Početna strana > Hronika > Na današnji dan 1999. na KiM počelo razmeštanje "međunarodnih bezbednosnih snaga", na osnovu rezolucije 1244. "Kosovo" danas proslavlja "dan oslobođenja". Kurti i Osmani ponovo optužili Srbiju za "genocid"
Hronika

Na današnji dan 1999. na KiM počelo razmeštanje "međunarodnih bezbednosnih snaga", na osnovu rezolucije 1244. "Kosovo" danas proslavlja "dan oslobođenja". Kurti i Osmani ponovo optužili Srbiju za "genocid"

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 12. jun 2022.

Na današnji dan 1999. na Kosovu i Metohiji počelo je razmeštanje međunarodnih bezbednosnih snaga, na osnovu rezolucije 1.244 Saveta bezbednosti UN, dan pošto su, na iznenađenje svih zapadnih zemalja, u južnu srpsku pokrajinu prvi prispeli ruski vojnici koji su zaposeli aerodrom Slatina kod Prištine. 

"Pred nama je sigurna i bolja budućnost, ali prošlost ne zaboravljamo", poručili su danas kosovski premijer, Aljbin Kurti i predsednica Vjosa Osmani. Još jednom su optužili Srbiju da je počinila genocid na Kosovu 1999. godine, te najavili da će da traže pravdu za „sve žrtve“.

Na Kosovu Albanci i kosovske vlasti danas obeležavaju „dan oslobođenja“ – ulazak međunarodnih vojnih i civilnih trupa 12. juna 1999, nakon 78-dnevnog bombardovanja tadašnje Savezne Republike Jugoslavije.

Ovog jutra najviši kosovski zvaničnici – kosovska predsednica i premijer, odali su počast Ibrahimu Rugovi i aktivisti Ademu Demaćiju, a potom posetili i kompleks posvećen Ademu Jašariju u Prekazu, piše „Kossev“.

Vjosa Osmani kazala je da je bivši predsednik Kosova, Ibrahim Rugova „arhitekta nezavisnosti“ i neko ko je „izgradio mostove prijateljstva koji i danas služe Kosovu“.

Naznačila je da su na današnji dan, nakon povlačenja srpskih snaga, NATO trupe ušle na Kosovo i vratili se civili koji su ga napustili usled, kako navodi Osmani, „masovne deportacije i etničkog čišćenja“.

„Ovaj dan simbolizuje mnogo toga za sve naše građane, sav narod Kosova koji je decenijama bio ugnjetavan od strane genocidnog režima Miloševića“, ocenila je Osmani, prenosi Koha.

Kurti je kazao da se danas Kosovo seća onih koji su „doprineli oslobođenju, miru i slobodi“, te ujedno, kao i Osmani, optužio Srbiju za genocid.

Ibrahim Rugova je dao veliki doprinos Kosovu i „internacionalizaciji albanskog i kosovskog pitanja, a tokom divlje okupacije od strane Miloševićevog aparthejda, koja je kulminirala genocidom nad našim narodom“, poručio je Kurti.

Naznačio je da kosovske institucije „ne zaboravljaju prošlost“, kao i da su posvećene „pravdi za žrtve, štete i patnje naroda Kosova“.

„Mi, kao institucije Republike Kosovo, prošlost sigurno nikada nećemo zaboraviti, insistiraćemo i radićemo na pravdi za sve žrtve, za svu štetu, patnje koje su nam naneli i na ovaj način zajedno sa narodom Kosova…pred nama je sigurna i mnogo bolja budućnost“, naglasio je Kurti, prenosi prištinska Koha.

Nakon što su odali počast Ibrahimu Rugovi i aktivisti Ademu Demaćiju, Osmani i Kurti su posetili „Memorijalni kompleks Adem Jašari“ u Prekazu.

Kosovska predsednica je kazala da je u Prekazu „zapečaćena sloboda žrtvom i hrabrošću legendarnog komandanta Adema Jašarija i njegove porodice“.

Poručila je da prošlost neće da bude zaboravljena, već da će da služi kao „svetionik u svakom koraku ka jačanju Kosova“.

„Odavde izražavamo poštovanje za sve mučenike OVK, koji su vrednost slobode stavili ispred svog života i dali ono najdragocenije, svoje živote da bismo svi mi danas uživali u ovom danu“, istakla je ona.

Na Kosovu je za danas najavljeno održavanje brojnih aktivnosti, a centralna manifestacija pod nazivom „Od egzodusa do slobode“ biće održana u vozu-muzeju u Blacu kod Đeneral Jankovića, prenose prištinski mediji.

Na današnji dan, pre 22. godine, ušle su prve NATO trupe na tadašnju teritoriju Savezne Republike Jugoslavije. Ulasku trupa kojima je mandat dat na osnovu Rezolucije 1244, prethodilo je potpisivanje vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu, tri dana ranije, koji je označio kraj NATO bombardovanja SRJ.

Sporazum je usledio nakon 11 nedelja bombardovanja i pet dana pregovora.

Srbi se ovog dana sećaju kao dana povlačenja srpskih snaga koje je pratilo i oko dve trećine srpskog stanovništva, najviše iz Metohije i intenziviranja etnički motivisanih zločina protiv stanovništva koje je ostalo. Većina se nije više vratila u svoje kuće.

(Tanjug-KoSSev)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner