Početna strana > Hronika > Aleksandar Vučić: Nekontrolisani rast javnog duga je zaustavljen, situacija je sad bolja nego što sam očekivao; Ova vlada se ne meri godinama tokom kojih vlada, već kilometrima puteva koje je izgradila
Hronika

Aleksandar Vučić: Nekontrolisani rast javnog duga je zaustavljen, situacija je sad bolja nego što sam očekivao; Ova vlada se ne meri godinama tokom kojih vlada, već kilometrima puteva koje je izgradila

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 01. februar 2016.

 Ova vlada se ne meri godinama tokom kojih vlada, već kilometrima puteva koje je izgradila i koje ostavlja za sobom, izjavio je danas premijer Aleksandar Vučić na svečanosti povodom probijanja tunela Savinac, na Koridoru 11, u blizini Takova.

"Putevi znače komunikacije, fabrike, posao, novi žživot, a vi putari svakim novim kilometrom vraćate život u Srbiju", poručio je premijer i zahvalio radnicima koji su angažovanin na probijanju tunela i na drugim gradilištima u Srbiji, te zamolio da i dalje istim tempom grade puteve i podižu mostove.

"Potrebni ste ovoj zemlji, vi je dižete iz mrtvih", poručio je premijer.

On je podsetio koliko je Srbija gubila ljudi u ratovima i na tom i na drugim mestima, te koliko ih je država "zaobilazila" i zanemarivala.

Prema njegovim rečima, mi višše nemamo prava na smrt, ratove, greške...

"A najmanje imamo prava na tapkanje u mestu, na nepomeranje sebe i Srbije", rekao je premijer.

On je rekao i da da je nekontrolisani rast javnog duga zaustavljen, a da se od sledeće godine očekuje da će javni dug od 2017. krenuti da pada.

"Situacija je, kada je reč o javnom dugu, bolja nego što sam očekivao", rekao je Vučić i podsetio da se očekivalo da učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu stigne do 80 odsto, ali je taj rast ipak zaustavljen.

Vučić je naglasio da je u januaru zabeležen suficit u budžetu, a ako rast bude onakav kakav se očekuje, od naredne godine, udeo javnog duga u BDP će početi da pada.

Premijer je podsetio da je učešće javnog duga u BDP-u od 2008. do 2012. poraslo sa 26 na 64 odsto, te da je bilo teško zaustaviti rast, usled nametnutih, nasleđenih obaveza koje su dospevale.

"Kad imate nametnute obaveze, to morate da ispunite i u godinama posle", rekao je Vučić.

On je naveo da u javni dug ulazi i kredit sa Azerbejdžanom od 300 miliona evra, što je dobro, a ulaze i druge "važne i dobre stvari".

"Mnogo smo važnih i dobrih stvari stavili u javni dug a i dalje je rast bio kontorlisan.", rekao je on.

Vučić je poručio da je on, koji inače nije optimista, zadovoljan javnim finansijama, te da u tom smislu neće biti problema.

Problemi koji mogu da nastanu, primetio je on, mogu biti samo druge vrste, poput preduzeća koja država i dalje štiti. On je izdvojio RTB Bor, te Resavicu, i naveo da vladu mnogo muka čeka oko tih firmi.

"Mnogo muka nas čeka oko preduzeća koja su još pod zaštitom države", zaključio je premijer uz opasku da će to ipak biti relativno brzo rešeno i zbog MMF i njihovih zahteva.

"Brine me proleće u regionu"

Vučić je ponovio i da ga prvi put brine proleće kada je reč o bezbednosnoj situaciji u regionu, zbog odsustva reššenja za migrantsku krizu.

Najavio je da će već prekosutra boraviti u Londonu na konferenciji o Siriji, te da će se tamo videti sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkelom, ali i Dejvidom Kamerunom i kineskim premijerom Li Kećjangom.

"Verujem da ću od njih da čujem i rešenja koja predviđaju za budućnost", rekao je premijer i dodao da će ova vlada učiniti sve da Srbiju zaštiti.

Bilo bi dobro, kaže, kada bi se izbegla nestabilnost u regionu.

"Nažalost, nema mnogo jakih vlada, ne zna se kada će u kojoj zemlji biti izbori. U Prištini, vidite, da imaju više suzavca nego vode u parlamentu. Tako da prosto to jesu sve ne lake i zabrinjavajuće stvari", kazao je.

"Sindikati će biti zadovoljni zakonom o platama"

Vučić je izjavio i da će zakon o platama biti na sednici vlade tek kad sve bude usaglašeno sa sindikatima i kada i oni budu zadovoljni predloženim rešenjima. Vučić je naveo da se sa mnogim predstvanicima sindikata već sreo. "Sindikati će biti zadovoljni nacrtom zakona o platama, sa mngoima sam se sreo i razgovarao. Tek kad se s njima usaglasimo, idemo s nacrtom na vladu, a zatim i u Skupštinu", porucio je on.

Probijen Tunel, Vučić čestitio uz šampanjac

Desna cev tunela "Savinac" dužine 270 metara na Koridoru 11, u blizini Takova, probijena je danas, a premijer Aleksandar Vučić čestitao je radnicima i u to ime otvorio šampanjac. Probijanjem ove cevi, probijeni su svi tuneli na deonici Ljig-Preljina.

Na deonici Koridora 11 od Ljiga do Preljine asfaltirano je 36 kilometara od ukupno 40 kilometara autoputa u punom profilu, a u kvalitet radova danas se uverio premijer Vučić, koji je obišao taj putni pravac.

Premijer se provozao zajedno sa novinarima tim autoputem, a u autobusu su bili i potpredsednica vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović ambasador Azerbejdžana Eldar Hasanov.

Leva cev Savinca u dužini od 270 metara je probijena u septembru 2015. godine, a radove izvodi domaće preduzeće Planum.

Probijanjem tunela Savinac povezana je kompletna deonica u dužini od 40 kilometara. Ugovorena vrednost trunela Savinac je 9,85 miliona evra.

Deonica Ljig - Preljina je duga oko 40 km i već je završeno 36 km autoputa, a zvanični rok za završetak autoputa od Ljiga do Preljine je 25. avgust 2016. Na samoj trasi nalazi se veliki broj objekata - pet tunela Golubac, Veliki Kik, Savinac, Šarani i Brđani, 66 mostovskih konstrukcija od čega je završeno 65.

Nadvožnjaci su ukupne površine oko 60.000 metara kvadratnih, a tu se nalazi i 40 regulacija vodotokova sa delimičnim izmeštanjem korita reka u dužini oko 21,5 km. Takođe, 46 potpornih zidova ukupne dužine oko 6,1 km i 28 zaštitnih zidova od buke ukupne dužine oko 7,3 km.

Glavni izvođač radova na toj deonici je firma Azvirt iz Azerbejdžan, a radovi čija je ukupna vrednost 308 miliona evra finansiraju se azerbejdžanskim kreditom od 300 miliona, dok je preostali novac obezbedila Srbija. Pored ove firme na toj deoniciangažovano je ukupno 101 srpska firma u ulozi podizvođača dobavljača i kooperanata. Na trasi je predviđena izgradnja dve petlje: Takovo i Preljina, kao i tri odmorišta.

Projektnu dokumentaciju izradili su Saobraćajni institut CIP za deonicu Takovo-Preljina i Institut za puteve za deonicu od Ljiga do Boljkovca i od Boljkovca do Takova. Na deonici Ljig - Preljina dnevno radove izvodi oko 110 radnika.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, Rio Tinto otvoriti rudnik litijuma u dolini Jadra?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner