Početna strana > Hronika > Dogodilo se na današnji dan 1914. Austrougarska uputila ultimatum Srbiji; 1456. turska vojska sultana Mehmeda II Osvajača u odlučujućoj bici odustala od opsade Beograda; 1875. umro američki pronalazač Ajzak Merit Singer
Hronika

Dogodilo se na današnji dan 1914. Austrougarska uputila ultimatum Srbiji; 1456. turska vojska sultana Mehmeda II Osvajača u odlučujućoj bici odustala od opsade Beograda; 1875. umro američki pronalazač Ajzak Merit Singer

PDF Štampa El. pošta
utorak, 23. jul 2024.

Dogodilo se na današnji dan 1914 - Austrougarska je uputila ultimatum Srbiji, zahtevajući odgovor u roku od 48 časova, okrivivši je za atentat u kojem je 28. juna 1914. u Sarajevu ubijen austrijski prestolonaslednik Franc Ferdinand. Uslovi ultimatuma bili su ponižavajući i unapred se računalo da ih Srbija neće prihvatiti. Uz podršku Nemačke, Beč je odlučio da Srbiju vojno kazni, najviše zbog jačanja njenog autoriteta u južnoslovenskim delovima Austrougarske. U noti je zatraženo objavljivanje izjave u kojoj se indirektno priznaje krivica za atentat, uklanjanje svih oficira protivnika Austrougarske i dozvola srpske vlade da austrougarska policija vodi istragu na teritoriji Srbije. Srpska vlada je formulisala odgovor koji je, čak i prema sudu nemačke diplomatije, bio remek delo. Imajući u vidu krajnju iscrpljenost balkanskim ratovima, srpska vlada je prihvatila sve zahteve osim da austrougarski organi vode istragu u Srbiji. Austrougarska je to iskoristila da 28. jula 1914. Srbiji objavi rat, započevši tako Prvi svetski rat.

Danas je utorak, 23. jul 2024.

1456 - Turska vojska sultana Mehmeda II Osvajača je, posle teškog poraza u odlučujućoj bici prethodnog dana i ranjavanja sultana, odustala od opsade Beograda. Grad je opsedalo oko 150.000 Turaka sa 200 topova, a branila ga je združena hrišćanska vojska u kojoj su se uz srpske odrede, koji su se posebno istakli, borili nemački, ugarski i poljski krstaši, pod komandom erdeljskog vojvode Janoša Hunjadija, koji je u srpskoj epici poznat kao Sibinjanin Janko.

1757 - Umro je italijanski kompozitor Domeniko Skarlati, virtuoz na čembalu. Komponovao je više od 500 klavirskih sonata, upotrebljavajući nove tehnike s briljantnim rezultatima. Tvorac je tzv. Skarlatijevog sonatnog oblika - čuvenih sonata za čembalo u jednom stavu. Razvio je bogatu čembalističku tehniku i uticao na klavirske kompozitore, posebno u Španiji i Engleskoj.

1759 - Rusi su u Sedmogodišnjem ratu (naziva se i Pomeranski rat), pod komandom generala Petra Saltikova, do nogu potukli prusku armiju u bici kod Kaja na istoku tadašnje Pruske. U bici je poginulo najmanje 6.000 Prusa.

1875 - Umro je američki pronalazač Ajzak Merit Singer, koji je 1851. razvio prvu šivaću mašinu koja je ušla u masovnu upotrebu.

1931 - Rođen je ruski šahovski velemajstor Viktor Lvovič Korčnoj, jedan od najboljih šahista 20. veka. Emigrirao je iz Sovjetskog Saveza 1976. i potom dvaput bio izazivač svetskog prvaka, ali je izgubio mečeve s ruskim velemajstorom Anatolijem Karpovom - 1978. rezultatom 6:5 uz 21 remi, a 1981. sa 6:2 uz 10 remija.

1943 - Poginuo je srpski pisac Đorđe Jovanović, istaknuti književni kritičar između dva svetska rata. U Beogradu je završio Filozofski fakultet, pre Drugog svetskog rata robijao je kao komunista u Sremskoj Mitrovici a 1941. otišao je u partizane. Napisao je više studija o srpskim piscima, uključujući protu Mateju Nenadovića, Radoja Domanovića, Svetolika Rankovića i Branislava Nušića. Ostala dela: "Studije i kritike", "Protiv obmana", "Realizam kao umetnička istina", roman "Plati pa nosi".

1948 - Umro je američki filmski reditelj Dejvid Vork Grifit, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca u epohi nemog filma. Zaslužan je za većinu fundamentalnih otkrića filmskog izraza, uključujući krupni plan, ritmičku prirodu montaže i kreativnu upotrebu veštačkog svetla. Filmovi: "Netrpeljivost", "Bekstvo", "Dome, slatki dome", "Rađanje jedne nacije", "Srca sveta", "Velika ljubav", "Slomljeni pupoljci", "Pad Vavilona", "Dve sirotice", "Amerika", "Ejbraham Linkoln".

1957 - Umro je srpski inženjer Nikola Mirkov, idejni tvorac kanala Dunav-Tisa-Dunav. Godinama je proučavao složeni problem voda u Vojvodini i zaključio da je jedino rešenje izgradnja velikog kanala.

1991 - Komunistička partija Sovjetskog Saveza objavila je nacrt platforme kojom je prihvatila privatnu svojinu, integraciju ekonomije u svetsko tržište i slobodu religije.

1997 - Slobodan Milošević je proglašen predsednikom Savezne Republike Jugoslavije, pošto je prethodno podneo ostavku na položaj predsednika Srbije.

1999 - U večernjim satima, u polju pored sela Staro Gracko, nedaleko od Lipljana, ubijeno je 14 Srba meštana tog sela, dok su sakupljali žito. Za ovaj zločin niko nije odgovarao.

2005 - U seriji eksplozija u egipatskom letovalištu Šarm el Šeik na Crvenom moru, za koje je odgovornost preuzelo više islamističkih grupa, poginulo je 88 ljudi, a povređeno oko 200.

2006 - Na jarbole ispred zdanja bivše Skupštine Kraljevine Jugoslavije, potonje Jugoslavije i zatim Srbije i Crne Gore, u centru Beograda, uz srpsku himnu "Bože pravde", podignute su zastave Srbije.

2007 - "Srbijašume" su objavile da su kao posledica nezapamćenih vrućina u periodu od 16. do 22. jula šumski požari zahvatili 47 lokaliteta na teritoriji Srbije. Ukupno je požarima u Srbiji bila zahvaćena površina od 3.513 hektara.

2012 - Umrla je Seli Rajd, prva Amerikanka koja je letela u svemir. Po obrazovanju fizičar, prijavila se na oglas NASA-e za astronauta 1977. i postala je 18. jula 1983. prva Amerikanka koja je odletela u svemir, u letelici "Čelindžer". Učestvovala je u ukupno dve misije u svemiru, u kojima je provela skoro 350 sati.

2013 - Preminuo je Dragan Babić, novinar, prevodilac i pisac. Najpoznatiji je kao autor i voditelj televizijskih emisija, poput serijala "Dvogled", "Kino-oko", "Umeće življenja". Dragan Babić bio je novinar specifičnog šarma i retke intelektualne snage i ostavio izuzetan trag u istoriji srpskog novinarstva. Objavio je neku vrstu introspektivnih sećanja: "Putovanje na kraj jezika".

2021 - Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, doneo je odluku kojom je nametnuta dopuna Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, čime se zabranjuje negiranje termina genocid za događaje u Srebrenici jula 1995. Incko je time iskoristio tzv bonska ovlašćenja doneta decembra 1997. Visoki predstavnici u BiH do tada su na osnovu bonskih ovlašćenja nametnuli približno 900 odluka.

(RTV)

 
Pristigli komentari (0)
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner