Početna strana > Hronika > Dragana Đorđević, naučna savetnica sa Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju: Štete od rudnika ne mogu da se saniraju, jalovine truju vekovima i milenijumima
Hronika

Dragana Đorđević, naučna savetnica sa Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju: Štete od rudnika ne mogu da se saniraju, jalovine truju vekovima i milenijumima

PDF Štampa El. pošta
subota, 10. avgust 2024.

Naučna savetnica sa Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju Dragana Đorđević izjavila je da su rudnici ljudske aktivnosti sa najpogubnijim posledicama po životnu sredinu i ljudsko zdravlje. "Štete od rudnika ne mogu da se saniraju", rekla je ona.

„Slušam da sam varalica, neznalica, da lažem, izmišljam, da sam teoretičar zavere, strani plaćenik. Mene plaća drržava, plaćate me vi, iz vaših poreza dobijam platu i sredstva za istraživanja“, rekla je Đorđević okupljenima na protestu protiv litijuma..

Kako je kazala, već više od 10 godina ekološki problemi Srbije se uvećavaju, broj divljih deponija rapidno raste – ima ih preko 5.000 širom zemlje.

Država, ističe, nije rešila sektor otpada i da ga koristimo kao resurs a ne da ga odbaujemo u prirodi.

„To nije priroritet države. Prioriteti su stadioni, izgradnja novih termoelektrana na najgorim ugljem koji imamo – lignitom. Još ga uvozimo i sa strane, pun je sumpora… Ako osetite da vas peće grlo, oči može biti od zapaljene deponije ili sagorevanja tog uglja“, kazala je ona.

Postali smo, kako navodi, zemlja sa najzagađenijim vauduhom na svetu u jednom momentu. Ipak, kaže, svi ovi problemi mogu da se reše uz veći napor.

„Ali štete od rudnika ne mogu da se saniraju“, ističe Đorđević.

Rudnici su, prema njenim rečima, ljudske aktivnostima sa najpogubnijim posledicama po životnu sredinu i ljudsko zdravlje. Jalovine, ističe, truju vekovima i milenijumima i mi imamo takva mesta u Srbiji.

Ako ekologija propadne propali smo svi zajedno, istakla je ona.

Nauka je rekla da je najpogubniji način eksploatacije litijuma iz rudnika, a ovo što se planira kod nas, bio bi „prvi i jedinstveni rudnik u naseljenom, pldodnom, vodnom i živom mestu“.

„Pokušavaju da nas zavaraju da je rudnik podzemni, dubok, da nije opasan po životnu sredinu, a to nije tačno.

Na nama je, kaže, da znamo šta nam se sprema, stručno reagujemo, da se upristojimo.

„Jer ako to ne uradimo neće nas biti“, zaključila je Đorđević.

(N1)

 
Pristigli komentari (0)
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, Rio Tinto otvoriti rudnik litijuma u dolini Jadra?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner