ponedeljak, 10. april 2023. | |
Napadi premijerke na medije kompanije United Media nisu ništa drugo nego pokušaj da se neke druge stvari zakamufliraju, kaže Tanasije Marinković, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu. "Mi smo inače u toj logici simulacije i disimulacije - radimo jedno, a predstavljamo javnosti nešto drugo", ocenio je Marinković u emisiji "Iza vesti". Simuliranje vidi i u pregovorima Beograda i Prištine i evropskom planu za rešenje problema Kosova. "Simulira i jedna i druga strana kao da nema sporazuma, a zapravo je sporazum ono što je disimulovano, prikriveno, a to je da su se obe strane očigledno sporazumele ali da se jos uvek u ovoj fazi ti dokumenti ne potpisuju", kazao je. Premijerka Srbije Ana Brnabić nastavila je sa kampanjom protiv medija koji kritički izveštavaju i pored osude javnosti. Brnabić je u nedelju uveče tokom gostovanja na televiziji Pink u emisiji Hit tvit ponovo kritikovala novinare United Media, pokazujući odštampane naslovne strane i tekstove Danasa. „Možemo da pretpostavimo da je reč o pokušaju da se neke druge stvari zakamufliraju… Nisam iznenađen ovakvim ponašanjem, ali jesam zabrinut. Kad postoje ovakvi napadi visokih zvaničnika vlasti prema medijima, ili pak, kada se omalovažavaju sudske odluke kojima se opravdano kažnjavaju oni koji zloupotrebljavaju slobodu izražavanja“, izjavio je Marinković. Prema njegovim rečima, ne može predsednik Republike da nudi da plati novčanu kaznu nekome ko je osuđen za uvredu. „Jer je to omalovažavanje i prvobitne sudske odluke da to jeste uvreda, a onda i omalovažavanje i mere preinačenja novčane kazne u kaznu zatvora. Ne možete se služiti bilo kakvim govorom, nije svaki govor dozvoljen“, kazao je Marinković. Podsetimo, glavni i odgovorni urednik tabloida Informer Dragan J. Vučićević osuđen je na novčanu kaznu od 200.000 dinara zbog uvrede novinara Jugoslava Ćosića, ali mu je ta kazna preinačena u zatvorsku, zbog toga što je odbio da je plati. Gostujući u medijima bliskim vlasti, pokušavao je da prikaže kao da je prvobitno osuđen na kaznu zatvora. Predsednik Srbije ponudio se u medijima da plati tu novčanu kaznu, ali je na kraju ipak platila supruga urednika Informera. Vučićević je tako u zatvoru proveo jedan dan. Na pitanje kojim logikom može da se objasni to što je govorio da ide u zatvor jer je osuđen na kaznu zatvora, a nije, Marinković kaže: „To je omalovažavanja svih vrsta standarda… neko ko je osuđen se predstavlja kao žrtva, da bi pokazao da je i on gonjen od režima, da bi dao predstavu o tome kako režim goni i jedne i druge“. Marinković podseća da je govor mržnje zabranjen nizom zakona. „Ali, tužilaštvo ne reaguje na govore mržnje… Uvreda i kleveta bi trebalo da se gone u privatnim parnicama, ali sve ono što je mnogo opasnije od toga i što predstavlja takođe povredu dostojanstva drugog, mora da bude krivično gonjeno“, smatra gost „Iza vesti“. Prečesti izbori Govoreći o tome da li nam se uskoro spremaju novi izbori, profesor Pravnog fakulteta kaže da je – zabrinut. „Ja sam zabrinut, jer ni ovaj mandat nije takoreći ni započet, ni parlament, ni gradske skupštine… dobili su mandat, neka sprovedu određenu politiku, pa ćemo onda na izbore. Prečesti izbori nisu festival demokratije kao što nije sve izrečeno sloboda izražavanja“, tvrdi Marinković. A o tome treba li o francusko-nemačkom planu za Kosovo održati referendum, kako to zahteva Narodna stranka, gost N1 kaže da postoje dve stvari. „Jedna je da li je moguć taj referendum u našim uslovima, a druga – da li se time nešto postiže po pitanju očuvanja Kosova“, navodi. Naglašava da se vidi da i Beograd i Priština „simuliraju“. „Simulira i jedna i druga strana kao da nema sporazuma, a zapravo je sporazum ono što je disimulovano, prikriveno, a to je da su se obe strane očigledno sporazumele ali da se jos uvek u ovoj fazi ti dokumenti ne potpisuju. A da je sporazum postignut vidi se po tome da su krenuli o dogovoru o deklaraciji o nestalim licima“, predočio je Marinković. Dodaje da smatra da je reč o međunarodnom sporazumu. „Ovo jeste međunarodni sporazum, Bečka konvencija dopušta dokument koji nije potpisan, ukoliko je to volja strana. I to što ga primenjuju, govori o tome da su ga oni prihvatili“, uveren je. Kad je reč o matici i prizanju otcepljenja dela svoje teritorije od matice - to ima posebnu težinu Na konstataciju voditeljke da je za agenciju Beta već rekao da „ovaj francusko-nemački sporazum znači prećutno priznanje Kosova“, Marinković je odgovorio: „Jeste, prećutno šriznanje Kosova. Ima više elemenata. Najvažniji u tom pogledu je član 4. Kojim se Srbija obavezuje da se neće suprotstavljati članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, već postoji obaveza iz Briselkog sporazuma, koja je vezana samo za EU. Sad se ta obaveza potvrđuje u članu 5. ovog sporazuma. To su neki standardi u međunarodnim odnosima, na osnovu kojih utvrđujemo da li je država zapravo odustala od svojih zahteva i prava prema delu svoje teritorije.“ Na ponovljeno pitanje voditeljke, Marinković je potvrdio: „Prećutno priznanje znači odustajanje države od dela svoje teritorije“. „Kad je reč o matici i otcepljenju dela teritorije od matice, to ima posebnu težinu. Dakle, to nije samo jedno od mogućih priznanja za tu novonastalu državu. To je priznanje koje toj državi daje oreol dogovornosti, da ona nije samo proizvod secesije i unilateralnog istupanja – već da postoji dogovor između matice i nje, i u tom smislu olakšava mogućnost njenog daljeg priznanja od strane drugih država koje imaju svoje secesionističke pokrete“, rekao je profesor Marinković. (N1) |