Hronika | |||
TV Pink i Kurir: Milošević lično naredio likvidaciju Boška Peroševića, Stambolića, funkcionera SPO i druga politička ubistva 90-tih godina |
![]() |
![]() |
![]() |
ponedeljak, 31. mart 2014. | |
Kurir: Milošević naredio likvidaciju Boška Peroševića BEOGRAD – Predsednik Izvršnog veća Vojvodine i član Izvršnog odbora Glavnog odbora SPS, ubijen je 13.maja 2000. godine na Novosadskom sajmu. Prema saznanjima iz policijske istrage, on je ubijen po nalogu bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića zbog kontakta sa opozicijom. Policijska istraga došla je do dokaza da je Slobodan Milošević naredio ubistvo Peroševića jer je imao saznanja da je on sklopio dil sa srpskom opozicijom. Podsetimo, Perošević je ubijen 13.maja hicem iz pištolja u glavu, prilikom obilaska Novosadskog sajma. Na Peroševića je dva sata nakon što je otvoren Međunarodni poljoprivredni sajam, u stočnoj hali 26 pucao portir Novosadskog sajma Milivoje Gutović iz Ratkova (50), rodnog mesta prvog čoveka vojvođanske Vlade. Nakon što su se lekari više sati borili za njegov život, Boško Perošević je preminuo u 16.05 časova. Međutim, prema izjavama očevidaca, po izlasku iz hale Peroševiću je zazvonio mobilni telefon i on je zastao dok su zvaničnici i obezbeđenje nastavili obilazak. Nekoliko sekundi nakon toga prema navodima iz istrage Peroševiću je s leđa prišao Gutović i iz neposredne blizine mu pucao u potiljak. Perošević je pao obliven krvlju, a prvi mu je prišao tadašnji predsednik Skupštine Vojvodine dr Živorad Smiljanić. Onesvešćenog Peroševića su uneli u prvo vozilo koje su tu našlo i odvezli ga do ulazne kapije Sajma, odakle je kolima hitne pomoći prebačen u novosadsku bolnicu. Gutović je posle zločina pokušao da pobegne trčeći prema drugom izlazu iz hale, ali su ga radnici obezbeđenja uz pomoć nekoliko izlagača i posetilaca, ubrzo uhvatili. Boško Perošević je u noviju političku istoriju Vojvodine ušao negde pred "jogurt revoluciju", kada je u Odžacima, gde je postao predsednik opštine, zauzet pismeni stav da u sporu između vojvođanskog i srpskog rukovodstva oko ustavnih promena imaju pravo oni iz Beograda. Kad je Milošević srušio "autonomaše", neko se setio da na upražnjeno mesto predsednika Izvršnog veća Vojvodine dođe Perošević, s čim se složio i Milošević. Perošević je, tokom turbulentnih devesetih godina prošlog veka uspeo da sačuva nerve i ostane pribran i dosledan svojoj doista civilizovanoj političkoj prirodi. Čak je Vuk Drašković u izjavi nakon atentata spomenuo da od Peroševića opozicija nikad nije čula "govor mržnje", a opozicioni političari su listom govorili da su sa Peroševićem uvek korektno komunicirali. Ubistvo Peroševića usledilo je na početku njegovog novog političkog uspona, a tri meseca pred ubistvo naprasno je postavljen za predsednika Gradskog odbora SPS-a u Novom Sadu. Ni kad je postao šef novosadskih socijalista nije promenio stil, pa je uglavnom obilazio obnavljanje mostova, govorio o razvoju poljoprivrede i revitalizaciji vojvođanske metalne industrije. Kurir: Milošević lično naredio ubistvo Stambolića BEOGRAD - Ovih dana završava se obimna istraga o političkim ubistvima koja su obeležila vladavinu Slobodana Miloševića. Dosadašnji rezultati istrage ozbiljno upućuju na zaključak da je mogući naručilac nekih ubistava lično Slobodan Milošević. U toku su finalne provere ovih navoda nakon čega se može očekivati zvanično saopštenje istražnih organa. Prema tvrdnjama izvora iz MUP, Milošević je lično naredio ubistvo Ivana Stambolića, a dosadašnja saznanja u istrazi ukazuju na to da je komandant JSO Milorad Ulemek Legija naredio pripadnicima svoje jedinice da ubiju nekadašnjeg predsednika Predsedništva Srbije. Naime, istragom je utvrđeno da je motiv ubistva Stambolića politički - bio je uklonjen jer je Milošević strahovao da će upravo on biti kandidat za predsednika Srbije na izborima 2000. godine. Podsetimo, Stambolić je uzdigao Miloševića na poziciju prvog čoveka Srbije, a pravosnažnom presudom je utvrđeno da je Stambolić ubijen po naređenju Miloševića, tadašnjeg predsednika Srbije. Stambolića su otela i ubila petorica pripadnika Jedinice za specijalne operacije (JSO), takozvane crvene beretke. Milošević je u presudi označen kao nalogodavac ubistva. Nenad Šare, svedok-saradnik i svojevremeni šef Ulemekovog obezbeđenja, otkrio je mesto na Fruškoj gori na kojem je ubijen i zakopan pokojni Stambolić. Kurir: Milošević naručio atentat na Ibarskoj u kome su ubijena 4 funkcionera SPO BEOGRAD - Četiri funkcionera SPO stradala su u insceniranoj saobraćajnoj nesreći na Ibarskoj magistrali 3. oktobra 1999. godine, i to u trenutku kada je Srpski pokret obnove bio najjača opoziciona stranka režimu bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića. Atentat je preživeo jedino lider SPO Vuk Drašković, koji je odmah optužio Miloševića za ubistva i atentat na njega. Prema policijskim saznanjima. Milošević je lično naredio Radomiru Markoviću da se likvidira Vuk Drašković. Naime, u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u nedelju oko 12.20 sati na Ibarskoj magistrali, nekoliko stotina metara pred skretanje za selo Petka, kod Lazarevca, poginuli su: Veselin Bošković (47), direktor Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda, brat Danice Drašković, Zvonko Osmajlić (37), direktor Sportskog centra "Tašmajdan" i dugogodišnji telohranitelj predsednika SPO Vuka Draškovića, Vučko Rakočević (32), upravnik Hale "Pionir" i član ličnog obezbeđenja lidera SPO i Dragan Vušurović - Gaga (33), član obezbeđenja Vuka Draškovića. Predsednik SPO Vuk Drašković je od siline udarca, zadobio posekotinu dugačku 10 centimetara na levom delu glave. Glavni vinovnik ovog udesa, vozač kamiona beogradske registracije 997-780, posle nezgode pobegao je sa mesta nesreće i pripadnici MUP Srbije intenzivno su tragali za njim. Do nesreće je došlo kada je na kolonu koja se kretala iz pravca Beograda naleteo kamion. Prvi u koloni vozila bio je džip kojim je upravljavao Branko Lazarević, a u kome su se nalazili i dr Goca Aničić, savezni poslanik SPO i Danica Drašković izbegli su udar sa kamion. Drugo vozilo u koloni, kojim je upravljao Veselin Bošković, "audi A-8", vlasništvo Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda, a na mesto suvozača se nalazio Vuk Drašković pokušao je da izbegne direktan udarac u kamion, skrenuvši desnim delom desno u kanal kraj puta. Prilikom udara kamion je "očešao" levi deo "audija" a od siline udarca teške povrede, opasne po život, zadobio je Bošković, koji je na putu do Doma zdravlja u Lazrevcu, preminuo. U tom trenutku treće vozilo u koloni BMV, službeni automobil SPO, u kome su se nalazili Rakočević (vozač), Vušurović i Osmajlić, direktno je podleteo pod kamion i sva trojica su na mestu ostala mrtva. Automobil BMV posle sudara zahvatio je požar u kojem su vatrogasci nekoliko sati pokušavali da izvuku ugljenisana tela Osmajlića, Rakočevića i Vušurovića. Posle udesa na mesto nesreće su izašle brojne ekipe policije, vatrogasaca i hitne pomići koja su predsednika Srpskog pokreta obnove prevezla do Doma zdravlja u Lazarevcu, gde mu je ukazana prva pomoć. Uviđaj je izvršio istražni sudija Prvog opštinskog suda Krsto Bobot, koji je pokojnog Slavka Ćuruviju i dvojicu novinara Dnevnog telegrafa osudio na višemesečne zatvorske kazne, krajem 1998. godine, kad je protiv njih privatnu krivičnu prijavu podneo Milovan Bojić. Delegacija SPO krenula je na Ravnu Goru kako bi obišli izgradnju Spomen centra Draže Mihailovića. Na lice mesta i u Dom zdravlja u Lazarevcu odmah su došli članovi porodica preminulih, kao i Spasoje Krunić, predsendik Gradske vlade, Dragan Čović, član IO Grada Beograda, advokat Borivoje Borović i ostali članovi SPO-a. Kamion bio parkiran Berači kukuruza sa njiva kraj Ibarske magistrale kategorično tvrde da je kamion koji je izazvao nesreću stajao parkiran na ovom delu puta još od 10 sati ujutru. Takođe, meštani tvrde da je u društvu sa kamiondžijom bio i crveni "golf". Bošković ostavio dvoje dece Veselin Bošković je prvo muško dete posle sedam sestara a iza sebe je ostavio dvoje dece. Iza Rakočevića i Vušurovića ostalo je po dvoje dece, dok je Osmajlić ima tri ćerke. Telo Veselina Boškovića prevezeno je hitno iz Doma zdravlja u Lazarevcu ka Beogradu u 17,30 sati. Sve vreme pored njega je bila njegova sestra Danica i zet Vuk Drašković. Danica, nije htela da napusti lazarevački Dom zdravlja, sve dok telo njenog brata nije krenulo na Odeljenje sudske medicine u Beogradu. Po izlasku iz Doma zdravlja Vuk Drašković je, vidno skrušen, mašući rukama da ga prijatelji ništa ne pitaju. TV Pink: Završava se obimna istraga o političkim ubistvima za vreme Slobodana Miloševića
Dosadašnji rezultati istrage ozbiljno upućuju na zaključak da je mogući naručilac nekih ubistava lično Slobodan Milošević. U toku su finalne provere ovih navoda nakon čega se može očekivati zvanično saopštenje istražnih organa. Selaković: Napredak u istrazi ubistva Ćuruvije pomak za ostala ubistva Ministar pravde i državne uprave Nikola Selaković izjavio je danas da je Vlada Srbije pokazala da je spremna da se suoči sa svim događajima iz prošlosti, pa i političkim ubistvima iz devedesetih godina, čemu je, kako je rekao, doprineo i veliki napredak u istrazi ubistva Slavka Ćuruvije. "Pre nekoliko meseci napravili smo veliki napredak u istrazi ubistva novinara Slavka Ćuruvije i upravo taj napredak je označio početak demonstracije spremnosti vlade i Srpske napredne stranke, koja je u tehničkoj vladi bila nov činilac i dobila nesumnjivu pobedu na izborima, da se suoči sa svim stvarima iz prošlosti, bilo da su one lepe ili itekako ružne i tamna mrlja u našoj istoriji", rekao je Selaković novinarima. Ministar je uveren da će u narednom periodu Srbija imati snage da pokaže da može da bude uređena i pravna država, "a to nikako ne može da bude država u kojoj imate desetine potencijalnih političkih ubistava i drugih teških zločina koji nisu rasvetljeni". Kako se kao nalogodavac pominje i preminuli predsednik Srbije Slobodan Milošević, Selaković je kazao da to što on više nije među živima ne znači da će svi koji su u tome učestvovali biti amnestirani. "U izvršenju takvih političkih krivičnih dela postoji čitav kanal organizatora takvih krivičnih dela, pa to što je neko mrtav ko se sumnjičio za nalogodavca, to apsolutno ne amnestira sve koji su u tome učestvovali", rekao je Selaković. Upitan da li očekuje i da će neki zanimljivi dokazi da budu poznati nakon objavljivanja dokumenata administracije nekadašnjeg predsednika SAD Bila Klintona, Selaković je rekao da je predmet interesovanja sve što može da pruži korisne podatke za razrešenje tih slučajeve, pa i dokumenta drugih država. "Sve ono što može da nam pruži verodostojne i korisne podatke za razrešenje upravo ovih slučajeve političkih ubistava i nekih drugih zločina iz prošlosti, svakako da jeste predmet našeg interesovanja, a tako i dokumenta koja možemo da dobijemo od drugih država", zaključio je Selaković. Drašković: Iza svih političkih ubistava stoji Milošević
Drašković je kazao da se ne može ubijati po bilo čijoj naredbi već po naredbi prvog u državi, a to je bio Milošević i podsetio na ubistva Ivana Stambolića, Slavka Ćuruvije i pokušaj atentata na njega u Budvi. Upitan o ubistvima Zorana Todorovića Kundaka, Radovana Stojičića Badže i četvorostrukom ubistvu na Ibarskoj magistrali, Drašković je u telefonskoj izjavi za Jutarnji program TV Pink odgovorio da se pojavila politička volja da se narodu predstavi cela piramida zločina u kojoj su neposredne ubice, organizatori i vrhovni nalogodavac. Milošević je naloge prosleđivao šefu Državne bezbednosti Radomiru Markoviću, rekao je Drašković napominjući da je ispod Markovića bio Milan Radonjić, koji je rukovodio beogradskim sektorom državne bezbednosti. "Radonjić je rukovodio eskadronima pripreme smrti i agentima koji će da pripreme teren, da jave Radomiru Markoviću da je "žrtva obrađena" i da Legija, odnosno eskadron koji je bio zadužen za likvidacije, pošalje ubice", dodao je Drašković. Danilović: Bez odlaganja rasvetliti ko je naručivao ubistva
Komentarišući informacije da je pri kraju obimna istraga o političkim ubistvima koja su obeležila vladavinu Slobodana Milošević, Danilović je naveo da je reč o ubistvima o kojima uglavnom svi sve znamo, ali da su za sada to samo informacije, dok validnih dokaza još nema. Ipak, on, kako kaže, očekuje da istraga naručenih policijskih ubistava bude i neki vid suočavanje s prošlošću i "tiranskim režimom Slobodana Miloševića", jer ceni da odlaganja više nema, pošto "ulazimo u Evropu i približavamo se tome". Danilović je objasnio da je, kada je pokrenuto pitanje političke pozadine ubistva Zorana Đinđića, postavljeno i pitanje svih takozvanih ubistava koja su izvršena u vreme režima Miloševića. "Izgleda da su neke službe u zemlji to ispitivale, a dokle su stigle ne znamo", rekao je Danilović i dodao da "imamo informaciju, ali ne i dokaze", zbog čega je izjašnjavanje o tome moguće tek kada se dobiju ubedljivi, validni dokazi. Tada će, prema njegovim rečima, moći da se izvrši ili revizija, dopuna, ili nova istraživanja o tim ubistvima, o kojima manje više svi znamo, naglašavajući da je to veliki spisak. (Tanjug-Kurir) |