Početna strana > Hronika > Vučić za austrijski „ORF“: Neću da razgovaram sa onima koji predstavljaju tajkunsku zajednicu u Srbiji i sa jednim fašistom, ono što oni rade nisu radile ni SA jedinice; Da li je neko napadaniji od mene u medijima u Srbiji?
Hronika

Vučić za austrijski „ORF“: Neću da razgovaram sa onima koji predstavljaju tajkunsku zajednicu u Srbiji i sa jednim fašistom, ono što oni rade nisu radile ni SA jedinice; Da li je neko napadaniji od mene u medijima u Srbiji?

PDF Štampa El. pošta
sreda, 27. mart 2019.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, za austrijski javni servis ORF, da je opozicija protiv svega što on predloži, a pritom, ističe, nema nijednu ideju. Govorio je i o vanrednim parlamentarnim izborima, NATO bombardovanju, medijima, kao i o evropskom putu Srbije.

Najavljujući intervju, voditelj dnevnika ukazao je na to da se od početka decembra održavaju demonstracije protiv Aleksandra Vučića, koji je stavio u izgled prevremene izbore.

Očekivalo bi se, ističe ORF, da bi opozicija trebalo da se raduje tome, ali činjenica je da ona to doživljava kao pretnju.

“Aleksandar Vučić je najpopularniji političar u Srbiji, i to ne samo zbog toga što vlada medijskom scenom. Opozicija tvrdi da nema slobodnih medija, što predsednik odbacuje”, istakao je voditelj dnevnika najavljujući prilog iz Beograda.

Dopisnik ORF-a iz Beograda Kristijan Veršic, na početku priloga, ukazao je na to da u Srbiji pada nezaposlenost, rastu plate, ali da je mnogim Srbima taj napredak nedovoljno brz – što se ispoljava demonstracijama. Opoziciji, kako je naglasio, nedostaje jasna zajednička linija, ali i političar sa harizmom.

Vučić je podsetio da je i ranije bio suočen sa protestima, to jest 2014, 2016 i 2017. godine.

“Svako ima pravo da demonstrira, jer smo slobodna, demokratska zemlja. Radite šta god vam je volja, čak kršite zakon, ali nemojte samo nasilje da primenjujete. Policija se nije ni pojavljivala, nije intervenisala. Onda su počinili nasilje i ušli u RTS, pa su počinili nasilje i ovde u nameri da ograniče meni kretanje. Njihov problem je što se ne plašim.

Podsetio je da je i tada rekao da neće da razgovara sa “onima koji imaju samo lični interes”.

“Koji predstavljaju tajkunsku zajednicu u Srbiji, sa jednim fašistom. Ono što oni rade nisu radile ni SA jedinice. Navedite mi gde je to neko došao na ideju da zameniku gradonačelnika zabrani kretanje… Oni se time ponose. To je Jobik jedanput pokušao i niko više”, objasnio je Vučić.

Istakao je da nema o čemu da razgovara i pregovara sa njima, te da građani u Evropi treba da znaju da oni, kako kaže, misle samo da budu protiv svega što vlast predloži, protiv svih kompromisa.

“Ko je doprineo kosovskoj nezavisnosti? U njihovo vreme otišla je i Crna Gora. Kriv sam što sam otvorio 200 fabrika, a oni zatvorili 3.000. Jel’ istina da je privredni rast prošle godine bio 4,4 odsto, da imamo suficit u budžetu, da smo smanjili nezaposlenost na oko 12 odsto, da smo preokrenuli trajektoriju javnog duga? O čemu da sa vama pregovaram? O tome da biste mogli da pljačkate ili da se plašim i tresem od straha što na tri metra nešto viču i zaurlaju”, upitao je Vučić.

Naglasio je da je izabran da štiti interese naroda, te da je predsednik svih građana, a ne male grupe koja šeta, i koja to ne čini u posebno velikom broju.

Zamolio je dopisnika ORF-a da prisustvuje 19. aprila okupljanju u okviru kampanje “Budućnost Srbije” u Beogradu da vidi koliko ljudi će biti više od onih koji su samo glasni.

O medijima i primedbama

ORF ukazuje na to da nije samo opozicija ta koja prebacuje Vučiću da vrši pritisak na medije, već da to čine i međunarodne organizacije, među kojima i Reporteri bez granica, na čijoj je rang-listi Srbija za godinu dana pala za deset mesta, kao i Fridomhaus, koji govori o delimičnoj slobodi medija.

Upitan za medijsku situaciju, Vučić je rekao da nema utisak da se ona pogoršala, ali i dodao da je spreman da razgovara i vidi šta može da se uradi.

“Recite da li je neko napadaniji u medijima u Srbiji, da protiv nekog ima više tekstova nego što ima protiv mene u Nedeljniku, Vremenu, NIN-u, Blicu, najuticajnijim dnevnim i nedeljnim novinama. Imate cela dva kanala koji se nalaze pod rednim brojem 1 i 2 koji ništa drugo ne rade već vode 24-časovnu kampanju protiv mene”, konstatovao je Vučić dodajući da je priča da navodno vrši pritisak na medije izvinjenje opozicije svojim biračima zato što su, ističe, “nesposobni da ga pobede argumentima i programom”.

Uvek će, prema njegovim rečima, reći da je to zbog stanja u medijima. Dodao je da to govore u eri društvenih mreža, kada je 83 odsto građana Srbije na tim mrežama.

Osvrnuo se i na medijsku strategiju, za koju je kazao da je usvojena i da je neophodna implementacija.

Ukazao je da nije direktno učestvovao u izradi, ali da pretpostavlja da su uvažene sve primedbe svih onih koji nisu zadovoljni trenutnom situacijom oko finansiranja, te da ima za cilj da napravi jednake uslove za sve.

Istakao je da je važno da ima manje polarizacije u medijima i više objektivnijeg pristupa.

Upitan da li su kažnjeni napadači na novinare, kao što je predsednik opštine Grocka, Vučić je podsetio da je u tom slučaju to lice provelo 45 dana u pritvoru, i da mu ide proces po ubrzanom postupku.

“Država je sve uradila u tom slučaju, iako nije bilo lako otkriti četiri kruga ljudi. Međutim, da li su kažnjeni oni koji su tukli novinarke Pinka koje im se ne sviđaju, poput Boška Obradovića? Još čekamo da vidimo kada će biti kažnjeni, a pesnicama su ih tukli”, dodao je Vučić.

Uzdržanost oko izbora

Predsednik je objasnio i da se na sednici Predsedništva SNS-a uzdržao kada je u pitanju raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, pre svega zbog državnih interesa.

Vučić je, u intervjuu koji je u celini na svom Fejsbuk profilu objavio dopisnik ORF-a iz Beograda, naveo da su dva razloga za to što se uzdržao od glasanja:

“Prvi je što ne želim da zatvorimo vrata potencijalnom dijalogu sa Albancima, ukoliko ukinu takse. Smatram da je razgovor i pokušaj rešavanja kosovskog problema od ključnog značaja za budućnost Srbije. Drugi je da želimo da pokažemo punu stabilnost celom svetu, ozbiljnost i odgovornost. Borimo se za različite vrste investicija”, objasnio je Vučić na pitanje zašto se uzdržao i ima li to veze sa, na primer, dolaskom “Folksvagena”.

“Još neko vreme ćemo čekati Albance, borićemo se za investicije i smanjivanje nezaposlenosti i onda ćemo doneti odluku”, dodao je i naglasio da će to biti u skorije vreme.

Kada je reč o Kosovu, upitan da li je u poslednja tri meseca bilo pomaka i da li ima “svetla na kraju tunela”, Vučić je odgovorio da nema šta novo da kaže.

“Već pet meseci, od kada su uvedene takse protiv Srbije, nikakav napredak ne postoji. Albanci ne žele razgovore, doneli su čak i platformu protiv dijaloga. Nisam optimističan, ali se uzdam u zapadne zemlje koje mogu da izvrše pritisak na Albance da svoje protivpravne odluke promene. Ako se to ne desi, dobro je da sačuvamo mir, iako to neće biti lako”, rekao je predsednik.

O NATO bombardovanju

Na pitanje da li se položaj Srbije, dve decenije od početka NATO bombardovanja promenio, Vučić je ukazao da je Srbija, od svetske parije, postala zemlja sa mnogo više prijatelja i mogućnosti za razgovore, zemlja koja se nalazi na evropskom putu.

“Srbija ima pravo na svoje interese, ima pravo to i da traži i ispunjava, da se ponaša kao suverena i samostalna država, koja je na evropskom putu na kojem ima obavezu da ispunjava evropske norme. Jesmo li uvek najuspešniji? Voleo bih da smo brži i efikasniji. Zadovoljan sam poštovanjem koje Srbija ima, ali i koje Srbija drugima pokazuje i većima i manjima”, naglasio je Vučić.

Na konstataciju da se, povodom 20. godišnjice početka NATO bombardovanja, u medijima malo moglo pročitati o greškama tadašnjeg rukovodstva, koje je vodilo ka toj akciji bivših saveznika, Vučić je podsetio da je u Nišu rekao da ne postoji ništa što može da opravda agresiju koju je NATO sproveo.

“Mislim da to nikada više NATO i niko drugi ne bi uradio. Ne želim da opravdam NATO agresiju. Ali, nema nikakve sumnje da mi nismo uvek radili najbolje stvari i imali pravi izbor. Nema sumnje da ljudi koji su vodili Srbiju u tom trenutku nisu dobro računali sa posledicama i svim što će da se dogodi”, kaže Vučić.

To, dodaje, nema veze sa opravdavanjem NATO agresije, koja ne može da se opravda.

“Kao što biste rekli sada da je kriv Nebojša Stefanović što su neki upali u RTS, lupali stakla, testerom pretili. Nismo postavili dovoljan broj policajaca, jer kome bi palo na pamet da će neko da se ponaša tako neodgovorno i ruši sve pred sobom. Tako je i u ovom slučaju. Srbija je morala da se ponaša odgovornije, ali ne snosi krivicu za NATO agresiju. Ljudi znaju ko je ubijao”, naglasio je Vučić.

Ukazao je na to da se i kao premijer trudio, a da se i kao predsednik trudi i da će se truditi da Srbija više nikada ne bude u takvoj poziciji.

O evropskom putu

Što se odnosa sa Zapadom tiče, Vučić je podsetio da se Beograd nalazi na evropskom putu, da Srbija 68 odsto trgovinske razmene ima sa Evropom, uz 15 odsto sa zemljama koje su na putu ka članstvu u Uniji, kao i da želi da pripada tom tipu društva, ali i da ima dobre odnose sa Rusijom.

“Evropa treba da kaže želi li Srbiju. Kada čujem priču o vladavini prava, a znam da je u nekim zemljama EU lošije stanje, znam da to nije pravi razlog, jer uvek brzo pređemo na pitanje Kosova, o čemu pretežno razgovaramo sa svima. Treba Evropa da kaže šta želi od Srbije, da li nas vidi kao svoj deo”, rekao je Vučić.

Podsetio je da je državna sekretarka u Ministarstvu spoljnih poslova Francuske prilikom posete Srbiji rekla da skepticizam preovlađuje u zemljama EU i da je teško očekivati širenja u narednom periodu.

“Kakvu reakciju posle toga očekujete od Srba, iako je u redu što je rekla istinu. Da kažu ‘hvala što nas ne želite’? Reći će ‘imamo prijatelje i na drugoj strani’. Ne možete da se ljutite zbog toga”, naveo je Vučić.

Veršic je ukazao da u te prijatelje spada i ruski predsednik Vladimir Putin, koji je u januaru boravio u Beogradu, te da uticaj Rusije i Kine postaje sve veći što se duže čeka na jasnu evropsku perspektivu.

Međutim, Vučić je istakao da Srbija stalno sluša da mora da uradi “ovo i ono”, a nije odgovorila recipročno na takse, platformu Prištine, neformiranje ZSO, na odluku o formiranju vojske.

“Je l’ neko rekao hvala na uzdržanosti? Jedino što je rečeno je ‘pozivamo obe strane’ na nešto. Ne možemo da trpimo takvo licemerje”, kritikovao je dalje.

Odlazak stanovništva u inostranstvo – to je normalno u eri globalizacije

Kada je reč o odlasku stanovništva u inostranstvo, rekao je da ljudi nemaju više strpljenja, kao i da imamo već hiljade i hiljade porodica koje žive u Austriji ili Nemačkoj, koje su u stanju da dovedu nove ljude, koji žele tako da pomognu, ali i da ne budu usamljeni.

"To je široki socijalni, demografski i svake druge vrste problemi. Nadam se da za nekoliko godina dramatičnijim popravljanjem standarda, možemo protiv toga da se borimo. U Srbiji je plata bila 329 evra, a danas je 462, što je rast od 40 odsto, ali i dalje malo i nedovoljno u poređenju sa Austrijom, gde mogu da dobiju po 2.000 i 3.000 evra", objasnio je i dodao da je to normalno u eri globalizacije, i da je dalji faktor što ima mnogo Srba tamo koji pridošle prijateljski dočekuju.

Upitan za regionalnu saradnju ocenio je da nije lako govoriti na tu temu, jer su svi na Blakanu naučili da pričaju ono što Evropa voli da čuje – da je ona dobra, ali da je suština da saradnja nije na najvišem nivou.

"Mnogo problema ima između nas, plašim se i mnogo sujete, a nadam se da Srbija nije najlošiji primer po tom pitanju. Mnogo toga smo prećutkivali što je o Srbiji govoreno želeći da gradimo bolje odnose. Budućnost vidim u regionalnoj ekonomskoj zoni, u jedinstvenom tržištu, potpunoj slobodi kretanja ljudi, kapitala, usluga. To je jedini način i tada bi Balkan mogao da postane jedna vrsta ekonomskog motora. Do tada, plašim se da ćemo imati sve veći odliv ljudi", rekao je Vučić.

Dodao je da Balkan "od silnog junaštva svih nas postaje prazna teritorija bez ikakvog značaja".

"Brda i planine su lepe za fotografije, ali bez ljudi ne znače ništa. Nadam se da ćemo razumeti da samo zajedno možemo da idemo napred", zaključio je predsednik.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner