Zdravko Krivokapić: Javnost će biti upoznata sa Temeljnim ugovorom sa SPC, kad bude usaglašen; Ako nije problem ugovor sa Svetom stolicom i Islamskom zajednicom, ne vidim zašto bi ovaj ugovor bio problem

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić odgovara danas u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova. To je drugi premijerski sat od stupanja Krivokapića na funkciju predsjednika Vlade.

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić je kazao da će javnost biti upoznata sa Temeljnim ugovorom sa Crkvom, kada bude usaglašen između dvije strane.

“Sve drugo što vidite i čujete u medijima, nije tačno. To se ovih dana priprema priča da neko ima Temeljni ugovor da ponudi javnosti da bi nas svađali. Takav ugovor još nije usaglašen”, kazao je premijer.

Temeljnu ugovor bice poznat sredinom maja i bice doprinos smanjenju tenzija.

"Ako nije problem ugovor sa Svetom stolicom i Islamskom zajednicom ne vidim sto bi ovaj ugovor bio problem. Imajte strpljenja i da sačekate trenutak da taj ugovor bude dostavljen. Manje je važno ko će ugovor potpisati. Ugovor ima takav karakter da je dovoljno da ga potpiše Vlada". kazao je Krivokapić.

Krivokapić je kazao da još nemaju potpunu sliku koliko država ima službenih automobila, niti sa kojom sve imovinom raspolaže.

To je saopštio odgovarajući na pitanje poslanice „Crno na bijelo” Božene Jelušić. Ona je pitala Krivokapića da li je Vlada inicirala izmjene uredbi i drugih akata u skladu sa nadležnostima, kojima se uređuju nadoknade i ostale privilegije funkcionera i koje značajno opterećuju javne finansije, a čijim bi se ograničavanjem ili ukidanjem omogućila pravednija raspodjela tereta krize na sve građane.

“Plašim se da se ljudi na svim stranama više bave pitanjima demontaže ili problemima države, nego što se bave demontažom sistema, koji je doveo do sistemske nepravde, do uvećanja siromaštva i obesmišljavanja rasta društvenog proizvoda. Da je tako svjedoči i žestoki prodor ljudi po dubini, jer je to jedino što vam omogućava sigurno preživljavate, a kad bismo destimulisali upravo te oblike prodora po dubini time što ćemo na svim nivoima ograničiti funkcionerske nadoknade, vjerovatno bi bilo mnogo više zanimanja da se pomogne u socijalnoj sferi”, kazala je Jelušić.

Premijer je odgovorio da je u martu ove godine bilo 137 osoba koje primaju nadoknadu po prestanku funkcije i da taj izdatak na mjesečnom nivou, iznosi 181.313 neto, a u bruto iznosu 293.619 eura.

Premijer je kazao da nije dovoljno izmijeniti samo jedan zakon, jer u Crnoj Gori vrlo često jedan zakon ugrožava drugi i nije napravljena intersekcija između pojedinih zakona.

“Mi ćemo to pogledati, uraditi sistematski i vodeći računa o socijalnoj pravdi”, kazao je premijer.

Krivokapić je kazao da ga ne interesuje da li će njegov predlog za smjenu ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića biti povod da neko u Parlamentu traži povjerenje Vladi.

“Jer ja sam vam rekao. Imam posao i mimo ovoga u Vladi. Ovoga posla sam se prihvatio kao najveće žrtve koju neko može da uradi”, kazao je premijer u Skupštini.

To je saopštio odgovarajući na pitanje predsjednika Socijaldemokrata Ivana Brajovića kada očekuje da će se realizovati njegov predlog za razrješenje Leposavića, s obzirom na to da ga je uputio 6. aprila, a da se to pitanje još nije razmatralo u Skupštini.

Brajović je kazao da će on i poslanici SD glasati za smjenu Leposavića kad god to bude u Skupštini. On je pitao premijera da li je bio jedan od onih iz Vlade koji su uputili pohvale ministru zbog iznijetih stavova u Srebrenici.

Premijer je odgovorio Brajoviću da se ne bavi malicioznim pretpostavkama:

“To ću vam jevanđeljski konstatovati... Vi vidite trn u oku brata svoga, a brvno u svom oku ne vidite...”.

On je kazao da je prethodna vlast imala 30 godina da donese zakone o Vladi i Skupštini, čime bi se riješila pitanja poput ovog oko smjene Leposavića.

“Nije to rekonstrukcija Vlade ako ode jedan ministar. Imali smo prilike i u praksi da vidimo da smo imali ministre da su razriješeni, a da je neko drugi koordinirao tom oblašću”, kazao je Krivokapić.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je kazao da je na kolegijumu Skupštine utvrđeno da će 11.maja biti sjednica Skupštine na kojoj će razmatrati i izbor, imenovanja i razrješenja, i pitanja kadrovske problematike.

Šef kluba poslanika “Crno na bijelo” Miloš Konatar zatražio je da se iz Parlamenta uputi poruka jedinstva i odlučnosti kad je u pitanju borba protiv kriminala i korupcije. Povod za to su prijetnje potpredsjendiku Vlade Dritanu Abazoviću, zbog čega su stigle poruke podrške i od 70 poslanika Evropskog parlamenta.

Bečić je kazao da je siguran da nema dileme da svaki član parlamenta na isti način razmišlja da nadležni državni organi treba da rade svoj dio posla, da obezbijede sigurnost i bezbjednost svakom poslaniku, članu Vlade i svakom građaninu.

Krivokapić je rekao da je pitanje Prevlake otvoreno i da se nada da će u budućem periodu ova ili neka druga Vlada krenuti u potpuno razrješenje tog spora.

On je, odgovarajući na pitanje poslanice Socijalističke narodne partije Danijele Đurović, kazao da je namjera Vlade da formira komisiju koja će u dogovoru sa hrvatskom stranom pokušati da riješi vrlo složen i kompleksan problem.

“Postoje mnogobrojni problemi koji su tu aktuelni. Značajno je da vjerovatno EU u budućem pristupanju neće trpjeti neriješene bilateralne probleme i nadam se de će ovakva komisija dati pravi odgovor na to pitanje”, odgovorio je Krivokapić.

U ime Socijalističke narodne partije, poslanica Danijela Đurović pitala je premijera šta je Vlada uradila po pitanju Prevlake i kako vidi konačno rješenje razgraničenja sa Hrvatskom.

“Pitanje ulaska u Boku kotorsku, pitanje Prevlake i rta Oštro je vrlo emotivno, prvenstveno za građane Boke, posebno Herceg Novog, s obzirom da smo i tu u graničnom pojasu, i da je kao takvo već imalo veliki niz različitih dešavanja i imlikacija”, kazala je Đurović.

To je, kako je kazala, problem koji mora biit riješen prije ulaska u EU.

Krivokapić je predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću zamjerio što nije upozorio Ivana Brajovića da, kako je kazao, govori neistine, kada je govorio o Montenegro Airlinesu.

“Nisam zadužen da utvrđujem stepen istinistosti bilo koga, rekao je Bečić.

Premijer je rekao da MA nije ugasila ova Vlada, nego je sam ugašen jer su mu “toliko duga nakačili, da nije mogao da poleti ni cenat”.

“Što se tiče Aerodroma, niko iz ove Vlade nije ostavio taj dug i nemojte izvrtanjem činjenica da se pravite da brinete o državi, a uništili ste sve što se moglo... Vaša taktika je sad štrajk na svakom koraku”.

Brajović je odgovorio da se ne bavi neistinama, navodeći da su Aerodromi 2019. godinu završili kao najuspješniju u istoriji sa 14 miliona profita.

“To je firma za primjer. Vi nemate problem sa mnom, nego sa vršiocem dužnosti koje je vaše novo rukovodstvo predložio i koja je rekla: “Ne želim da se bavim onim što tražite od mene”...”, kazao Brajović.

On je kazao da je MA ugašen na pres konferenciji kada su Poreskoj upravi rekli da blokira račun.

Krivokapić je kazao da su u okviru predlaganja nacrta budžeta, koji je trajao više od tri mjeseca, korišćene najbolje tehnologije i tehnike.

“Mi bismo voljeli da se vi uključite i u taj dio. Kada to najbolje znate, zašto ne doprinosite? “, kazao je premijer obraćajući se predsjedniku Socijaldemokratske partije (SDP) Rašku Konjeviću.

Konjević je pitao premijera zašto je Vlada odbila predloge zakona SDP-a o smanjenju opterećenja po osnovu rada, kao i o kreiranju garantnih šema za pomoć privredi.

Poslanik SDP-a je kazao da je od 31.decembra 2020. do kraja marta broj nezaposlenih u Crnoj Gori porastao sa 47 na 55 hiljada ili skoro 20 odsto i pored toga što je premijer najavljivao da će prvim paketom pomoći da se smanji nezaposlenost, odnosno, motiviše novo zapošljavanje.

Krivokapić je pitao Konjevića zašto stalno spočitava Vladi sve negativno:

“Je li išta ova Vlada uradila pozitivno?”

Na premijerovu opasku da nema iskustva kao pojedini koji su odmah nakon fakulteta postali funkcioneri, Konjević je kazao da je premijer više bio funkcioner vlasti DPS-a nego on:

“Ja sam kao ministar u Vladi 2015. godine glasao da budete član akreditacionog tijela, koje imenuje Vlada”, kazao je Konjević.

Krivokapić je odgovorio da ga Konjević nije glasao kao člana DPS-a ili SDP-a, nego zato što u tom trenutku nije postojao nijedan čovjek koji je mogao da odradi taj dio posla -uspostavljanje akreditacionog tijela u Crnoj Gori.

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić je kazao da je nakon razgovora sa predsjednikom Opštine Herceg Novi sa svojim timom krenuo u proučavanje problema koji se tiču puta od Meljina pa do granice ili do Trebinja.

“Ako je koncesionar imao interes da učini dobro djelo građanima Herceg Novog, onda se postavlja elementarno pitanje: “A gdje je bila država?”Zašto to nije uradila država. Da li su to građani Herceg Novog bili građani drugog reda? Da li zbog toga što ne glasaju samo jednu partiju?”, kazao je premijer, odgovarajući na pitanje šefa poslaničkog kluba Demokrata Borisa Bogdanovića.

Bogdanović je pitao Krivokapića da li će i kada Crna Gora zaključiti sporazum sa koncesionarom Univerzal monte, kako bi država od tog koncesionara preuzela upravljanje nad magistralnim putem Herceg Novi – Trebinje.

Premijer je kazao da je napravljen intenzivan niz razgovora sa koncesionarom oko otkupa koncesionog ugovora za put između Herceg Novog i Trebinja za koji se plaća putarina i to za samo 12,8 kilometara puta. Istakao je da je koncesioanr pristao da to uradi za četiri miliona eura, i da to ne preuzima država, nego opštinska kasa, kako bi put već u maju mogao biti slobodan.

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić kazao je da je Odluka o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje državljanstva do 2018. godine mijenjana četiri puta i vješto korišćena da ne bi potencijalni državljani Crne Gore mogli da dobiju državljanstvo i pravo glasa.

Ovom odlukom se ne pravi nikakav reinženjering, nego se ispravlja pravda...”, kazao je Krivokapić, odgovarajući na pitanje šefa poslaničkog kluba Bošnjačke stranke, Ervina Ibrahimovića

“Ovom odlukom se ne pravi nikakav reinženjering, nego se ispravlja pravda...”, kazao je Krivokapić, odgovarajući na pitanje šefa poslaničkog kluba Bošnjačke stranke, Ervina Ibrahimovića.

Ibrahimović je pitao premijera da li je Vlada na čijem je čelu odustala od namjere da izmijeni Zakon o registrima prebivališta i boravišta i Odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje državljanstva.

“ Bošnjačka stranka je kao i vi, da se urede birački spiskovi i da budu jasni i precizni, ali ne na štetu nijednog građanina, posebno ne na štetu onih, po mojoj ocjeni, ponajboljih sinova naše domovine”, kazao je Ibrahimović.

On je kazao da nije vrijeme za ovakve inicijative u trenutku kada je prisutna ovolika podijeljenost u društvu, etnička distanca i porast nacionalizma. Istakao je da aima pravo da brije za demografsku strukturu Crne Gore:

“S jedne strane odlaze manjine, a s druge strane dovodimo ljude koji su pretežno iz Srbije, Bosne, koji će ponovo moći da dobiju državljanstvo Srbije i Bosne, jer je zakon kod njih liberalan”, rekao je Ibrahimović.

Krivokapić je kazao da je Zakon o registrima prebivališta na javnoj raspravi i pozvao poslanika da dostavi svoje sugestije.

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić je kazao da Vlada želi da uvjeri, dodatno osvijetli i učini jasnom činjenicu da nijedan crnogorski državljanin neće ostati bez državljanstva matične zemlje, kao i nepobitnu suštinu da je “dijaspora bila i biće neraskidiv dio naše zemlje”:

“ Prema svojoj dijaspori, Cma Gora se odnosi sa posebnim senzibilitetom, imajudi u vidu da je ona sastavni dio crnogorskog bića, kao i da igra važnu i aktivnu ulogu u razvoju društva”, rekao je premijer.

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić je kazao da podržavaju inicijativu Pokreta za promjene da energetski sektor Crne Gore bude sa nultom emisijom ugljen dioksida do 2030. godine.

“Svaka pomoć nam je potrebna... To mora da se odradi na osnovu jake tehno-ekonomske analalize...”.

Šef Poslaničkog kluba Pokreta za promjene, Branko Radulović, pitao je Krivokapića da li će Vlada na čijem je čelu podržati inicijativu te stranke da energetski sektor Crne Gore bude sa nultom emisijom C02 do 2030. godine.

(Vijesti)