Danas 18 godina od stradanja Srba iz Hrvatske u operaciji „Oluja“

Navršava se 18 godina od početka hrvatske vojne akcije "Oluja" koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske.

U vojnoj operaciji "Oluja" koja je počela na današnji dan pre 18 godina, na području Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj, ubijeno je i nestalo oko 2.000 Srba, a proterano oko 220.000.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska ušla je u gotovo potpuno napušten i prethodno žestoko granatiran Knin, u kojem je pre "Oluje" živelo više od 90 odsto Srba. Za samo nekoliko dana, slomljen je otpor Srpske vojske Krajine, koja je na području Kninske krajine brojala oko 30.000 vojnika.

Sa teritorije Republike Srpske Krajine, krenule su izbegličke kolone u kojima je bilo više od 200.000 ljudi. Na putu ka Srbiji i Republici Srpskoj izbegličke kolone su stalno napadali hrvatska artiljerije i vojno vazduhoplovstvo.

Ostali su samo civili, uglavnom stariji i nemoćne osobe, i oni su bili izloženi teroru i posle formalnog završetka operacije "Oluja" 7. avgusta.

Tadašnji komandant civilne policije mirovnih snaga UN za područje Knina, general Alan Goran, na kraju svoje misije napisao je u izveštaju da je policija UN na tom području, nakon dolaska hrvatskih snaga, pronašla 128 ubijenih srpskih civila i 73 odsto uništenih kuća.

U nastavku akcije u BiH, operacijom "Maestral", hrvatske i muslimanske snage ubile su još 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika iz Bosne i Hercegovine.

Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas", u akciji hrvatske vojske je ubijeno ili nestalo 1.960 Srba, od čega 1.205 civila, a među njima 522 žene i 12 dece. Hrvatski helsinški odbor saopštio da je u toku operacije "Oluja" ubijeno 677 civila.

Negiranje optužbi o etničkom čišćenju

Za vreme Tuđmanovog režima hrvatske vlasti su negirale optužbe o etničkom čišćenju i odbijale saradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, tvrdeći da je reč o legitimnoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika. Zvanični stav Hrvatske bio je da nije bilo razloga da Srbi koji nisu bili umešani u ratna dejstva napuste to područje.

Hrvatske vlasti su docnije prihvatile saradnju i Haškom sudu su dostavile na desetine obrađenih slučajeva najtežih zločina počinjenih tokom i nakon vojno-policijskih akcija "Bljesak" i "Oluja".

Haški Tribunal je jula 2001. otpečatio optužnicu protiv penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine koji je bio komandant te operacije. Gotovina je od tada bio u bekstvu sve do hapšenja u Španiji 7. decembra 2005, kada je izručen Tribunalu.

Godinu dana ranije tom sudu su se predala druga dvojica generala, Ivan Čermak i Mladen Makrač, koji su optuženi za progon, deportacije i prisilno premeštanje, pljačku, bezobzirno razaranje naselja, ubistva, nehumana dela i okrutan tretman tokom i nakon operacije "Oluja".

Optužnica protiv Gotovine je odlukom Pretresnog veća Tribunala spojena sa optužnicom protiv druge dvojice generala.

Aprila 2011. Gotovina je osuđen na 24, a Mladen Markač na 18 godina zatvora, dok je general Ivan Čermak oslobođen krivice. U presudi Anti Gotovini haški Tribunal utvrdio je da je operacija "Oluja" u leto 1995. bila udruženi zločinački poduhvat na čelu s predsednikom Franjom Tuđmanom, smišljen da protera srpsko stanovništvo iz Kninske krajine, što je bio navod optužnice.

U novembru 2012. Apelaciono veće Haškog tribunala oslobodilo je hrvatske generale Ante Gotovinu i Mladena Markača krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995. poništivši prvostepenu presudu, nakon čega su oni pušteni iz pritvora.

Prema konačnoj presudi operacija "Oluja" nije bila udruženi zločinački poduhvat u cilju proterivanja Srba iz Kninske krajine. Oslobađanjuća presuda izazvala je euforiju u Hrvatskoj, a hrvatski gradovi su se utrkivali u dodeljivanju titule počasnog građanina Anti Gotovini.

U Srbiji je ta presuda izazvala šok i razočaranje. Olobađajućom presudom je razočaran i glavni tužilac haškog Tribunala Serž Bramerc, a bivša glavna tužiteljka tog suda Karla Del Ponte je izjavila da je "šokirana oslobađajućom presudom Gotovini i Markaču i istakla da oseća punu solidarnost sa srpskim žrtvama nad kojima je počinjen zločin".

"Brionski transkripti"

Takozvani "brionski transkripti" sa sastanka hrvatskog predsednika Tuđmana sa vojnim i državnim rukovodstvom, uoči "Oluje", otkrivaju detalje plana oružanog napada na područje Krajine. Ostala je upečatljiva Tuđmanova rečenica "da Srbe treba udariti tako snažno da nestanu".

Koncept rešenja takozvanog "srpskog pitanja" u Hrvatskoj, Franjo Tuđman davno je opisao u svojoj knjizi "Bespuća povijesne zbiljnosti", u kojoj objašnjava da "nasilne, pa i genocidne promene, dovode do etničke homogenizacije pojedinih naroda, do većeg sklada nacionalnog sastava pučanstva i državnih granica pojedinih zemalja, pa to može imati pozitivne učinke na kretanja u budućnosti, u smislu smanjivanja razloga za nova nasilja i povod za nove sukobe i međunarodne potrese".

Tuđman je progon Srba nakon "Oluje" kojim je, prema njegovom mišljenju, završeno etničko čišćenje prostora bivše Republike Srpske Krajine, opisao u govoru na otvaranju Ratne škole "Ban Josip Jelačić" u Zagrebu 14. decembra 1998. godine: "Srpsko smo pitanje, dakle rešili, neće više biti 12 posto Srba ili 9 posto Jugoslavena, kao što ih je bilo. A hoće li ih biti tri ili pet posto, to ne znači ugrožavanje hrvatske države", rekao je tada Tuđman.

(RTS)

"Oluja":18 godina od stradanja Srba

Danas se obeležava 18. godina od stradanja Srba u operaciji "Oluja", kada su hrvatske snage ubile najmanje 1.600 osoba srpske nacionalnosti a proterale 250.000.

S druge strane, danas i sutra Hrvatska slavi Dan pobede i domovinske zahvalnosti.

Vojna operacija "Oluja" predstavlja najmasovnije i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja izvršenih u ratovima na prostorima bivše SFRJ u kojoj su oko 62 procenta žrtava bili civili.

U akciji "Maestral", koja je bila njen produžetak, hrvatske oružane snage u sadejstvu sa Petim korpusom muslimanske armije, ubile su još 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika.

Kao i svake godine, u slavu žrtava ovog zločina služiće se parastosi u mnogobrojnim crkvama u Srbiji, Hrvatskoj i Republici Srpskoj.

Obeležavanje u RS je počelo u subotu, paljenjem sveća u Sabornom hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci, a danas će biti održan parastos poginulim civilima i vojnicima u hramu Svete Trojice i polaganje venaca.

Celokupna akcija hrvatske vojske za cilj je imala zapravo iseljavanje celokupnog stanovništva srpske nacionalnosti, a nakon proterivanja zabeležena su paljenja, pljačke i likvidacije malobrojnih Srba koji nisu hteli da napuste svoje domove.

Ispražnjeno područje Tuđmanova vlada je nešto kasnije naselila izbeglicama hrvatske nacionalnosti iz BiH.

Ekshumacije još traju, neke grobnice nisu ni otvorene, pa otuda i različiti podaci o broju poginulih, nestalih i prognanih.

Broj izbeglih Srba različito se procenjuje - hrvatski izvori imaju podatak od 90.000 ljudi, UN o 150.000, a srpski o najmanje 250.000.

Jedno je sigurno - iako otprilike polovina onih koji su izbegli ima hrvatska dokumenta, vratilo ih se znatno manje, a mnogi se nakon neuspešnih pokušaja da organizuju život u mestima odakle su izbegli, ponovo vraćaju u Srbiju.

Za zločine počinjene u toku "Oluje" u Hrvatskoj niko nije krivično odgovarao.

Trojica hrvatskih generala - Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, iako su prva dvojica provostepenom presudom Haškog tribunala bili osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora, oni su u novembru prošle godine oslobođeni po svim tačkama optužnica, što je izazvalo žestoke reakcije u Srbiji, a u Hrvatskoj oduševljenje. Čermak je oslobođen ranije, aprila 2011.

U vojno policijskoj akciji "Oluja", koja je počela 4, a završila se 5. avgusta 1995. godine, prema podacima Dokumentacionog centra “Veritasa”, ubijeno je najmanje 1.886 osoba srpske nacionalnosti i proterano najmanje 250.000 stanovnika bivše Republike Srpske Krajine.

Među stradalima je 1.196 civila, od čega 540 žena. Prema istim podacima 943 osobe se još vode kao nestale.

Odluka o početku akcije "Oluja" je na predlog tadašnjeg komandanta sektora Jug, hrvatskog generala Gotovine, doneta na Brionima 31. jula 1995.

Na tom sastanku, u Titovoj vili, predsednik Hrvatske Franjo Tuđman je jasno definisao cilj operacije poručivši da treba naneti "takve udarce Srbima da praktično nestanu s ovih prostora".

Hrvatski predsednik Ivo Jospović je nedavno izjavio da je jasno da Srbija i Hrvatska nikada neće imati zajednički stav o ovom događaju, a da očekuje da Srbi s razumevanjem prihvate značaj “Oluje” za nezavisnost Hrvatske.

Za Josipovića je akcija “Oluja” bila nužna i bez nje, kako je kazao, Hrvatska nikada ne bi bila slobodna i nezavisna.

“S druge strane, Hrvatska treba s dužnim pijetetom da se odnosi prema svim žrtvama, da kazni zločine i da svima koji žele da se vrate to i omogući", rekao je hrvatski predsednik.

Josipović je u četvrtak, prilikom uručivanja odlikovanja hrvatskim braniteljima povodom Dana pobede u Zagrebu, poručio da je vojno-policijska akcija "Oluja" snažno obeležila hrvatsku istoriju, a ministar odbrane Hrvatske Ante Kotromanović je rekao da oslobađanje generala Gotovine, Čermaka i Markača potvrđuje da je Hrvatska "čista kao suza".

Proces ekshumacija spor

Veritas je saopštio da Srbi iz Hrvatske očekuju da Savet bezbednosti UN i Rezidualni mehanizam Haškog tribunala reaguju na inicijativu dokumentacionog centra za preispitivanje oslobađajuće presude hrvatskim generalima za akciju “Oluja”, jer se došlo do novih dokaza.

Te nove činjenice ogledaju se, kako se navodi, u broju od 110 ekshumiranih posmrtnih ostataka Srba sa lokacija “Sveta Mare” u Šibeniku i “Gradsko groblje” u Zadru, koji su stradali u akciji “Oluja”, i to na području i u vreme koje je bilo predmet haške optužnice.

Predsednik vladine Komisije za nestale osobe i generalni sekretar Vlade Srbije Veljko Odalović izjavio je u petak da se oko 2.400 osoba vodi kao nestalo i da će se insistirati na rasvetljavanju sudbine svih nestalih lica. Odalović je dodao da Srbiji nije upućen nijedan zahtev na koji nije dala odgovor.

Predstavnici nestalih i vladine Komisije za nestale u Srbiji nezadovoljni su sporošću ekshumacija i identifikacija, pa od Vlade Hrvatske traže angažovanje svih kako bi to pitanje bilo konačno rešeno.

I pojedine nevladine organizacije u Hrvatskoj osuđuju to što ni posle 18 godina nema pravosnažnih presuda za ratne zločine i što brojne civilne žrtve rata nisu primereno obešećene.

Prema podacima udruženja nestalih, više od 2.000 ljudi se vodi kao nestalo, do sada je oko 1.000 ekshumirano, a od tog broja identifikovano je 704 lica, dok 306 čeka na identifikaciju na Institutu u Zagrebu.

Predstavnik Udruženja porodica nestalih u Hrvatskoj "Suza" Čedo Marić kaže da se ove godine obeležava “punoletstvo tuge i traganja” porodica nestalih za svojim najmilijim, i kao najveći problem apostrofira sporost u rešavanju sudbine nestalih.

On ističe da je neophodno da se ceo proces rešavanja pitanja nestalih Srba u Hrvatskoj ubrza, ali i procesuiranja ratnih zločina.

“Predstavnici hrvatskih vlasti rade na principu ‘kreni-stani’, a to potvrđuje i činjenica da je u ovoj godini samo grupa od 23 porodice pozvana u Zagreb radi identifikacije i to u februaru, a od tada se ništa nije desilo”, rekao je Marić.

Takođe, mnoga ekshumirana tela još nisu identifikovana.

Porodice poginulih i nestalih uputile su apel Vladi Hrvatske da ubrza utvrđivanje sudbine nestalih i procesuiranje ratnih zločina.

Predsednik Koalicije udruženja izbeglica Miodrag Linta je ukazao da veliki problemi Srba proteranih ovom akcijom još nisu rešeni, pa bi, kako smatra, Vlada Srbije trebalo da upozna pre svega EU, UN i Savet Evrope da stotine hiljada izbeglica još nisu ostvarile svoja osnovna ljudska prava.

"Smatramo da je konačno došlo vreme da se reše naši problemi i očekujemo da se sazove jedna posebna sednica Skupštine, za šta imamo obećanja, na kojoj će se raspravljati i o problemima proteranih Srba iz BiH, ne samo iz Hrvatske", rekao je Linta Tanjugu, izrazivši očekivanje da bi na toj sednici bila usvojena rezolucija o poštovanju ljudskih prava proteranih iz Hrvatske i BiH.

S druge strane: Priznanja Markaču i Gotovini

Generali Ante Gotovina i Mladen Markač, koje je Haški tribunal oslobodio optužnice za zločine počinjene u hrvatskog vojno-policijskoj akciji “Oluja”, danas će u Alkarskim dvorima primiti povelje počasnih članova Viteškog alkarskog društva i počasnih građana grada Sinja.

Priznanja će im, prema pisanju zagrebačkog "Jutarnjeg lista", biti uručena na dan održavanja 298. Sinjske alke, kada Sinj, kao i svake godine prve neđelje u kolovozu, postaje politička metropola Hrvatske. Dolazak u Sinj najavili su predsednik Hrvatske Ivo Josipović, predsednik Sabora Josip Leko, šest ministara i 12 ambasadora ili predstavnika ambasada u Hrvatskoj.

Srpsko nacionalno veće upozorilo je da su, uprkos međunarodno preuzetim obavezama, dostupnim činjenicama i deklarisanoj spremnosti državnog vrha Hrvatske i institucija, brojni zločini počinjeni prema hrvatskim građanima srpske nacionalnosti za vreme i posle "Oluje", ostali nekažnjeni.

(B92-Tanjug)

Oluja: Niko nije kažnjen za 2.000 ubijenih

Od hrvatske akcije "Oluja" prošlo je osamnaest godina, ali još nema odgovornih za ubistva i za progon stotina hiljada srpskih civila. Suština hrvatske politike - ko je otišao neka se ne vraća, a ko je ostao nije poželjan

Zagrmelo je u pola tri ujutro, 4. avgusta 1995. godine. Iz 800 komada raznog artiljerijskog oruđa otvorena je vatra na Srbe u Republici Srpskoj Krajini. Sa 138.500 vojnika, 350 tenkova i 30 aviona Hrvati su otpočeli "vojno-redarstvenu akciju Oluja", prevedeno - etničko čišćenje Like, Banije, Korduna, severne Dalmacije... Narod je krenuo u zbeg, putem bez povratka, a hrvatska vojska počela zatiranje svakog traga njihovog življenja na tom području - paljena su sela i gradovi, uništavana imovina... Preko 220.000 Srba je praktično za jedan dan prognano iz Hrvatske, ubijeno je oko 1.200 srpskih civila i 750 vojnika. Oko 800 ljudi se još uvek vode kao - nestali.

Hrvati danas slave, a Srbi u crkvama pale sveće.

Od "Oluje" je prošlo osamnaest godina, a za ubistva Srba u Hrvatskoj, njihovo proterivanje i progon još niko nije odgovarao. "Oluja" je zločin bez kazne. Oslobađajuća presuda generalima Gotovini i Markaču, u Hagu optuženim za udruženi zločinački poduhvat u "Oluji", samo je jedan u nizu šamara žrtvama. Ovog puta, istina, sa direktnim pečatom dela međunarodne zajednice koji je delegirao Tribunal u Holandiji da kroji istoriju navodno deleći pravdu.

Srbi u Hrvatskoj i danas beskrajno teško ostvaruju elementarna prava. Stanarska se sporo vraćaju, do penzije je nemoguće doći, a povratak je sigurniji u mašti nego u realnosti. Jer, oni koji se ipak odluče da ponovo otpočnu život u starom kraju nailaze na niz problema, sve do direktnog fizičkog ugrožavanja - nisu retka prebijanja, pa ni ubistva.

Hrvatska je 1. jula ušla u Evropsku uniju i umesto da to bude znak da će za izbegle, stradale Srbe doći bolji dani, stigao je hladan tuš - nedugo potom kod Trpinje je uhapšeno dvanaest Srba pod optužbom da su počinili ratni zločin.

- Najnoviji procesi protiv Srba ne olakšavaju povratak proteranih, iako u Srbiji živi više od 50.000 registrovanih izbeglica koje bi, možda, želele da se vrate - kaže za "Novosti" Milorad Pupovac, lider Srba u Hrvatskoj.

Sumirajući skoro dve decenije od "Oluje", Pupovac ocenjuje da u nekim oblastima ima pomaka za Srbe - veća je njihova participacija u političkom životu, opštinske vlasti u sredinama gde su Srbi većinsko stanovništvo su konsolidovane, zabeleženi su određeni rezultati i u obnovi kuća, razvijene su srpske institucije, iako njihov status nije definisan... Postoje, međutim, oblasti u kojima nema napretka.

- Srbi se teško zapošljavaju u državnim i javnim službama, povratničke sredine veoma loše se razvijaju, problem je i suđenje za ratne zločine. Ni za "Bljesak" ni za "Oluju" niko nije odgovarao pred međunarodnim sudovima, iako je reč o zločinima koji su bili u funkciji etničkog čišćenja. Stanarsko pravo koje je zamenjeno stambenim zbrinjavanjem sporo se vraća, iako je međunarodna zajednica obezbedila sredstva. Što se tiče penzija, taj problem je na stolu i nadamo se da će se naći pravedno rešenje... Tu su i najnovija hapšenja, problem ostaje i što se još uvek neguje retorika koja podržava ratnu atmosferu i koja ne pomaže uspostavljanju međuetničke tolerancije, a kamoli da poštuje srpske žrtve i njihovo stradanje - nabraja Pupovac.

Suština problema je nedostatak političke volje da se Srbima garantuju ljudska i politička prava, smatra Miodrag Linta, predsednik Koalacije udruženja izbeglica i poslanik u Skupštini Srbije. Zvanična Hrvatska, kaže, neprestano šalje poruku Srbima: ko želi da se vrati nije dobrodošao, a vi koji tu živite niste poželjni.

A zvanična Srbija retko se oglašava kada su u pitanju problemi sunarodnika u susednoj državi.

Istoričar Predrag Marković navodi:

- Dok se Rumuni zanimaju za prava Vlaha u Srbiji ili slovački predstavnici obilaze svoju manjinu prilikom svakog dolaska u Srbiju, broj poseta naših državnika srpskim enklavama u Hrvatskoj mnogo je manji od broja poseta ekskluzivnim letovalištima u toj državi. To pokazuje razlike u državničkoj ozbiljnosti između Srbije, Rumunije i Slovačke.

Čovek bi očekivao, nastavlja on, da naši državnici dosađuju Bogu i narodu tražeći ostvarivanje ljudskih i imovinskih prava, pri čemu Srbi iz Hrvatske, bilo da su ovde ili tamo, čine ogroman deo srpskog nacionalnog korpusa.

- Da je Tesla živeo sto godina kasnije i radio kao profesor fizike u Gospiću, sada bi bio izbeglica bez prava na imovinu i penziju - konstatuje Marković.

ČETIRI DANA PAKLA

Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta i trajala je četiri dana. Već 5. avgusta pao je Knin, a na kninskoj srednjovekovnoj tvrđavi postavljena je šahovnica. Zauzeta su i okolna mesta, a srpski civili pobegli su iz zauzetih područja. Hrvatski ministar odbrane Gojko Šušak objavio je 8. avgusta da je akcija "Oluja" završena s vojnog aspekta.

S područja zahvaćenog hrvatskom ofanzivom pobeglo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Tada je počelo i temeljno miniranje i rušenje praznih srpskih kuća.

Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba, od čega 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 dece.

ROK 31. AVGUST

U Komesarijatu za izbeglice kažu da u Srbiji trenutno ima 57.247 lica sa izbegličkim statusom. Izbeglice, inače, imaju sva prava rešena Zakonom o izbeglicama, kao što su pravo na školovanje ili zdravstvenu zaštitu - ali nemaju pravo na ono za šta je izričito potrebno srpsko državljanstvo, a to je zapošljavanje u javnim službama i pravo glasa. Srbi iz Hrvatske, prema podacima OEBS, potražuju 32.000 stambenih prava. Inače, bivši nosioci stanarskog prava imaju rok da do 31. avgusta podnesu zahtev za stambeno zbrinjavanje iz fondova Evropske unije hrvatskom Ministarstvu regionalnog razvoja. Svi zainteresovani mogu informacije da pronađu na sajtu ovog ministarstva, a potrebne formulare da dobiju i od opštinskog poverenika za izbeglice, kao i u prostorijama Komesarijata za izbeglice Srbije, u Ulici narodnih heroja 4 u Beogradu.

Ljiljana Begenišić

(Večernje novosti)