Početna strana > Hronika > Milanko Šekler: Sramota je da je medicinska struka širom sveta dozvolila da odluke donose neznalice, politika i dunsteri. Protiv sam obavezne vakcinacije. Korona će se uskoro pojavljivati sezonski i sporadično
Hronika

Milanko Šekler: Sramota je da je medicinska struka širom sveta dozvolila da odluke donose neznalice, politika i dunsteri. Protiv sam obavezne vakcinacije. Korona će se uskoro pojavljivati sezonski i sporadično

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 13. februar 2022.

U najnovijoj emisiji Crno –belog sveta sa Đorđem Vukadinovićem, po drugi put u ovom ciklusu je gostovao veterinar, mikrobiolog i virusolog dr Milanko Šekler, nosilac Karađororđeve zvezde za zasluge u borbi protiv pandemije korona virusa. Povod za njegovo novo gostovanje bile su neke dileme oko uspešnosti vakcina u suzbijanju korona virusa, čiju je upotrebu vatreno zastupao. Tako je činio i ovoga puta, suočen sa pitanjima i primedbama domaćina u svojstvu „vaksero-skeptika“, kako je sebe definisao Vukadinović, ali je takođe priznao i da je bilo dosta medijskih preterivanja i dezinformacija. Neka od postavljenih pitanja Vukadinović je odabrao zbog njihove učestalosti u javnosti, dok su druga, kako je rekao, lične primedbe i utisci analitičara o zloupotrebi pandemijskih okolnosti u političke svrhe.

„Sramota je da je medicinska struka svih zemalja sveta dozvolila da politika, neznalice i totalni dunsteri donose odluke“

„Nije li u ovoj medicinskoj, epidemiološkoj priči, koja je naravno primarna i dominantna, ipak bilo previše, ili nedozvoljeno mnogo politike, geopolitike, ekonomije i biznisa?“ - pitao je domaćin naučnika.

Sramota je da neko sa ovom vakcinom može da uđe u ovu zemlju Evrope, ali ne može u onu

„Apsolutno se slažem“, smesta se saglasio gost. „To je odvratno. Sramota je da je medicinska struka svih zemalja sveta, evo, ni jedni neću da odvojim, dozvolila da politika, neznalice i totalni dunsteri donose odluke i prelaze preko stručnih principa i guraju neku svoju priču iz nekih svojih interesa, to je sramota!“ Sramota je da neko sa ovom vakcinom može da uđe u ovu zemlju Evrope, ali ne može u onu“, rekao je dr Šekler, komentarišući besmisao različitih politika u vezi sa uslovima za prelazak granice, dodavši da je deportacija Novaka Đokovića bila takođe sramotna. „Zamislite sada Novak odluči da se vakciniše, i izabere čovek i vakciniše se kod nas kineskom vakcinom. I šta sad? On sa tom vakcinom ne može da uđe u Francusku. A Svetska zdravstvena organizacija, kao krovna zdravstvena organizacija, priznala je tu vakcinu?! To je čist debilizam, ja se izvinjavam na izrazu“, rekao je virusolog, zaključivši da ovakvi primeri pokazuju da lični interes u celom svetu ima primat nad opštim dobrom, i dodao da ga je to otkriće „najviše pogodilo“.

„U veterini postoje međunarodni standardi. I vi imate za tu bolest, za tu i tu vrstu stoke, bez obzira da li u Nemačkoj, u Austriji, bilo gde… Vi ste u obavezi da sprovodite iste mere, i uradite istu vakcinaciju i taj papir važi za bilo gde! I sve je univerzalno. I sad zamislite – za stoku važi, a za ljude ne važi?! To je sramota“, kaže ljutito Šekler.

Vukadinović je istakao da je upravo ovakva politizacija epidemioloških pitanja u velikoj meri i dovela doporasta  nepoverljivosti ljudi prema vakcinama i merama protiv širenja virusa širom sveta, uključujući tu i razvijene zapadne zemlje.

Ovakvi primeri pokazuju da lični interes u celom svetu ima primat nad opštim dobrom

„Zato sam ja sa i ignorisanjem i indignacijom sam odbio svaki pokušaj politizacije ove teme, makar u Srbiji. Dakle, ono što sam ja mogao da uradim, to je da pričam ono što znam da pomognem narodu da može sam sebi da izgradi sliku gde je put, gde je izlaz. Jer, sluđivanje je stvarno totalno. Ali nije to samo kod nas. I Švajcarci su sluđeni. (…) Ja sam imao fenomenalne primere da dođu iz Engleske ljudi u Beograd, preko veze, da prime kineske vakcine  zato što veruju da su najbezbednije“, kaže Šekler. Sagovornici su se zajednički prisetili da je Nemačka imala već potpisan predugovor sa Rusijom o nabavci vakcina Sputnjik V koji nije realizovan iz političkih razloga, a da je deo nemačkih građana i nakon toga želeo da primi upravo ovu vakcinu.

