Početna strana > Hronika > Vitalij Čurkin: Brisel i Vašington su prvi povredili suverenitet i integritet Ukrajine
Hronika

Vitalij Čurkin: Brisel i Vašington su prvi povredili suverenitet i integritet Ukrajine

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 06. april 2015.

Beč -- Ambasador Rusije pri UN Vitalij Čurkin ukazuje da postoje naznake za neuspeh primirja na istoku Ukrajini.

On je, u intervjuu bečkom dnevniku "Prese" naglasio da je problem to što na obe strane postoje "elementi koji se ne mogu kontrolisati".

Čurkin je rekao da su Brisel i Vašington, svojim nametanjem, prvi povredili suverenitet, stabilnost i integritet Ukrajine.

On je konstatovao da je Ukrajina klasičan slučaj jedne eskalacije konflikta u koji je zbog okolnosti uvučena Rusija.

Čurkin je u vezi Krima istakao da je podrškom nasilnog puča u Ukrajini prekršeno međunarodno pravo u jednoj krhkoj zemlji koja je važna za Rusiju, koja ima posebne odnose sa Krimom i Donbasom.

On je podsetio da je na Krimu održan referendum na kojem se 93 odsto građana izjasnilo za ponovno ujedinjenje sa Rusijom, kao i da u Rusiji to podržava 90 odsto građana.

Puč, prema njegovim rečima, pokrenuo je niz razvoja koji su doveli do ove tragedije.

"Započeli su jednu jako opasnu igru, sklonili međunarodno pravo u stranu, svrgnuli legitimnu vlast, nisu prihvatili da jedna legitimna vlada odlučuje da li i kada potpisuje sporazum. Brisel i Vašington su Ukrajini naložili šta treba da radi. Oni su kao prvi povredili suverenitet, stabilnost i integritet Ukrajine", podvukao je Čurkin rekavši da je očekivao da će, u vezi aneksije Krima, svi pozdraviti "ovaj trijumf istorijske pravde".

Prema njegovim rečima trebalo je verovati volji naroda.

Istovremeno je kazao da bi bilo bolje da su Ukrajinci, odmah po raspadu bivšeg Sovjetskog Saveza, dozvolili referendum na Krimu.

"On bi bio više fer i sprečio bi sve moguće probleme. Međutim desile su se stvari koje su se dogodile", naglasio je Čurkin.

Na konstataciju da se iz Moskve stalno šalju informacije prema kojima se preokret u Ukrajini prikazuje kao fašistička zavera, ruski diplomata je kazao da problem nije u tome što takve informacije dolaze iz Moskve, već što se one ignorišu.

Govoreći o propagandi, Čurkin je kazao da to vidi često u američkim medijima, koji su činili sve da diskredituju Olimpijske igre u Sočiju.

"Radim više od 30 godina sa novinarima i došao sam do pesimističkog zaključka - ono što se ranije nazivalo cenzurom, sada se zove linija novine", podvukao je ruski diplomata.

Istovremeno je priznao da postoji i politički motivisana dezinformacija, dodajući da je informativni sektor postao "bojno polje".

"U svim zemljama je informativna politika deo spoljne politike. Kada sam odrastao bili smo bombardovani radiostanicama, koje je zvanično finansirala CIA", objasnio je Čurkin priznajući da to i Rusija čini.

Upitan da li "Raša tudej" doprinosi objektivnom novinarstvu, on je kazao da veruje u to.

"Ne želim da delim ocene, ali 'Raša tudej' je komercionalno veoma uspešna i tražena od ljudi kojima je dosta da im se servira samo jedan način gledanja na stvari", naglasio je Čurkin.

On je ocenio da je raspad Sovjetskog Saveza bio "geopolitička eksplozija" i za mnoge psihološki šok.

"Svet definitivno nije bolji danas iz mnogo razloga - zbog terorizma i zato što nije nastala nova ravnoteža u Evropi. Nažalost obećanja po završetku Hladnog rata nisu održana", kritikovao je ruski diplomata.

Nakon Hladnog rata i dezintegracije Sovjetskog saveza, kako je kazao, želeo se evropsku bezbednosni sistem sa OEBS-om kao osnovu.

Međutim, objasnio je, onda je preovladala NATO centristička ideja, i NATO je širila svoju sferu uticaja, primala nove članice, što je stvorilo neravnotežu i obezvredelo princip da se bezbednost ne stvara na račun drugih.

Čurkin je istakao da pristupanje Rusije NATO nikada nije bila realna opcija, jer je Rusija prevelika i sama sebi dovoljna po pitanju svoje bezbednosti, a NATO je instrument za uticaj SAD u Evropi.

"Rusija bi bila drugi stub u NATO i to SAD nikada ne bi dozvolile, 2002 su postavljeni svi mogući uslovi za rusko članstvo, kao, na primer, odustajanje od strateških podmornica. Mi imamo i jedan jak razlog da čak o tome ni ne razmišljamo, a to su naši specijalni odnosi sa Kinom. Ne želimo previše da se krećemo u jednom pravcu i oborimo balans između Rusije, Kine i SAD", kazao je ruski diplomata ističući da je Rusija odgovorni i veoma aktivni član međuanrodne zajednice koji doprinosi rešavanju međunarodnih problema.

S tim u vezi je ocenio da bez aktivne, kreativne i iskrene uloge Rusije ne bi bilo ni dogovora sa Iranom.

Po pitanju Sirije, Čurkin je istakao da je Rusija insistirala na političko rešenje prilikom izbijanja krize, ali drugi nisu želeli to da poslušaju, već su želeli promenu režima.

Rusija je, kako kaže, jedina zemlja koja se ozbiljno zalaže za rešavanje tog konflikta, podsećajući da je sirijska vlada i opozicija pozvana na dalju rundu razgovora u Moskvu.

"Želeli bi više međunarodne podrške, ali nažalost nacionalna koalicija, koja je stvorena kao alternativa Asadu neće doći. One zemlje, koje ih smatraju kao jedinog legitimnog predstavnika sirijskog naroda, su napravili grešku, jer koalicija gotovo nikoga ne predstavlja", objasnio je Čurkin.

Na konstataciju da je Rusija snabdevala vladu Asada naoružanjem, on je kazao da smatra da je to bolje nego podržavati Islamsku državu.

"Postoje zemlje koje su podržavale Al Kaidu i Islamsku državu. Amerikanci obučavaju ljude koji se priključuju terorističkim grupama, a i oružje dospe tamo", ukazao je Čurkin.

Što se Bliskog istoka tiče, Čurkin je kazao da je potrebno napraviti most između Iranaca koji prestavljaju šiite i Saudijce koji predstavljaju sunite.

Istovremeno je, u vezi Saudijske Arabije, izrazio strepnju da bi borbe u Jemenu, u koje su se ukjljučili, mogli eskalirati i proširiti na Saudijsku Arabiju.

Na kraju je Čurkin, upitan da li Rusija radi na novoj crnoj listi zabrane ulaska u zemlju, rekao da to ne zna.

"Sve dok vi ne budete imali listu sankcija nećemo ni mi. To je nepotrebna birokratska stvar", zaključio je Čurkin.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner