Zoran Milanović: Hrvati prvi započeli antifašističu borbu u ovom delu Evrope, ali bilo je tu i Srba

BREZOVICA - U šumi Brezovici kod Siska u ponedjeljak je počelo obilježavanje Dana antifašističke borbe, u spomen na 22. lipnja 1941. kada je u Brezovici osnovan Prvi sisački partizanski odred, prva naoružana antifašistička postrojba u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu.

U sklopu obilježavanja Dana antifašističke borbe vijence su u spomen-parku Brezovica položili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, premijer Zoran Milanović, potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, izaslanstva HAZU-a, veleposlanstava u RH, Sisačko-moslovačke županije i Grada Siska, te Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH i Antifašističke lige.

"Komunistička partija predvođena Titom ostala je sposobna da vodi rat protiv okupatora. Činjenica je da su jedino komunisti imali hrabrosti da pokrenu ustanak pod parolom "bratstvo i jedinstvo". Ne znači da su antifašizam i komunizam isto. Nisu svi antifašisti komunisti. Titova doktorina vođena oružanim borbama dovela je do borbe protiv sila osovine. Danas, 74 godine kasnije, moramo upozoriti na nastanak ekstremne desnice. Moramo ukazati na iscrtavanje kukastih križeva na utakmicama, moramo ukazati da se u školama dovoljno ne uči. U crkvama se služe mise za ustaške zločince, a ne njihove žrtve. I protiv Tita. Sve to s ciljem rehabilitacije kvišlinske vojske. Nije bilo reakcija najšire društvene zajednice do iscrtavanja kukastog križa na Poljudu. Ta je slika prošla svijet i sada je sve strane osuđuju. Kasne u tome. A to nije huliganska akcija, već smišljeni plan. Neka se konačno počne primjenjivati zakon vezan uz tu tematiku", kazao je Franjo Habulin iz Saveza antifašista.

"Današnji dan je blagdan svake godine. Hrvatska odlukom zakonodavnog tijela, ovaj dan obilježava kao dan antifašizma. Tako je odlučio Franjo Tuđman, i sam partizan, član Komunističke partije, što nikada nije zanijekao. Povijest ne možemo mijenjati. Ustanak 41. bio je sve samo ne jednostavan. Ovdje je na dan kada je Hitler prekršio sporazum o nenapadanju SSSR-a, okupio ovdje. Nije to bio narodni ustanak, ali je bio ustanak onih koji su bili spremni reći ne. I prije Komunističke partije Jugoslavije.

Ovdje je na početku rečeno da je Prvi sisački partizanski odred bio prvi antifašistički odred u ovom dijelu Europe. Ovo je bio jedinstveni pokret u Europi. Razmjeri sudjelovanja naroda daju mu pravo da se zove hrvatski. To su prvenstveno bili Hrvati, ali i puno Srba. U rujnu 41. pod pritiskom ustaša su se povukli na Baniju gdje su bili Srbi. Tamo je pokret postao masovan. Partizanski, ne četnički. To su važne stvari da bi Hrvatska na kraju završila na pravoj strani, na strani dobra. To ne znači da su rođeni bolji i superiorniji. Već su birali pravi put. Sve što smo dobili i zaradili, zaradili smo sami, bez kredita.

A kako je moglo biti? Prije tjedan dana prošao sam kroz Rakovicu...ovo nije naša država iz 41. I nikada nije bila. Povijest ne možemo mijenjati. Našu povijest su obilježila tri čovjeka - Radić, Tito i Tuđman. Pa kom krivo, kom pravo!", poručio je s govornice premijer Zoran Milanović.

Kolinda Grabar-Kitarović: Antifašistička borba bila je jedna od etapa borbe za samostalnu državu Hrvatsku

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović poručila je da hrvatsko društvo želi očuvati antifašizam kao povijesnu vrijednost, ali ne i komunizam kao ni svaki drugi oblik totalitarizma. “Osnutak Sisačkog odreda bio je početak borbe za oslobođenje Hrvatske od okupacije kojoj je ustaški režim pružao podršku u ime ostvarenja hrvatske države, kompromitirajući je predajom dijela hrvatskih krajeva okupatorima i progonima na rasnoj i političkoj osnovi”, poručila je Grabar-Kitarović istaknuvši da je, u odnosu na broj stanovnika, antifašistički pokret u Hrvatskoj bio najmasovniji, ali i da su žrtve bile velike – 64.000 mrtvih.

“U Domovinskom ratu završena je povijesna borba za samostalnu državu Hrvatsku, a antifašistička borba bila je jedna od njenih etapa”, rekla je Grabar-Kitarović kazavši kako je hrvatsko društvo zrelo, poštujući povijesnu istinu, priznati i što se događalo potkraj i nakon Drugog svjetskog rata.

“Ne umanjujući žrtve antifašista i zločine NDH, možemo osuditi sve zločine koji su se, bez opravdanja, dogodili i nakon rata”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović.

(SEEbiz-N1-Večernji.hr)