Početna strana > Hronika > Jens Stoltenberg: Verujem u saradnju Srbije i NATO, Rusija da se ne meša u odluku Crne Gore o članstvu u NATO; Vučić - NATO je garant neprisustva bezbednosnih snaga Kosova u opštinama na severu Kosova
Hronika

Jens Stoltenberg: Verujem u saradnju Srbije i NATO, Rusija da se ne meša u odluku Crne Gore o članstvu u NATO; Vučić - NATO je garant neprisustva bezbednosnih snaga Kosova u opštinama na severu Kosova

PDF Štampa El. pošta
petak, 20. novembar 2015.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg stigao je oko 10 sati ispred Palate Srbija, gde ga je svečano dočekao premijer Srbije Aleksandar Vučić uz pripadnike Garde Vojske Srbije.

Stoltenberg je na konferenciji za novinare posle sastanka pohvalio je Srbiju na urađenom u procesu evrointegracija kao i za stabilnost u regionu i na početku obraćanja novinarima se obratio na srpskom, rekavši: Dobar dan.

On je rekao i da je normalizacija dijaloga sa Prištinom veoma važna i pozdravio učešće Srbije u tome.

kako je rekao, zna i da u Sribijio postoje snažna osećanja kada je NATO u pitanju i rekao da intervencija NATO 1999. godine nije bila usmerena na narod Srbije, već je bila usmerena na rušenje Slobodana Miloševića.

- Izjavljujem saučešće svima koji su u tim sukobima izgubili voljene - rekao je Stoltenberg.

Kako je rekao, današnja saradnja NATO i Srbije je važnija nego ikada.

Kako je rekao, sva ograničenja Srbije koja se tiču vazdušnog prostora su ukinuta i, kako je rekao, saradnja će biti nastavljena.

- U januaru smo se složili da IPAP nudi nove vidove saradnje. Spremamo se i da pokrenemo novi poverenički fond za uništenje dve stotine tona municije - rekao je šef NATO.

Kako je rekao, veruje u saradnju Srbije i NATO poštujući njenu neutralost.

Vučić: Posle 16 godina Srbija ima punu kontrolu nad svojim vazdušnim prostorom

- Govorim iz glave i srca što nije uvek poželjno. Naravno da poseta generalnog sekretara NATO izaziva različita viđenja, ali on je doneo veliku vest za nas. Posle 16 godina mi nemamo restrikciju nad centralnom Srbijom, jer mi nismo videli na radarima ni Vranje ni Leskovac. Posle 16 godina ćemo konačno imati punu kontrolu nad vazdušnim prostorom Srbije - istakao je premijer Vučić na konferenciji za novinare posle sastanka sa Stoltenbergom.

On je podstetio da je Individualni akcion plan partnerstva između Srbije i NATO (IPAP) popisan u januaru i dodao je da je danas razgovarano i o tome kako NATO može da nam pomogne u migrantskoj krizi, odnosno da nam pruži tehničku pomoć u šatorima i ostalom, i da platimo samo 30 odsto treninga za naše oficire kod NATO.

- Za nas je važno što je NATO garant neprisustva bezbednosnih snaga Kosova u opštinama na severu Kosova. Nastavićemo da razgovaramo i o spuštanju tenzija u nižem vazdušnom prostoru - letovi između Beograda i Prištine - rekao je premijer Vučić.

On je dodao i da je dobio poziv da u julu poseti sedište NATO u Briselu.

- Da ne bi bilo raznih tumačenja, želim da kažem ono što kažem i u Briselu, Vašingtonu i Moskvi, a to je da Srbija želi dobru saradnju sa NATO, ali ima jasnu politiku vojne neutralnosti - poručio je premijer Srbije.

- Ne moramo da se saglasimo po pitanju nekih stvari, jer ja ne mislim da je Srbija niti njeno rukovodstvo čak bilo odgovorno za događaje iz 1999. godine, ali vidim dobru budućnost saradnje Srbije i NATO. Nemamo nikakvih neprijateljstava. I ne želimo od prijatelja da pravimo neprijatelje, kao što smo radili u prošlosti - poručio je premijer.

Na pitanje novinara kakav je stav NATO zbog našeg odnosa prema Rusiji, premijer nije dao konkretan odgovor:

- Srbija je samostalna zemlja, nikoga ne ugrožava, ali Srbija nije članica NATO, iako postoji dobra saradnja, koju želimo da nastavimo. Ne mislim da je vreme za emocije, iako mislim da Stoltenberg i ostali jesu naši prijtelji. Mislim i da oni nama imaju nešto da kažu. I vidim da je budućnost u našoj dobroj saradnji. Ja radim u interesu naših građana, ma koliko neke odluke nisu popularne - odgovorio je Vučić.

Mnogo konkretnih stvari je dogovoreno danas, a sve, kako je rekao Vućić, u interesu građana Srbije, borbi protiv terorizma, boljoj obučenosti naših vojnika i policajaca.

Stoltenberg je na konferenciji rekao i da će misija KFOR ostati na Kosovu, a da se radi na tome da dođe vreme kada njeno prisustvo neće biti potrebno, dok je Vučić naglasio da je Kfor garant bezbednosti i očuvanja crkava i manastira na Kosovu, a NATO garant za neprisustvo kosovskih snaga bezbednosti u četiri opštine na severu Kosova.

Premijer je rekao i da Srbija ostaje vojno neutralna, da vidi dobru budućnost u odnosima sa NATO, ali i podsetio da ima tradicionalno dobre odnose sa Rusijom.

On je naveo da NATO i Srbija ni danas ne moraju da se saglase po određenim pitanjima iz prošlosti, ali da je siguran da postoji dobra budućnost u međusobnim odnosima.

Pre nego što je saopštio dobru vest i ozvaničio početak nove ere u odnosima Srbije i NATO, Stoltenberg je izrazio poštovanje za snažno lično liderstvo premijera Vučić u vođenju Srbije na putu ka EU i NATO, ali i za doprinos stabilnosti u celom regionu.

"Za mene je dolazak u Beograd kao dolazak kući, jer sam tu živeo, sećam se da sam prvi sladoled pojeo na Kalemegdanu", rekao je Stoltenberg i dodao "divno je vratiti se ovamo".

"Danas Srbija igra značajnu ulogu na Balkanu i time što pruža dobrodošlicu hiljadama izbeglica, time što je predsedavajuća OEBS-u i što šalje svoje vojnike u misije UN i EU", primetio je Stoltenberg, dodajući da je dijalog Beograda i Prištine veoma važan, te Vučiću preneo: "ohrabreni smo vašim briljantnim učešćem u njemu".

Sastanku Vučića i Stoltenberga prisustvuju i premijerov šef kabineta Ivica Kojić, ministar policije Nebojša Stefanović i ministar odbrane Bratislav Gašić.

Zvaničnu agendu posete čine aktivnosti na implementaciji „Individualnog akcionog plana partnerstva između Srbije i NATO“ (IPAP), što je najviši stepen saradnje ukoliko država ne namerava da postane članica NATO.

Jedna od tema i borba pritiv terorizma i uloga Srbije u tome u svetlu poslednjih događaja u Parizu.

Vučić i Stoltenberg će tokom dana održati i predavanje na Fakultetu političkih nauka.

Prvi čovek NATO razgovaraće, kako je najavljeno, i sa šefom srpske diplomatije Ivicom Dačićem i ministrom odbrane Bratislavom Gašićem.

Stoltenberg je u dvodnevnu posetu Srbiji stigao u četvrtak, a na aerodromu "Nikola Tesla" dočekao ga je premijer Srbije.

Stoltenberg je dočekan po starom srpskom običaju, uz pogaču i so, ali i gardu Vojske Srbije.

Norveški diplomata koji je na čelu zapadne vojne alijanse doleteo je avionom belgijske vojske.

Njegov dolazak na aerodromu u Beogradu pratio je veliki broj medijskih ekipa.

Rusija da se ne meša u odluku Crne Gore

Odluku o članstvu Crne Gore u NATO donose Crna Gora i članice Saveza i niko druugi nema pravo da se meša u takvu odluku, izjavio je Jens Stoltenberg.

"Crna Gora je suverena i nezavisna zemlja i kao takva ima pravo da odluči o svom putu, uključujući bezbednosne saveze čiji deo želi da bude", izjavio je Generalni sekretar NATO posle razgovora s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Stoltenberg je dodao da će 28 zemalja članica na sastanku ministara spoljnih poslova 1. i 2. decembra doneti odluku da li će Crnoj Gori biti upućen poziv za članstvo i da "nijedna treća zemlja nema pravo da pokuša da interveniše u tom procesu".

Rusija je u četvrtak pozvala Crnu Goru da preispita odluku o članstvu, ocenjujući da bi njen prijem u NATO bio "ishitren", da bi "ozbiljno narušio tradicionalno, prijateljske odnose" dve države, te da bi doveo u pitanje "kompletan rad na formiranju opšteevropske arhitekture bezbednosti".

"Bilo kakvo mešanje Rusije može da dovede do jačanja spremnosti da se Crna Gora pozove da postane član NATO", rekao je Stoltenberg.

Istakavši da je osnovni princip saveza da se poštuju odluke pojedinačnih suverenih država, Stoltenberg je rekao da NATO poštuje ako neka država ne želi da bude članica tog saveza.

"Nijedna država nije silom naterana da postane članica NATO", dodao je Stoltenberg.

BEOGRAD - Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg istakao je danas u Beogradu da nakon terorističkih napada u Parizu nije bilo aktiviranja Člana 5 NATO sporazuma, koji predviđa da ako jedna članica alijanse bude napadnuta to predstavlja napad na sve, ocenivši da borba protiv terorizma nije borba zapada i muslimanskog sveta.

"Ovo nije borba zapada i muslimanskog sveta", rekao je Stoltenberg, navodeći da su muslimani u prvoj liniji borbe protiv terorizma vrlo često i prve žrtve i da je potrebno podržati ih u toj borbi.

Generalni sekretar NATO kazao je na konferenciji za štampu posle razgovora sa premijerom Aleksandrom Vučićem da sve zemlje članice alijanse doprinose i igraju svoju ulogu u borbi protiv Islamske države.

On je podsetio da je taj Član 5 bio aktiviran samo jednom, nakon pogibije nekoliko hiljada ljudi 11. septembra u SAD, ali i da se to nije desilo u slučaju terorističkih napada u Madridu i Londonu.

 "Ali postoji mnogo drugih načina na koji NATO može doprineti", rekao je Stoltenberg i naveo da su SAD kao vodeća zemlja u NATO takođe i vodeća nacija u međunarodnoj koaliciji koja se bori protiv Islamske države.

Kako je naveo, NATO će nastaviti to da radi, ali takođe istakao je važnu ulogu u stabilizaciji zemalja u kojima je puno nasilja i nereda, a koji mogu da se preliju na druge države.

To je, kako je rekao, razlog prisustva NATO u Avganistanu sa ciljem borbe protiv terorizma, kao i da ta zemlja ne bude utočište za teroriste, te da to isto NATO radi u Iraku I Jordanu, a da u tom smislu sarađuje i sa drugim zemljama.

Konačno, aktuelne vesti iz Malija, prema njegovim rečima, pokazuju da je borba protiv terorista veoma važna.

(Blic-Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, Rio Tinto otvoriti rudnik litijuma u dolini Jadra?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner