Vladajuće stranke u Nemačkoj uputile predlog rezolucije Bundestagu – „protiv separatizma u BiH i Velike Srbije“. Na meti Dodik i Čović

Vladajuće stranke u Nemačkoj uputile su predlog rezolucije, koji je Bundestag uputio na dodatnu raspravu, u kojem se od nemačke vlade traži veća podrška podrške Bosni i Hercegovini s ozbirom na, kako je navedeno, rastuće tenzije i secesionističke politike u zemlji, preneli su sarajevski mediji.

U predloženoj rezoluciji se, između ostalog navodi, da je Dejtonski sporazum ostavio BiH bez funkcionalnih državnih struktura i sačuvao etničke podele, koje su se posle rata produbile, umesto da budu prevaziđene.

Dodaje se da je rezultat Ustav, koji je „delimično nedemokratski, podstiče klijentelizam i diskriminiše mnoge građane BiH“.

Prema predloženoj rezoluciji, BiH zbog toga ostaje zemlja sa ogromnim izazovima, dok nacionalističke političke elite zemlje "u srpskoj, hrvatskoj i bošnjačkoj stranci", pojačavaju i iskorišćavaju etničke razlike namerno za samo bogaćenje i održavanje vlasti.

"Dok su reforme bile blokirane decenijama kako bi se održalo povoljno okruženje za korupciju i klijentelizam, pojedini politički lideri se sve više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje, kako bi odvratili pažnju od zastoja i društvene frustracije za koje su te političke snage same odgovorne", navedeno je u predlogu nemačkih vladajućih stranaka.

Posebno su istakli političke aktivnosti "etničkih nacionalističkih političara", poput srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika i Dragana Čovića, predsednika HDZ BiH, ocenivši da njihove politike "imaju za cilj da unište BIH kao državu i dom raznolikog stanovništva".

"Ova politika je pretnja miru u jugoistočnoj Evropi. To je neprihvatljivo i zahteva odlučan, čvrst otpor Evropske unije, njenih država članica i medjunarodne zajednice", stoji, između ostalog, u veoma opširnom tekstu predloga rezolucije.

Dalje se upozorava da postoji rizik da teška politička kriza u BiH eskalira u bezbednosnu krizu i da ugrozi mir u jugoistočnoj Evropi.

"Članovi političkog vrha Srbije, ne samo da pokazuju nedostatak distanciranja od etničko-nacionalističke ideje ‘Velike Srbije’, već svojim izjavama potpiruju takve ideje", stoji u predloženoj rezoluciji.

Dodaje se da se ne sme potceniti "energična podrška snagama podela u regionu, koje daje rusko rukovodstvo sa predsednikom Vladimitrom Putinom na čelu".

"Rusija ima neskriveni interes da destabilizuje region zapadnog Balkana, a time i Evropsku uniju. Kao suverena država, Bosna i Hercegovina ima pravo slobodno birati svoje saveze. U tom kontekstu, Bundestag pozitivno uzima u obzir volju zemlje da se približi NATO-u, što je, izmedju ostalog, izraženo i usvajanjem Akcionog plana za članstvo 2019. godine", navedeno je u predlogu rezolucije.

Poslanici vladajućih stranaka u Bundestaku upozorili su i na neophodnost promene Ustava i Izbornog zakona BiH, koje moraju imati za cilj prevazilaženje etničkih podela u zemlji, dodavši da Bundestag "sa velikom zabrinutošću posmatra kako se povećava negativan uticaj susednih država na potencijalnu reformu izbornog zakona".

Naveli su da takozvani "princip legitimnog predstavljanja mora biti odbačen" i da bi Bundestag trebao da jasno da do znanja da "to koči ravnopravno učešće svih gradjana u političkom procesu i nije u skladu sa vrednostima i standardima EU", da bi "dodatno produbilo podele u Bosni i Hercegovini".

"Stvaranje i trećeg entiteta, pored postojeće Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, ugrozilo bi teritorijalni integritet zemlje i masovno bi se suprotstavilo cilju pluralističkog gradjanskog društva", ističe se u predloženoj rezoluciji.

U predloženoj rezoluciji se pozdravlja donošenje zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, ratnih zločina i veličanje osudjenih ratnih zločinaca.

(Beta)