Da li se „Sputnjik V“ proizvodi u Torlaku, ili samo „presipa iz kanistera“? Šta je sa fabrikom kineskih vakcina koja se gradi uz pomoć Emirata?

Sagovornici su potom prešli na temu lokalnih pokušaja političke instrumentalizacije i manipulacije na temu vakcina i vakcinacije. Vukadinović je spomenuo da je u jednom trenutku izgledalo kao da će Srbija postati jedan od svetskih centara za proizvodnju vakcina, što se nije ostvarilo, kao i da mnogi kažu da se Sputnjik V ne proizvodi zaista u Srbiji, nego tek „presipa iz kanistera u bočice“. Šekler je odgovorio da Rusija ni jednoj državi nije dala tehnologiju proizvodnje samih komponenti vakcine, kao i da je proces pakovanja vakcine veoma tehnološki zahtevan sam po sebi, te da, na kraju krajeva, „ipak se pravi kod nas, i imamo je“.

Domaćin je pomenuo i da je bila najavljena i udaren kamen temeljac za izgradnju fabrike za proizvodnju vakcina po tehnologiji Sinofarma, uz finansiranje Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je trebalo da proizvodi na desetine miliona doza vakcina godišnje, što je gost i potvrdio, nadovezavši se da je to bilo najavljeno neposredno nakon što je najavljena proizvodnja Sputnjika V. „Za ovaj Sinofarm ja nisam čuo dalje ništa, da budem iskren“, kaže Šekler. I dodaje: „A tu smo mi trebali da zaista proizvodimo vakcinu, koliko se ja sećam. Što znači, da mi umnožavamo virus, što znači da vladamo tom tehnologijom. (…) Meni je realno bilo da vrsta proizvodnje možda može i najlakše da se usvoji, zato što je ona već postojala u ovoj zemlji, zato što postoje proizvođači koji znaju već tu tehnologiju i dan danas. Postoji veterinarski zavod u Subotici koji zna da napravi neaktivisanu vakcinu, i na Torlaku se to radilo. To je tehnologija kojom smo već vladali.“ Naučnik se ogradio, rekavši da nije isključeno da će se ovakva proizvodnja možda tek pokrenuti, dok je domaćina ovaj slučaj podsetio na „fabriku mikročipova Mubadala, u vrednosti od, navodno, tri milijarde evra, koje smo isto tako trebali da proizvodimo sa Arapima iz Emirata“, i koja je takođe bila najavljivana na velika vrata, iako taj projekat nikada nije ostvaren.

„Mislim da takve stvari najbolje rešava konkurs. I uvek bih bio za to da gradi država“

Neizostavna tema, kontroverzni projekat Beograda na vodi, otpočela je kritikom domaćina na račun estetske vrednosti naselja, njegove urbanističke smislenosti, kao i poslovne opravdanosti: „To je kao kada imaš dobru, ali zapuštenu njivu ispred kuće (…) Potencijalno, vrlo plodnu, a onda je raščistiš, pa prodaš ili, tačnije, pokloniš, da bi je neko drugi obrađivao i sa nje uzimao prihod.“

„Mislim da takve stvari najbolje, čini mi se, rešava konkurs, i uvek bih bio za to da pravi država. Na primer, naselje Stepa Stepanović je pravila država – i šta fali tome? Ne znam, možda ima nezadovoljnih. Ali su cenom su svi zadovoljni koliko ja znam i to je prodato, država je to odradila“, podsetio je dr Šekler.

„U tome je upravo poenta! Ovde (kod „Beograda na vodi“) država je sve odradila, raščistila, preuzela obavezu da infrastrukturno to sredi. Pa, onda možemo i nas dvojica biti investitori, ako država sve odradi, a izgradnja se finansira od prodaje stanova“, zaključio je Vukadinović.

„Pređeno je dve trećine puta do kraja pandemije. Korona će se uskoro pojavljivati sezonski i sporadično“

U nastavku razgovora, dr Šekler je izneo mišljenje da je dve trećine puta do kraja pandemije već pređeno, te da se bliži trenutak kada će korona postati virus koji se u pojavljuje sezonski ili sporadično. Skrenuo je pažnju na to da postoji mogućnost da omikron soj mutira još nekoliko puta pre nego što se adaptira na koegzistenciju sa čovekom.

Razgovor je rezimiran zaključcima da bi čovečanstvo moralo da nauči da vodi više računa o zdravstvenoj zaštiti stanovništva, da tržišni principi ne bi smeli da vladaju u ovoj oblasti, te da bi trebalo da se ustanove međunarodni zdravstveni standardi („barem onoliko koliko postoje u veterini“) . Rečeno je i da ljude treba argumentovano edukovati, radije nego prisiljavati da prihvate naredbe establišmenta, koji na umu pre svega ima lični interes, naspram opšteg.

(NSPM)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner