Početna strana > Hronika > Šarl Mišel: Lideri EU izabrali Antonija Kostu za predsednika Evropskog saveta i predložili da Ursula fon der Lajen ostane na mestu predsednice Evropske komisije
Hronika

Šarl Mišel: Lideri EU izabrali Antonija Kostu za predsednika Evropskog saveta i predložili da Ursula fon der Lajen ostane na mestu predsednice Evropske komisije

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 27. jun 2024.

Lideri Evropske unije su u Briselu predložili Ursulu fon der Lajen za kandidatkinju za predsednicu Evropske komisije, Kaju Kalas za visoku predstavnicu Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku, i izabrali Antonija Koštu za predsednika Evropskog saveta, saopštio je aktuelni predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel.

Antonio Kosta predsednik Evropskog saveta

Šarl Mišel je saopštio da su lideri EU predložili Ursulu fon der Lajen za kandidata za predsednika Evropske komisije, Kaju Kalas za kandidata za visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku, i izabrali Antonija Kostu za predsednika Evropskog saveta.

Lideri EU dogovorili stratešku agendu za period od 2024. do 2029.

Lideri Evropske unije dogovorili su se večeras, tokom samita Evropskog saveta, oko strateške agende za period od 2024. do 2029. godine, političkog plana kojim se postavlja pravac delovanja i ciljevi EU.

Za sada se još ne zna kako izgleda tekst dogovorene strateške agende, a Politiko je ranije preneo da su Francuska i Nemačka zajedno predložile niz izmena u vezi sa strateškom agendom EU.

U delu koji se odnosi na proširenje Pariz i Berlin zatražili su da se doda da EU naglašava potrebu da se uspostave neophodni unutrašnji temelji i reforme kako bi se ispunile dugoročne ambicije Unije i pozabavilo ključnim pitanjima koja se odnose na njene prioritete i politike, kao i njenu sposobnost da deluje u suočavanju sa novom geopolitičkom realnošću i sve složenijim izazovima.

Kada je reč o odbrani, oni su tražili da u dokumetu piše da će "jača i sposobnija EU u oblasti bezbednosti i odbrane pozitivno doprineti globalnoj i transatlantskoj bezbednosti i komplementarna je NATO, koji ostaje temelj kolektivne odbrane za njene članice".

Francuska i Nemačka tražile su i, po pitanju klimatske politike, da se navede u dokumentu da će EU nastaviti da primenjuje i dalje razvija Zeleni dogovor, a kada je reč o politici konkurencije, da moraju da se preispitaju evropska pravila i prakse konkurencije i omogući uspostavljanje konzorcijuma i konsolidacije u ključnim sektorima kako bi se ojačala evropska otpornost.

Pariz i Berlin žele i da se izbriše deo u vezi sa odbranom iz strateške agende koji se odnosi na vodeće projekte i odbrambene inicijative od zajedničkog interesa širom EU.

Samit o čelnim pozicijama mogao bi da traje kraće nego što je očekivano, jer su i pre sastanka tri većinske političke grupe - narodnjaci, socijalisti i liberali - postigle međusobni dogovor.

Po njemu, Ursula fon der Lajen ostaje na mestu predsednice Evropske komsije. Bivši portugalski premijer Kosta, preuzeće od Šarla Mišela mesto predsednika Evropskog saveta, a premijerka Estonije Kaja Kalas bi na mestu šefa evropske diplomatije trbalo da nasledi Žozepa Borelja

Nemački kancelar uoči sastanka kaže da je Evropi potreban brzi dogovor, a ne sporenje oko čelnih pozicija.

Ovakvim dogovorom olakšavamo donošenje odluke. Lideri moraju da predlože paket koji može da računa na podršku Evropskog parlamenta, navodi Olaf Šolc.

Ipak, takvim planom nisu svi zadovoljni. Italijanska premijerka Đorđa Meloni protestuje što njena politička grupacija desnice, iako treća po veličini u Evropskom parlamentu nije uključena u pregovore. Protiv su i slovački i mađarski premijeri Robert Fico i Viktor Orban.

"Sporazum je sraman. To je podela moći po partijskoj liniji, a ne po zaslugama ili programu. Evropski glasači su iznevereni jer je većina glasala za desnicu", smatra Viktor Orban.

Melonijeva i drugi neće moći da blokiraju odluku o čelnicima jer se ona donosi većinom, a ne jednoglasno. Praksa je ipak da se izbegava nadglasavanje. Izbor je komplikovana slagalica, jer su u igri izborni rezultati, geografska ravnoteža, pa i ravnoteža zastupljenosti polova.

Kao gost samita ukrajiniski predsednik Volodimir Zelenski potpisao je sa EU dugoročni bezbednosni sporazum, kojim Brisel formalizuje već preuzete obaveze o isporuci vojne opreme i obuci ukrajinske vojske.

Razgovaraćemo sa liderima i o narednim koracima, o protivvazdzuhoplovnoj odbrani i vojnoj opremi koja nam hitno treba na bojnom polju, naveo je Volodomir Zelenski.

Ranije ove nedelje na prvoj međuvladinoj konferenciji Ukrajina je fomalno zapocela pregovore o članstvu u EU.

(RTS, N1)

 
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner