Na današnji dan: Umro Vladimir Iljič Lenjin

BEOGRAD - Na današnji dan 1924. godine umro je Vladimir Iljič Lenjin, vođa boljševika i predvodnik Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, prvi sovjetski lider i tvorac tog političkog sistema. Poreklom je iz činovničke sitno plemićke porodice. Opredelio se za revolucionarnu delatnost nakon što je njegov brat streljan od strane vlasti zbog terorističke aktivnosti.

Dela: "Šta su 'prijatelji naroda' i kako se oni bore protiv socijaldemokrata?", "Razvitak kapitalizma u Rusiji", "Zadaci ruskih socijaldemokrata", "Šta da se radi?", "Korak napred, dva koraka nazad", "Dve taktike socijaldemokratije u demokratskoj revoluciji", "Agrarni program ruske socijaldemokratske radničke partije", "Materijalizam i empiriokriticizam", "Socijalizam i rat" (s Grigorijem Zinovjevom), "Imperijalizam kao najviši stadijum kapitalizma", "Aprilske teze", "Država i revolucija", "Proleterska revolucija i renegat Kaucki", "Dečja bolest 'levičarstva' u komunizmu".

Danas je ponedeljak, 21. januar, 21. dan 2013. Do kraja godine ima 344 dana.

1894. - Umro je srpski pisac Vojislav Ilić, osnivač moderne srpske lirike i tvorac verističkog izraza u srpskoj poeziji. Njegova lirika označila je raskid s romantičarskom poezijom i obeležena je misaonim skepticizmom. Pisao je elegične, setne pesme u kojima preovlađuju motivi prošlosti i samoće ("Zimska idila", "Jesen", "Ja ništa više ne verujem", "Tamara", "Istok"). Radio je kao korektor Državne štamparije u Beogradu, pisar ministarstva unutrašnjih poslova, učitelj u Turn Severinu i diplomatski činovnik u Prištini i Solunu. Dela: dva izdanja "Pesama" objavljena za života i sabrana dela posthumno.

1793. - Francuskom kralju Luju XVI - kojeg je u septembru 1792. revolucionarni Konvent svrgao s prestola, a zatim zbog "veleizdaje" osudio na smrt - u Parizu je na giljotini odrubljena glava. Na presto je stupio 1774. a ostao je na tronu još tri godine po izbijanju Francuske revolucije.

1861. - Rođen je srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu. Arhitekturu je studirao na Velikoj školi u Beogradu, a vajarstvo u Beču, Minhenu i Parizu. Izradio je biste i medalje mnogih državnika, vojskovođa, naučnika i umetnika i više javnih spomenika: Kosovskim junacima u Kruševcu, Milošu Obrenoviću u Požarevcu, Josifu Pančiću i vojvodi Živojinu Mišiću u Beogradu, Branku Radičeviću u Sremskim Karlovcima.

1892. - Umro je engleski astronom i matematičar DŽon Kauč Adams, profesor Univerziteta u Kembridžu, koji je 1845, na osnovu nepravilnosti u kretanju Urana, prvi odredio putanju i približan položaj do tada nepoznate planete Neptun. Otkriće nije blagovremeno objavio, pa je slava za otkriće Neptuna 1846. pripala francuskom astronomu Irbenu Žan Žozefu Leverjeu.

1905. - Rođen je francuski modni kreator Kristijan Dior, jedan od najvećih "modnih diktatora" u svetu posle Drugog svetskog rata.

1919. - U Dablinu je Kongres partije "Šin fejn" usvojio rezoluciju o nezavisnosti Irske. Velika Britanija je ignorisala taj dokument i dala Irskoj status dominiona 1921. a tek 1949. priznala joj je samostalnost, ali bez većeg dela Alstera (Severna Irska).

1928. - Umro je američki vojni inženjer DŽordž Vašington Getals, koji je dovršio izgrađu Panamskog kanala, prvi guverner zone Kanala.

1933. - Umro je engleski pisac irskog porekla DŽordž Ogastas Mur, autor realističkih i naturalističkih romana. Dela: romani "Moderni ljubavnik", "Glumčeva žena", "Ester Voters", "Ave", "Ispovesti mladića", "Uspomene iz mrtvog života", "Salve", "Vale".

1936. - Na presto Engleske stupio je kralj Edvard VIII, dan posle smrti njegovog oca DŽordža V, ali je na prestolu ostao samo do decembra 1936. kad je prinuđen da abdicira zbog ženidbe sa Amerikankom Volis Simpson.

1938. - Umro je francuski filmski režiser Žorž Melijes, pionir svetskog filma. Domišljat i tehnički obrazovan, preneo je na film pozorišnu podelu na činove, scenografiju, kostimografiju, način glume i maskiranje. Pronašao je sistem korišćenja filmskih trikova što mu je omogućilo da u studiju (ateljeu) snima filmove fantastike. Snimio je oko 500 filmova, uključujući "Put na Mesec", preteču svemirskih filmskih avantura. Umro je u krajnjoj bedi, u vreme komercijalnog procvata filma. Ostali filmovi: "San astronoma", "Put u nemoguće", "Guliverova putovanja","Halucinacije barona Minhauzena", "Osvajanje Severnog pola".

1948. - Umro je italijanski kompozitor nemačkog porekla Ermano Volf-Ferari, obnovitelj italijanske komične opere, koji je komponovao uglavnom prema komedijama italijanskog pisca Karla Goldonija. Dela: opere "Četiri grubijana", "Radoznale žene", "Škola za očeve", "Suzanina tajna", kantate, instrumentalne kompozicije.

1950. - Umro je engleski pisac Erik Artur Bler, poznat kao DŽordž Orvel. Najpoznatiji je po delima koje su vizija mogućne totalitarne budućnosti sveta, ali i satira modernih totalitarizama. Ostatak njegovog književnog stvaralaštva je nepravedno zapostavljen. Dela: romani "1984", "Životinjska farma", "Burmanski dani", "Niko i ništa u Parizu i Londonu" eseji "U kitu", "Kritički eseji", "Lov na slona", "Engleska, vaša Engleska", knjiga o Španskom građanskom ratu "Kataloniji s ljubavlju".

1954. - SAD su porinule prvu podmornicu na atomski pogon "Nautilus".

1957. - Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički pedagog Petar Krstić, koji je pretežno komponovao na osnovama srpske narodne muzike. Završio je Konzervatorijum u Beču, bio direktor muzičkih škola "Stanković" i "Mokranjac" u Beogradu, kapelnik Narodnog pozorišta, šef muzičkog odeljenja Radio Beograda, urednik "Muzičkog glasnika". Dela: muzika za komade "Ajša", "Koštana", "Dorćolska posla", "Kosovska tragedija", opera "Zulumćar", "Ženidba Janković Stojana" (nedovršena), orkestarski "Skerco d-mol".

1959. - Umro je američki filmski režiser i producent Sesil Blaunt de Mil, autor mnogih vesterna, melodrama, komedija i pseudoistorijskih grandioznih filmova s desetinama hiljada statista, obavezno prema nekom biblijskom motivu. Filmovi: "Virdžinijanac", "Devojka za zlatnog zapada", "Karmen", "Mala Amerikanka", "Ne menjaj svog muža", "Deset zapovesti", "Trijumf", "Burlaci sa Volge", "Kralj kraljeva", "Čikago", "Božanske devojke", "Dinamit", "U znaku krsta", "Kleopatra", "Avanture Bufalo Bila", "Pacifik ekspres", "Samson i Dalila", "Najveća predstava na svetu".

1976. - Prodaja zapadnih listova, uključujući "Njujork tajms" i "Fajnenšenel tajms", prvi put je dozvoljena u Sovjetskom Savezu.

1986. - U istočnom Bejrutu blizu središta hrišćanske "Falange", partije predsednika Libana Amina DŽemaila, islamski teroristi su eksplozijom automobila-bombe ubili 22 ljudi.

1997. - Kancelar Nemačke Helmut Kol i predsednik vlade Češke Vaclav Klaus potpisali su deklaraciju o pomirenju dve susedne zemalje, čime je formalno stavljena tačka na istorijske sporove, odnosno nacističku okupaciju Čehoslovačke u Drugom svetskom ratu i proterivanje Nemaca posle završetka rata.

1998. - Na poziv kubanskog predsednika Fidela Kastra, papa Jovan Pavle II je počeo petodnevnu posetu toj karipskoj zemlji, koju su svetski mediji ocenili kao istorijsku.

1999. - Raul Salinas de Gortari, brat bivšeg meksičkog predsednika Karlosa Salinasa, osuđen je na 50 godina zatvora zbog organizovanja ubistva političkog protivnika.

2006. - Umro je Ibrahim Rugova, lider kosmetskih Albanaca i takozvani predsednik Kosova.

2009. - Izraelska vojska zvanično je saopštila da je povukla sve svoje vojnike iz pojasa Gaze. Izraelska ofanziva je bila odgovor na raketiranje juga te zemlje iz oblasti Gaze.

Tokom tronedeljne ofanzive Izraela stradalo je oko 1.300 Palestinaca, približno 4.000 kuća je potpuno razrušeno, a više od 17.000 je oštećeno.

(Tanjug)