Hronika | |||
Politika: Nastaje vojska Kosova? |
![]() |
![]() |
![]() |
utorak, 09. jul 2013. | |
Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen juče je saopštio da su Kosovske bezbednosne snage (KBS), sa čijim osnivanjem se zvanični Beograd nikada nije složio iz uverenja da će iz njih nastati vojska Kosova, dostigle „pun operativni kapacitet”. „KBS je u potpunosti u stanju da izvrši sve zadatke koji mu se povere u skladu sa njihovim mandatom i standardima NATO-a”, naveo je Rasmusen u saopštenju objavljenom na sajtu ovog vojnog saveza zahvaljujući tom prilikom pripadnicima Kfora „za sve što su učinili kako bi pomogli izgradnju tih snaga”. U saopštenju Rasmusena se tvrdi da misija KBS-a ostaje „kakva je i bila” – da sprovodi operacije zaštite civila, da pomaže civilnim vlastima u slučaju prirodnih katastrofa i drugih vanrednih situacija, kao i da će NATO nastaviti da pruža pomoć i savete ovoj formaciji. On je pozvao pripadnike svih zajednica na Kosovu da razmisle o uključivanju u KBS kako bi one postale „istinski multietničke i reprezentativne snage”. Milovan Drecun, predsednik Odbora za Kosovo i Metohiju u Skupštini Srbije, kaže za „Politiku” da KBS i dalje ne mogu da imaju legalitet jer je njihovo postojanje u suprotnosti sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN. On podseća da je ova formacija nastala posle samoproglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine, i to iz Kosovskog zaštitnog korpusa (KZK) koji je stvoren iz Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). U ovoj formaciji bili su ozloglašeni pojedinci, kao što je ratni komandant OVK Sulejman Selimi zvani Sultan, protiv koga se danas i u Prištini vodi krivični postupak. – KBS izaziva podozrenje kod Srba, ta formacija je izvor nestabilnosti, svojevremeno su iz KZK raspirivani sukobi na jugu Srbije i Makedoniji. Niko ne veruje u to da KBS postoji zbog podrške civilima u vanrednim situacijama, uostalom nose maskirne uniforme i opremljeni su pešadijskim naoružanjem, a Priština ih praktično tretira kao svoju vojsku. Upravo generalni sekretar Rasmusen podržao je garancije NATO-a, date Srbiji u okviru Briselskog sporazuma, da pripadnici KBS sledećih deset godina neće dolaziti na sever Kosova i Metohije – kaže Drecun ističući da zvanični Beograd nema potrebe da reaguje povodom izjave Rasmusena, ali da sigurno neće pozvati Srbe sa Kosmeta da se priključe KBS-u. Ove snage osnovane su početkom 2009. godine, uz obrazloženje da su u skladu sa Ahtisarijevim planom. Imaju oko 2.500 pripadnika, nedavno je na Kosovu sprovedena kampanja sa ciljem da se više pripadnika manjina priključi ovoj formaciji. Po osnivanju KBS-a koji je podržao NATO, odnosi Vojske Srbije i Kfora izvesno vreme bili su spušteni na tehnički novo, odnosno nisu se održavali sastanci načelnika Generalštaba VS i komandanta Kfora. M. Galović (Politika) |