Početna strana > Hronika > Vladimir Putin: Ponekad se čini da se Zapad stalno bori sa rezultatima svoje politike
Hronika

Vladimir Putin: Ponekad se čini da se Zapad stalno bori sa rezultatima svoje politike

PDF Štampa El. pošta
petak, 24. oktobar 2014.

Ponekad se čini da se Zapad stalno bori sa rezultatima svoje politike, plaća za nju sve veću i veću cenu, izjavio je predsednik Vladimir Putin.

"Ponekad se čini da naše kolege i prijatelji ulažu svu snagu u uklanjanju rizika koje sami stvaraju, plaćaju za to svaki put veću cenu“, izjavio je Putin u svom govoru u međunarodnom diskusionom klubu „Valdaj“ u Sočiju.

Politički motivisane sankcije su greška

Ruski predsednik Vladimir Putin veruje da su politički motivisane sankcije greška zato što kao povratni efekat donose veću ekonomsku zatvorenost zemalja.

"Politički motivisane sankcije samo su povećale trend prema ekonomskoj i finansijskoj `suverenizaciji` i nameri država i njihovih regionalnih udruženja da na neki način sebe zaštite od spoljnih pritisaka", rekao je Putin na međunarodnom forumu Valdaj.

Putin je dodao da "sve više država pokušava da odbaci zavisnost od dolara i stvori alterantivni sistem za finansije, računovodstvo i rezervne valute", preneo je TAS.

Ruski predsednik je ocenio da je u ovom trenutku "globalna poslovna zajednica izložena pritisku bez presedana" od vlada zapadih država.

"Vidimo šta se dešava kada se politika pomeša sa ekonomijom na kratkovid način i kada se logika koristi zameni logikom konfrontacije, čak i ako to šteti njihovim sopstvenim ekonomskim pozicijama i poslovnim interesima", rekao je Putin.

On je ocenio da "zajednički ekonomski projekti i uzajamne investicije zbližavaju različite zemlje i pomažu da se reše aktuelni međudržavni problemi".

Soči -- Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da je odluku o referendumu na Krimu doneo legitiman parlament i naveo da Rusija ima pravo da brani svoje interese.

"Na Krimu su ljudi održali referendum. Nismo tek tako mi u Rusiji saopštili da je održan referendum. Parlament Krima je izabran po ukrajinskom zakonu nekoliko godina ranije. Zatim je na osnovu tog referenduma Krim, kao i Kosovo, usvojio deklaraciju o nezavisnosti i obratio se Rusiji sa molbom za prijem u sastav ruske države", rekao je Putin, a prenosi TASS.

Predsednik Rusije, kako prenosi RIA Novosti, izrazio je čuđenje što je u situaciji sa deklaracijom o nezavisnosti Kosova "belo bilo nazvano belim", a u "sličnoj situaciji sa Krimom - crnim". 

TASS prenosi da je Putin podsetio, pre svega, na pravo naroda na samoopredeljenje iz Povelje UN. 

Tokom međunarodnog diskusionog kluba "Valdaj" ruski lider je rekao da su posle raspada bivšeg SSSR-a zapadne zemlje odlučile da ne računaju na Rusiju i počeli da čine "sve što žele, uopšte ne poštujući nikakva pravila". 

"Znači neko može uopšte da se ne obazire ni na šta, a mi ne možemo da zaštitimo naše vitalne interese ruskojezičnog i ruskog stanovništva na Krimu? Ne može tako", rekao je Putin. 

Izražavajući neslaganje sa latinskom izrekom "što je dozvoljeno Jupiteru, nije dozvoljeno biku", ruski predsednik je rekao da "možda biku i nije dozvoljeno", ali "medved neće ni od koga tražiti dozvolu". 

"Uopšte, kod nas se on medved smatra gazdom u tajgi i ne namerava - i to pouzdano znam, bilo gde da se seli u druge klimatske zone, nije mu tamo udobno. Ali, svoju tajgu nikome neće dati, mislim da to treba da bude jasno", rekao je Putin. 

Prema njegovim rečima, on nikada nije stavljao u sumnju suverenitet Ukrajine, ali je "druga stvar što je istorija formiranja Ukrajine u njenim sadašnjim granicama prilično složen proces". 

Putin: Male šanse da EU prestane da kupuje ruski gas

SOČI– Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da ne očekuje da će evropske zemlje prestati da kupuju prirodni gas od Rusije, budući da nemaju realnu alternativu.

„Možete li zamisliti da će se to dogoditi po želji naših partnera u Evropi? Jedva mogu zamisliti to”, rekao je Putin tokom sastanka sa ruskim i stranim političkim stručnjacima u Sočiju, prenosi Rojters.

Evropska unija je, kako podseća britanska agencija, nedavno izrazila zabrinutost zbog potencijalnog prekida u isporukama ruskog gasa koji ide preko teritorije Ukrajine, zbog čega je izrazila želju za diverzifikovanjem isporuka.

Putin je, takođe, izrazio nadu da će naredne nedelje biti postignut gasni sporazum sa Ukrajinom, čime će biti okončan dugoročni spor između Kijeva i Moskve koja je obustavila isporuke gasa Ukrajini.

Putin:Dogovor još moguć, upotreba sile vodi u ćorsokak

SOČI– Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da šanse za postizanje dogovora o rešenju situacije u Ukrajini još postoje, ali da primena sile može situaciju da odvede u ćorsokak, dodajući da ne vidi želju ukrajinskih vlasti da rešavaju problem uz pomoć političkog procesa.

„Ukoliko, ne daj bože, opet neko padne u iskušenje da pokuša da upotrebi silu (na istoku Ukrajine) za konačno rešenje tog problema, dovešće situaciju u konačni ćorsokak”, upozorio je Putin na 11. međunarodnom diskusionom klubu „Valdaj”.

Prema njegovim rečima, konflikt u Ukrajini, koji je postao uzrok zahlađenja odnosa Rusije i Zapada, predstavlja primer unutrašnje nestabilne države koja se našla na preseku interesa velikih država, lišene efikasnih mehanizama balansiranja ambicija svetskih aktera, prenela je agencija RIA Novosti.

Najvažniji za Ukrajinu jeste hitan prekid vatre i tek tada je moguće govoriti o dijalogu Kijeva i Donjeckog basena, rekao je Putin.

Predsednik Rusije je naglasio da se Moskva zalaže za potpuno poštovanje dogovora iz Minska, a odsustvo želje ukrajinskih vlasti da rešava pitanje političkim procesom predstavlja ključni problem.

Pritom je dodao da se dogovori ne poštuju u potpunosti i da se , između ostalog, vojska ne povlači iz nekih naselja, kao ni ustanici, pozivajući se na to da njihove porodice tamo žive.

„Spremni smo da učinimo sve da bi bili ispunjeni dogovori postignuti u Minsku”, rekao je Putin, optužujući Kijev za stalne pokušaje rešavanja problema uz pomoć sile - svrgavanje bivšeg predsednika Viktora Janukoviča sa vlasti, poras nacionalizma, formiranje specijalnih bataljona nacionalističkog usmerenja, hapšenje nezadovoljnih vlašću na jugoistoku zemlje i vojne akcije u tom regionu.

Izražavajući čuđenje što međunarodna zajednica ne upotrebljava „nekada popularan” termin „prekomerne upotrebe sile” na događaje u Ukrajini, Putin je priznao da je Rusija pomogla Janukoviču da se prebaci na Krim, jer bi njegovo vraćanje u Kijevu bilo suviše opasno.

„Neću kriti, pomogli smo mu da se prebaci na Krim, gde je boravio još nekoliko dana. U tom periodu Krim je još bio deo Ukrajine, ali budući da su se događaji u Kijevu razvijali vrlo brzo i burno (…) u takvim uslovima da se vraća u Kijev već je bilo besmisleno”, rekao je ruski predsednik.

Podsećajući da je u to vreme bilo ubistava predstavnika Janukovičeve Partije regiona, Putin je rekao da šira javnost za to ne zna.

„Ušli su u kancelariju Partije regiona, uzeli tamo tehničke saradnike, ubili i spalili ih u podrumu”, rekao je Putin, dodajući da se Janukovič obratio s molbom kako bi ga prebacili u Rusiju.

„Tražio je da ga dovedemo u Rusiju što smo mi i učinili”, rekao je Putin.

(Glas Rusije-Srna-Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner