veka. Pisao je i poeziju, pojedine njegove pesme su antologijske vrednosti. Osnovna tema njegove proze je nesklad između kontemplativnog i čulnog. Specifična neprilagođenost normama savremenog građanskog poretka učinila ga je šezdesetih godina 20. veka idolom omladine na Zapadu. Dela: romani "Peter Kamencind", "Pod točkom", "Gertruda", "Roshalda", "Demijan", "Sidarta", "Stepski vuk", "Igra staklenih perli", "Narcis", "Zlatousti".

1881. - U Vašingtonu je izvršen atentat na predsednika SAD DŽejmsa Ejbrama Garfilda, koji je od rana umro 19. septembra 1881.

1900. - Nad Mencelskim zalivom na Bodenskom jezeru na jugu Nemačke prvi put je poleteo dirižabl kojim je upravljao nemački grof Ferdinand fon Cepelin. Letilica koju je konstruisao bila je duga 128, a široka 11 metara, sastavljena od 16 balona ispunjenih vodonikom i imala je oklop od aluminijuma. Prvi letovi dirižabla bili su velika senzacija i Cepelin je svuda bio pozdravljan zvonima i topovskim salvama.

1915. - Umro je meksički general i državnik Hose de la Krus Porfirio Dijas, predsednik Meksika od 1877. do 1880. i od 1884. do 1911. Iskoristio je popularnost stečenu u borbi protiv francuskih intervencionističkih trupa, da 1876. vojnim prevratom osvoji vlast, zavede diktaturu s osloncem na SAD i omogući prodor američkog i britanskog kapitala. Nagomilano nezadovoljstvo seljaka, ali i građana uopšte, izazvalo je revoluciju u kojoj je oboren 1911. posle čega je emigrirao i umro je u Parizu.

1925. - Rođen je kongoanski državnik pesnik Patris Lumumba, prvi Predsednik vlade nezavisnog Konga, tvorac nezavisnosti te zemlje i jedan od simbola "crne Afrike". Bio je književnik i vrhunski pesnik. Predsednik kongoanske vlade postao je u junu 1960, ali je protivustavno smenjen 5.septembra, a 1. decembra je otet. Prema nalogu samoproglašenog predsednika Katange Moiza Čombea - koji je pokušao da tu rudama bogatu provinciju odvoji od Konga - u januaru 1961. Lumumba je ubijen.

1948. - Uz pomoć zapadnih zemalja, grčke vladine trupe su počele ofanzivu protiv prokomunističke Demokratske armije Grčke, čime je građanski rat ušao u završnu fazu.

1949. - Umro je bugarski revolucionar i državnik Georgi Mihajlovič Dimitrov, vođa i jedan od tvoraca Komunističke partije Bugarske, prvi predsednik bugarske vlade posle Drugog svetskog rata, generalni sekretar Kominterne od 1935. do 1943. Posle paljevine Rajhstaga 1933. sudio mu je nacistički sud na Lajpciškom procesu. Sjajnom odbranom pretvorio je suđenje u optužbu protiv nacista i režima Adolfa Hitlera.

1961. - Samoubistvom je okončao život američki pisac Ernest Hemingvej, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. U Prvom svetskom ratu učestvovao je na italijanskom frontu i sećanja na taj period opisao je u romanu "Zbogom oružje", iskustva iz Španskog građanskog rata u romanu "Za kim zvona zvone", a na putu po Africi nastali su "Snegovi Kilimandžara" i "Zeleni bregovi Afrike". Nastojao je da reporterski beleži činjenice, što je karakteristika "škole" pisaca koju je predvodio između dva svetska rata. Isticao je snagu osnovnih ljudskih nagona i duboku žudnju za intenzivnim životom. Ostala dela: romani "Starac i more", "Pokretni praznik", "Prolećne bujice", "Sunce se ponovo rađa", "Smrt u popodnevu", "Imati i nemati", "Preko reke pa u šumu", drama "Peta kolona".

1964. - Predsednik SAD Lindon DŽonson potpisao je "Akt o građanskim pravima", kojim je zabranjena rasna diskriminacija.

1969. - Generalni sekretar Ujedinjenih nacija U Tant pozvao je sve zemlje da obustave razvoj i skladištenje hemijskog i biološkog oružja.

1974. - Lideri Sovjetskog Saveza i SAD Leonid Brežnjev i Ričard Nikson objavili su u Moskvi da je postignut sporazum dveju zemalja o ograničavanju podzemnih nuklearnih proba.

1976. - Severni i Južni Vijetnam su posle Vijetnamskog rata - okončanog 1975. porazom SAD i marionetskog južnovijetnamskog režima - posle 22 godine ponovo ujedinjeni u jednu zemlju, s Hanojem kao glavnim gradom.

1989. - Umro je ruski političar Andrej Andrejevič Gromiko, 28 godina sovjetski ministar inostranih poslova. U Drugom svetskom ratu bio je sovjetski ambasador u SAD, zatim u UN, gde je bio poznat kao "mister njet". Sovjetsku diplomatiju predvodio je od 1957. do 1985. Na članstvo u Politbirou vladajuće Komunističke partije podneo je ostavku 30. septembra 1988, a sutradan i na položaj predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza na kom je bio od 1985.

1990. - U saudijskom gradu Meka, u pešačkom tunelu blizu islamskog svetilišta, u stampedu je poginulo oko 1.400 hodočasnika.

1992. - Umro je srpski pisac Borislav Pekić, romansijer sa izrazitim smislom za suptilno nijansiranje, psihološku i društvenu analizu, prožetu ironičnim odnosom prema svetu. Zbog pripadnosti ilegalnoj organizaciji "Savez demokratske omladine Jugoslavije" posle Drugog svetskog rata, proveo je nekoliko godina na robiji. Jedan je od osnivača obnovljene Demokratske stranke 1989. godine. Dela: romani "Vreme čuda", "Hodočašće Arsenija Njegovana", "Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana", "Kako upokojiti vampira", "Zlatno runo", "Atlantida", "Novi Jerusalim", "Argonauti", "Pisma iz tuđine", "Godine koje su pojeli skakavci", "Besnilo", drame "Kako zabaviti gospodina Martina", "Na ludom belom kamenu", scenario za film "Dan četrnaesti".

1993. - Turski islamisti zapalili su hotel u Sivasu i usmrtili 37 ljudi, većinom intelektualaca, učesnika kulturnog festivala.

1994. - Albanski sud osudio je na devet godina zatvora bivšeg komunističkog lidera Albanije Ramiza Aljiju, pod optužbom da je zloupotrebljavao vlast i kršio ljudska prava.

1994. - Posle povratka sa svetskog fudbalskog prvenstva, u Medeljinu je ubijen kolumbijski fudbaler Andres Eskobar - zato što je dao autogol na utakmici Kolumbija-SAD.

1995. - Šumski požar, najveći u istoriji Izraela, primorao je hiljade ljudi da napuste domove blizu Jerusalima.

1997. - Umro je američki filmski glumac DŽejms Mejtland Stjuart, čiju je glumu odlikovala izuzetna uverljivost. Filmovi: "Mister Smit u Senatu", "Filadelfijska priča" (Oskar), "Konopac", "Vinčester 73", "Priča o Glenu Mileru", "Najveća predstava na svetu", "Prozor na dvorište", "Čovek koji je znao previše", "Vrtoglavica", "Anatomija jednog ubistva", "Čovek koji je ubio Liberti Valansa", "Jesen Čejena", "Parada ludaka".

2004. - Srpski Manastir Visoki Dečani, zadužbina kralja Stefana Uroša III Dečanskog (1321-1331) uvršten je u listu svetske baštine UNESKO.

2004. - Umro je američki glumac Marlon Brando, koji je karijeru započeo u pozorištima na Brodveju, ali su mu svetsku slavu donele filmske uloge "mladih gnevnih ljudi" pedesetih godina 20. v. Nagrađen je Oskarom za glavnu ulogu u filmu "Na dokovima Njujorka", ali je 1973. odbio da primi Oskara za glavnu ulogu u filmu "Kum", protestujući tako protiv politike vlade SAD prema Indijancima. Umesto da ode na ceremoniju dodele nagrade, poslao je jednu indijansku glumicu da opiše patnje američkih Indijanaca. Ostali filmovi: "Tramvaj zvani želja", "Viva Zapata!", "Julije Cezar", "Mladi lavovi", "Jednoooki DŽek", "Pobuna na brodu Baunti", "Grofica iz Hongkonga", "Odsjaj u zlatnom oku", "Poslednji tango u Parizu", "Apokalipsa sada".

2005. - Humanitarni koncerti pod zajedničkim nazivom "Lajv ejt" (Live 8), u organizaciji irskog muzičara Boba Geldofa, održani su u svim zemljama koje čine G8 - Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Nemačkoj,Kanadi, Japanu i Rusiji, s ciljem da se pomogne najsiromašnijim zemljama.

2011. - Preminula je Olivera Marković, srpska glumica koja je ostavila neizbrisiv trag. Prvi film snimila je 1946.godine ("U planinama Jugoslavije"). Nagradu Narodnog pozorišta, čija je članica postala 1967. dobila je dva puta, za uloge Majka Hrabrost (1972) i Klara ("Leda", 1978), a najveće priznanje koje dodeljuje Nacionalni teatar, Plaketu, dobila je 1988. Ukupan njen opus broji više od stotinu uloga, igrala je u čak 63 filma, 26 serija. Dobitnica je dve Zlatne arene na Filmskom festivalu u Puli. Upamćena je i kao vrsna pevačica ruskih romansi i šlagera.

(RT Vojvodine)