Na današnji dan 1559. Turci spalili mošti Svetog Save; 1933. nacisti u centru Berlina priredili prvo masovno spaljivanje knjiga; 1999. NATO gađao industrijsku zonu Čačka i ubio četvoro civila

 NOVI SAD - 1844 - Ukazom Jovana Sterije Popovića, srpskog književnika, pravnika, lingviste, tada ministra prosvete Kneževine Srbije (Popečiteljstvo prosveštenija) osnovan je - Muzeum serbski - začetak današnjeg Narodnog muzeja u Beogradu. Ministarstvo je tada naložilo svim okružnim načelstvima da se staraju o sakupljanju starina. Taj datum je kasnije prihvaćen kao dan osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu.

Dogodilo se na današnji dan. Danas je sreda 10. maj, 130. dan 2023. Do kraja godine ima 235 dana.

1559 - Sinovi ostarelog turskog sultana Sulejmana II poveli su bitku za osmanski presto kod mesta Konja u Maloj Aziji. Vojska Selima, koji je 1566. postao sultan Selim II, potukla je snage Bajazita, primoravši ga da s pristalicama pobegne u Persiju, gde je kasnije ubijen.

1594 - Mošti oca Srpske crkve i prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save Turci su spalili na Vračaru u Beogradu. Spaljivanju moštiju 359 godina posle svečeve smrti prethodio je ustanak Srba u Banatu (koji je tada bio pod Turskom) pod episkopom banatskim Svetim Teodorom Vršačkim, u kojem su ustanici nosili ikone Svetog Save. Turski sultan Muhamed III naredio je Sinan paši da po svaku cenu uguši pobune Srba, a ovaj je, znajući za značaj Svetog Save za Srbe, naredio prenos moštiju iz manastira Mileševa u Beograd i spalio ih je na Vračarskom brdu (tada izvan Beograda). Kako bi mesto spaljivanja bilo obeleženo u prvoj polovini 19. veka podignut je krst od crvenog granita, po kome je taj deo Beograda kolokvijalno nazvan. Bila je to privatna inicijativa Gligorija Vozarovića, poznatog izdavača i knjigovesca. Docnije je na Vračarskom brdu podignuta crkva posvećena Svetom Savi, sa istim ciljem, a zatim i današnji velelepni hram.

1760 - Rođen je francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil koji je 1792. napisao reči i melodiju francuske himne. Pesmu, komponovanu kao marš, prema narudžbini gradonačelnika Strazbura, oduševljeno su pevali vojnici Francuske revolucije na maršu iz Marselja u Pariz, pa je nazvana "Marseljeza".

1774 - Umro je francuski kralj Luj XV, koji je nasledio presto kao petogodišnjak 1715. posle smrti pradede Luja XIV. Vodio je neuspešan Rat za austrijsko nasleđe i Sedmogodišnji rat posle kojeg je Francuska morala da Velikoj Britaniji prepusti Kanadu. Ukinuo je jezuitski rimokatolički red i konfiskovao imovinu Jezuita.

1849 - Umro je japanski slikar Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predele, uključujući čuveni ciklus "Trideset pogleda na Fuđijamu".

1865 - Predsednika Konfederacije otcepljenih južnih država SAD DŽefersona Dejvisa zarobile su u Američkom građanskom ratu trupe Severa.

1871 - Mirovnim ugovorom u Frankfurtu poražena Francuska je posle Prusko-francuskog rata primorana da preda Nemcima pokrajine Alzas i Lorenu i da plati visoku ratnu odštetu.

1881 - Krunisan je rumunski kralj Karol I, prvi kralj Rumunije. Pripadao je porodici Hoencolern, vladarskoj porodici Pruske i Nemačke.

1894 - Rođen je američki kompozitor ruskog porekla Dimitri Tjomkin, izuzetan autor filmske muzike, dobitnik više Oskara. Filmovi: "Gospodin Smit ide u Vašington", "Samo anđeli imaju krila", "Senka sumnje", "Dvoboj na suncu", "Nazovi M radi ubistva", "Div", "Starac i more", "Rio Bravo", "Tačno u podne", "Čajkovski".

1899 - Rođen je američki filmski glumac i igrač Frederik Austerlic, poznat kao Fred Aster, jedan od najvećih holivudskih zabavljača. Filmovi: "Roberta", "Vesela raspuštenica", "Vreme svinga", "Cilinder", "Brodvejska melodija", "Nikad nećeš postati bogat", "Uskršnja parada", "Smešno lice", "Na plaži", "Diži zavesu".

1904 - Umro je engleski novinar i istraživač Henri Morton Stenli, koji se proslavio 1871. "spasavanjem" škotskog istraživača Dejvida Livingstona, za kojeg se verovalo da se izgubio u Africi. Potom je putovao u Afriku više puta do 1889. i otkrio je Albertovo, Edvardovo i Leopoldovo jezero, planinski masiv Ruvenzori i ispitao veliki deo basena reke Kongo.

1923 - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Grčka sklopile su konvenciju o osnivanju "Slobodne zone u Solunu", koja je Beogradu predata na upotrebu 6. marta 1925. na period od 50 godina. Zona je obuhvatala 94.000 kvadratnih metara, na kojoj je Kraljevina S.H.S. dobila isljučivo pravo upotrebe i carinsku upravu, ali ne i policijsku, jer je područje ostalo pod grčkim suverenitetom. Novi aranžman SFRJ i Grčke o tranzitu jugoslovenske robe preko slobodne zone luke u Solunu potpisan je 3. februara 1975. u Atini, s važnošću od 10 godina, posle čega se automatski produžavao svakih pet godina.

1931 - Rođena je srpska slikarka Olja Ivanjicki, u Pančevu, u porodici "belih" Rusa. Završila je vajarstvo na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu, ali se čelog života bavila slikarstvom. Bila je među osnivačima grupe "Medijala", samosvojne pojave koju je osnovala grupa potpunih posvećenika umetnosti (Leonid Šejka, Milovan Vidak, Svetozar Samurović, Kosta Bradić, Siniša Vuković, Milić od Mačve i dr). Uživala je svetski ugled i njena dela nalaze se u brojnim muzejima i galerijama sveta, poput "Metropoliten"-a u Njujorku.

1933 - Nacisti su u centru Berlina priredili prvo masovno spaljivanje knjiga, bacivši na lomaču više od 25.000 dela Karla Marksa, Zigmunda Frojda, Bertolda Brehta, Alberta Ajnštajna i drugih autora, koje su nacisti označili kao "dekadentne".

1940 - Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata napala Holandiju, Belgiju i Luksemburg, a Velika Britanija je posle nemačke invazije na Dansku zaposela danski posed Island.

1940 - Posle ostavke Nevila Čemberlena, potpisnika "Minhenskog sporazuma" 1938. kojim je Čehoslovačka naterana da Nemačkoj ustupi takozvanu Sudetsku oblast, britanski premijer je postao Vinston Čerčil, koji je potom proveo naciju kroz Drugi svetski rat.

1941 - Rudolf Hes, zamenik nemačkog vođe Adolfa Hitlera, spustio se padobranom u Škotsku, u nameri da kod britanske vlade izdejstvuje separatni mir s Nemačkom. Njegov predlog nije prihvaćen i Hes je kraj Drugog svetskog rata dočekao kao zarobljenik u Velikoj Britaniji. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen je na doživotnu robiju.

1967 - Američko vazduhoplovstvo je prvi put u Vijetnamskom ratu bombardovalo luku Hajfong u Severnom Vijetnamu.

1977 - Umrla je američka filmska glumica DŽoan Kraford, jedna od najvećih holivudskih zvezda tridesetih godina 20. veka. Filmovi: "Mildred Pirs" (Oskar), "Lice jedne žene", "Humoreska", "Prokletnici ne plaču", "Strah", "Nežna pesma", "Demonska žena", "Šta se dogodilo Bebi DŽejn".

1979 - Umrla je filmska glumica Italina-Ida Kravanja, poznata kao Ita Rina, posle udaje Tamara Đorđević, najpoznatija filmska glumica u Kraljevini Jugoslaviji, prva naša glumica koja je ušla u svetsku enciklopediju filma. Pre Drugog svetskog rata igrala je u nizu filmova uglavnom nemačke i češke produkcije, a posle rata epizodne uloge u nekoliko domaćih filmova. Filmovi: "Erotikon", "Galgentoni", "Pesma crnih brda", "A život teče dalje".

1981 - Socijalista Fransoa Miteran pobedio je u drugoj rundi predsedničkih izbora u Francuskoj dotadašnjeg šefa države Valerija Žiskara D'Estena, čime je levica u toj zemlji došla na vlast posle tri decenije.

1988 - SAD su stavile veto na rezoluciju Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija kojom je Izrael osuđen za invaziju na jug Libana.

1993 - Više od 200 radnika, mahom žena, poginulo je u požaru koji je zahvatio jednu fabriku igračaka u tajlandskoj provinciji Nakon Patom.

1994 - Nelson Mandela je kao prvi crnac inaugurisan za predsednika Južne Afrike.

1994 - Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni preuzeo je dužnost premijera Italije na čelu koalicione vlade u kojoj su se našli i neofašisti.

1995 - Najmanje 100 ljudi je poginulo kada se lift, koji je prevozio rudare u jednom rudniku zlata u blizini Orknija u Južnoj Africi, iznenada otkačio i stropoštao na dno rudnika.

1996 - Premijer Indije Narašima Rao podneo je ostavku posle izbornog poraza njegove Kongresne stranke.

1997 - U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo je najmanje 1.560 osoba.

1999 - Avioni NATO su prilikom bombardovanja industrijske zone Čačka, nepun kilometar od centra grada, usmrtili četvoro civila.

2002 - Zbog prodavanja tajni Moskvi, na doživotnu robiju osuđen je bivši FBI agent Robert Hansen.

2006 - Umro je Zoran Gluščević, istaknuti srpski književnik, kritičar, esejista. Rođen je 1926. u Užičkoj Požegi, diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu na katedri za germanistiku. Veoma rano se afirmisao na književnoj i kulturnoj sceni tadašnje Jugoslavije i bio je urednik više književnih časopisa. Posebno se bavio izučavanjem nemačke književnosti. Pored eseja pisao je drame za radio i televiziju. Dela: "Putevi humaniteta "I i II, "Perom u raboš", "Alfa i omega", "Književnost i rituali", "Okultna moć", "Sava Rakočević", "Mefisto i on". Priredio je i uredio "Sabrana dela Isidore Sekulić", kao i sabrana dela Hermana Hesea, i važio je za najboljeg poznavaoca Heseovog opusa kod Srba.

2006 - Hamas i Fatah postigli su primirje. Palestinski premijer Ismail Hanije saopštio je da je njegova vladajuća radikalna islamistička organizacija Hamas postigla dogovor sa rivalskim Fatahom o okončanju dugogodišnjeg sukoba.

2006 - umro je ruski filozof Aleksandar Zinovjev, jedan od prvih sovjetskih disidenata. U Rusiju se vratio 1999. i od tada je predavao na Filozofskom fakultetu Moskovskog univerziteta. Prvi put je hapšen još 1939. zbog antistaljinističkih istupa. Borio se u Drugom svetskom ratu i odlikovan je. Pošto je 1976. u Švajcarskoj objavio satirično delo "Zjapeće visine", dve godine potom proteran je iz Sovjetskog Saveza i naredne dve decenije provodi u izgnanstvu. Jedini je ruski dobitnik ugledne nagrade "Aleksis de Tokvil", a autor je preko 40 knjiga. Dela: "Parabelum", "Homo sovjetikus", "Ruka Kremlja", "Katastrojka", "Komunizam kao realnost", "Kriza komunizma", "Zapad".

2017 - Preminuo je Oliver Potežica, teško povređen u saobraćajnoj nesreći u Tunisu prethodnog dana. Potežica, karijerni diplomata, tada ambasador Srbije u Libiji, stradao je tokom službenog boravka u Tunisu. Bio je priznati stručnjak za Bliski Istok, i uopšte islam, član UNS, generalni sekretar Centra za proučavanje religije i versku toleranciju, predsednik Srpsko libijskog društva, potpredsednik Jugoslovensko arapskog društva, član Upravnog odbora Srpsko iranskog društva i počasni predsednik Srpsko palestinskog društva. Kao diplomata boravio je u Iranu, Jordanu, Palestini, Libiji. Dela: "Drevna Persija", "Vehabije-između istine i predrasuda", "Organizacija islamske konferencije".

2020 - Preminuo je Trivo Inđić, sociolog, diplomata, hispanolog. Bio je predavač na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu odakle je odstranjen 1975. sa još sedam kolega. Pripadao je krugu intelektualaca oko časopisa "Praksis" i Korčulanske filozofske škole. Radio je u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka, Institutu za međunarodnu politiku i privredu, kao i u Institutu za evropske studije u Beogradu. Od 1992. do 1994. obavljao je dužnost pomoćnika ministra za prosvetu u Saveznoj vladi Jugoslavije. Od 2001. do 2004. bio je ambašador SRJ u Španiji, da bi docnije bio savetnik predsednika Srbije do 2012. Dela: "Savremena Španija", "Uspon masa", "Tržište dela likovne umetnosti", "Za novo prosvetiteljstvo", "Tehnologija i kulturni identitet".