Početna strana > Hronika > "Otadžbina": Nekada su se predsednici SANU borili da se teritorija Srbije proširi, a ovi sadašnji žele da je skrate
Hronika

"Otadžbina": Nekada su se predsednici SANU borili da se teritorija Srbije proširi, a ovi sadašnji žele da je skrate

PDF Štampa El. pošta
utorak, 12. januar 2021.

Od svog dolaska na mesto predsednika SANU Vladimir Kostić se u više navrata bavio problemom Kosova i Metohije. I uvek, kao po pravilu, on je dovodio u pitanje celovitost Republike Srbije tako što je smatrao kako sam kaže da „Kosovo nije naše“.

I kao mnogo puta do sada posle oštre reakcije javnog mnjenja predsednik SANU se povlači govoreći da ga mediji nisu tačno preneli, da su mu rečenice izvučene iz konteksta, igrajući po sistemu toplo–hladno ali proračunato da pripremi javnost Srbije da se odrekne svoje južne pokrajine.

Tokom svog prvog izbora za predsednika SANU, a da bi bio izabran računajući na glasove akademika kojima je nacionalno i državno bitno, on je govorio da je Kosovo i Metohija praiskonska srpska teritorija. Nažalost, odmah posle izbora on je okrenuo pluču dovodeći u sumnju opstanak ovog dela teritorije u okviru Republike Srbije.

Predsednik SANU nema potreba da ide daleko, dovoljno je da čuje svog kolegu akademika Matiju Bećkovića koji logično rezonujući kaže: „Ako Kosovo nije naše, zašto traže da im ga damo?“.

U svoje vreme nekadašnji predsednik SANU Jovan Cvijić bio je vođa srpske delegacije u Londonu 1913. godine na mirovnim pregovorima kojima je Srbiji priznato pravo na takozvanu Staru Srbiju odnosno Kosovo i Metohiju u okviru Stare Srbije. To pravo su im priznale ondašnje velike sile Velika Britanija, Austrougarska, Rusija, Nemačka i Francuska. Nekada su se predsednici SANU borili da se teritorija Srbije proširi a ovi sadašnji žele da je skrate i „osunete“.

Kosovska Mitrovica
10.01.2021. godine

Videti još: Vladimir Kostić: Kosovo nije naše - i to treba što pre shvatiti; Vladika Grigorije da se ostavi parola pod kojima se Srbi osećaju herojski