Početna strana > Hronika > Slobodan Antonić: Zavisni smo od briselske droge
Hronika

Slobodan Antonić: Zavisni smo od briselske droge

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 03. februar 2013.

GOLIM okom se može videti zaokret države u ratu protiv korupcije, u proteklih šest meseci, otkada se promenila vlast u Srbiji. Polemika nastaje pred pitanjem - u kojoj meri je državni vrh uspeo da spremi nove odgovore na krupne nacionalne izazove koji nas čekaju u 2013. Godini.

Kao na dnu levka, u narednim mesecima, ponovo će sve da se "zgusne": novi i još teži krugovi pregovora sa Prištinom, često nepredvidivi pritisci sa Zapada, javni i prikriveni uslovi za dobijanje datuma za početak pregovora sa Evropskom unijom... Mnogo dilema, nepoznanica i teško rešivih jednačina stalo je pred političku elitu koja sve češće i glasnije uvodi u igru i mogućnost novih izbora i još jedno deljenje političkih karata.

Doktor sociologije i politički analitičar Slobodan Antonić procenjuje u razgovoru za "Novosti" da se Srbija ne kreće pravim putem i da se često ponašamo kao "zavisnik" koji čeka nečiju milostinju i sve prodaje iz kuće kako bi dobio "dozu" da preživi.

* Vidite li ipak razlike u politici nove vlade prema najvažnijim nacionalnim pitanjima u odnosu na prošlu vlast?

- Najvažnije nacionalno pitanje svakako je Kosovo, a tu su, izgleda mi, obe vlasti radile naopako. Tadić je napravio istorijsku grešku što je, 9. Septembra 2010, zamenio Jeremićevu rezoluciju u UN svojom. Jer, njegova rezolucija poziva da nam u pregovorima sa Prištinom arbitar bude ne UN, već EU. Međutim, briselska birokratija nije ništa drugo do drugi globalni "kosovarski" lobi. Prvi je, naravno, Vašington. Tako nas je Tadić doveo u položaj da nam Brisel kroji kosovsko rešenje. A njihovo rešenje je odavno znano: Srbija treba što pre da prizna secesiju.

* Složićete se da je nova vlast nasledila prilično zamršen kosovski čvor i nezavidnu poziciju Srbije u njemu? Kakav je zaokret mogao uopšte da se očekuje?

- Situacija sa "Borkovim pregovorima" nije bila sasvim nepopravljiva, jer ništa nije bilo zvanično potpisano. Nove vlasti su mogle to da dovedu u pitanje. Međutim, ovi novi ne samo da su nastavili gde su tadićevci stali, već su otišli i tri koraka dalje. Prvo su učinili da Vlada i Skupština legalizuju "Borkove parafe", pa se sada pravi granica tamo gde nikada nije bila. Onda se premijer Dačić počeo zvanično sastajati sa "premijerom" Tačijem, kao ravan s ravnim. I treće, Dačić je lansirao priču o tome da Srbija, pod nekim uslovima, može da dopusti Kosovu da ima stolicu u UN. Čak je i to bilo malo, nego su najavljena još dva nova koraka: da se razmontiraju poslednje ustanove države Srbije na severu Kosova i da se Nikolić sastane sa Jahjagom. Bojim se da sve brže idemo putem koji nas vodi u još jedan nacionalni poraz.

* ZAŠTO se nivo medijske kulture u Srbiji srozao na nivo da lažna voditeljka u lažnom intervjuu skida gaće pred predsednikom Vlade Srbije?

 - Zato što su neki naši mediji prihvatili logiku prostituke: sve je dozvoljeno ako donosi novac. A i neki naši političari, takođe se drže logike: sve je dozvoljeno, samo ako diže popularnost. Pa kad danas uzmete mikrofon i zapevate "Miljacku", kao da ste na Ibarskoj magistrali, naravno da će vam se sutra nakačiti "šaljivdžija" koji će poželeti da vas uslika sa nekom raskalašnom devojčurom i to proglasi "velikom zabavom".

* Hoće li srpski politički vrh uspeti da pomiri dva, često suprostavljena, ali proklamovana državna cilja - da Srbija dobije datum za početak pregovora sa EU i da odbrani državnu celovitost i teritorijalni integritet na Kosovu?

- To je očigledno nemoguće. Nemački ambasador nam je jasno poručio da za dobijanje datuma još ne moramo da priznamo Kosovo, ali da ćemo to svakako u jednom trenutku morati da učinimo, ako mislimo u EU. Čak ni vlast više ne pominje floskulu "i Kosovo, i EU". Samo gledaju nekako da spasu obraz i da odricanje od Kosova zarad "ostanka na evropskom putu" ne bude suviše očigledno. Samo, problem je u tome što se ni naša javnost, kako vidim, baš previše ne buni zbog toga. Jedni što ne shvataju šta se dešava, a drugi što im je svejedno.

* Ima li Srbija uopšte unutrašnjih kapaciteta da se iščupa iz matrice neprekidnog ispunjavanja briselskih uslova kako bismo postali članica EU?

- Mi smo kao narkoman koga je diler navukao na drogu, pa sad ima problem kako da se skine. Briselski i vašingtonski establišment nas je navikao na pozajmice kojima održavamo ovo malo standarda što ga imamo, dok nam se privreda raspada. Naravno da bi bilo bolno da moramo da se u jednom trenutku spustimo na još niže plate i penzije. Ali hoćemo li tako da nastavimo dok ne dotaknemo dno? Mi sve rasprodajemo što imamo, evo, već se priča i o prodaji EPS - a. Baš kao pravi narkoman, koji prodaje sve što mu se zateklo po kući. Ali kad sve budemo rasprodali, i toliko se zadužili da nam više niko ništa neće da pozajmi, sledi bankrot i dužničko ropstvo. Pa ćemo onda da se lupamo u glavu kako smo mogli biti tako lakomisleni.

* Kojim drugim putem Srbija može da krene da bi to sprečila?

- Potreban je preokret ka realnoj ekonomiji i realnom budžetu. Ali vlast se s pravom boji da će izgubiti popularnost ako penzije i plate u javnom sektoru počnu da kasne, ili se čak stane s isplatama. Potrebna je hraborst i mudrost da se napravi zaokret, a da posledice budu što manje bolne. Da se poslužim onom metaforom sa narkomanom, treba naći nekog ko će nam dati "metadon", bar dok ne savladamo krizu odvikavanja. Ali ni tada to ne može biti bezbolno. Samo te hraborsti i mudrosti nema ni kod naše elite, a ni kod jednog dela naroda. Zato smo i dalje na ovoj nizbrdici.

* Koliki je zaista uticaj moćnih svetskih država na nacionalnu politiku Srbije? Da li je zemlja i danas pred lažnim dilemama - Zapad ili Istok, Amerika ili Rusija, EU ili evroazija...?

- Kakve lažne dileme? Pa svaka država, pogotovo kad zapadne u škripac, razmatra sve opcije kako da se izvuče. Mi smo dozvolili da nam ambasade Brisela i Vašingtona budu četvrta grana vlasti. Ne treba sad to da postanu ni ambasade Moskve, ili Pekinga. Nego ambasadori treba da prestanu da igraju ulogu srpskog monarha koji nam kroji vladu, ili spoljnu politiku. Ali mi smo im to dozvolili, tačnije, naša politička elita. Poslednji naš političar koji se tome javno suprotstavio bio je Zoran Đinđić. Posle njega se više niko iz srpske vlasti nije usudio da se požali na nasrtljive ambasadore. Takvo ponašanje se danas u Beogradu smatra prirodnim.

* Jesu li, po vašem mišljenju, izvesni izbori u 2013. godini, o kojima se sve više i glasnije spekuliše?

- To pitanje mi, ovih dana, često postavljaju. Na njega obično odgovaram tako što kažem da izbori zavise od dobijanja datuma i hapšenja nekog novog "kapitalca". Popularnost Vučića i SNS bi u tom trenutku dostigla vrhunac, pa bi Vučić tada verovatno išao na izbore. Ali dozvolite da se sad ja zapitam - a šta bi to izbori promenili? Jedna stranka bi imala više vlasti, druga manje. Ali da li bismo dobili novu politiku? Da li bismo napravili neki strateški zaokret, i pokušali da se spasemo od novih poraza i poniženja? Ja mislim da ne. Dobili bismo samo novo marketinško pakovanje starih populističkih fraza o tome kako ćemo sjajno da živimo kad jednog dana uđemo u EU, ili bar kad počnemo da koristimo čuvene "pretpristupne fondove". Priče za malu decu...

* Smatrate li da je moguće da se SNS, posle eventualnih izbora, okrene saradnji sa DS ili DSS u slučaju zaokreta u spoljnoj politici?

- Ne verujem da do tog zaokreta u spoljnoj politici može da dođe. Suviše je naša politička elita srasla sa briselskim i vašingtonskim establišmentom. Oni se ne usuđuju u svojoj glavi ni da zamisle neku alternativu ovome što sada rade. Svaka ozbiljna država ima plan B, pogotovo kada su važne stvari u pitanju. A ovi naši imaju samo jedan plan - Brisel ili smrt. Mi imamo neozbiljnu elitu, pa ni kao država ne možemo biti ozbiljni.

* ZBOG čega se u Srbiji glasno kritikuje državu kada uklanja spomenik teroristima u Preševu, a Vuk Jeremić se napada zbog "Marša na Drinu" na Ist Riveru?

 - Zato što taj deo elite dominira u medijima i u NVO inteligenciji. Kad imate strane vlasnike glavnih srpskih medija, i dominante NVO koji se finansiraju iz stranih fondacija, šta drugo da očekujete? To ne znači da strani novac nije ovde dobrodošao. Ali je žalosno što nam taj novac kreira javno mnenje. I što smo svi toliko korumpirani da to ni ne primećujemo. Pa i dalje kupujemo takve novine, ili aplaudiramao autošovinističkim pozorišnim predstavama.

(Večernje novosti)    

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner