Na današnji dan uhapšen prvi predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić; umro legendarni glumac Zoran Radmilović; Napoleon Bonaparta zavladao Egiptom

Na današnji dan 2008. godine u Beogradu je uhapšen Radovan Karadžić, prvi predsednik Republike Srpske, optužen od strane Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju. Karadžićeva odbrana tvrdila je da je bivši lider bosansko-hercegovačkih Srba lišen slobode tri dana ranije nego što je zvanično objavljeno. Hapšenje „najtraženijeg begunca Haškog tribinala“ izazvalo je veliku pažnju svetske javnosti, a u Srbiji je pokrenulo višemesečne ulične proteste. Karadžića je 2019. godine Žalbeno veće Mehanizma za krivične sudove u Hagu osudilo je na doživotnu kaznu zatvora. Svi navodi Karadžićeve žalbe su odbijeni. „Ovo nema veze s pravom, ovo je njihova pravda“, bile su prve reči Radovana Karadžića nakon izricanja presude.

Danas je sreda, 21. jul  2021.

1542 - Papa Pavle III proklamovao je konstitutivni akt inkvizicije, odnosno Kongregacije za doktrinu vere. Osnovna namera bila je borba protiv protestantizma.

1620 - Rođen je francuski astronom Žan Pikar, koji je prvi precizno izmerio stepen meridijanskog luka i omogućio tačnije izračunavanje poluprečnika Zemlje. Pokrenuo je 1679. astronomski almanah "Connaissance des Temps" koji i sada izlazi.

1718 - Posle pobeda austrijskog feldmaršala Eugena Savojskog nad Turcima, zaključen je Požarevački mir kojim je Austrija pripojila teritoriju Srbije severno od Zapadne Morave, Banat, Jugoistočni Srem i bosansku Posavinu, kao i Malu Vlašku (Oltenia).

1773 - Papa Klement XIV izdao je papsku bulu " Dominus ac Redemptor " kojom je raspustio rimokatolički jezuitski red.

1774 - Posle šestogodišnjeg rata između Rusije i Turske sklopljen je Kučuk-kainardžijski mir kojim je Rusiji priznato pravo da štiti hrišćane i njihove ustanove u Turskoj, kao i da otvori mrežu konzulata širom Turske. Rusija je dobila i tvrđavu Kinburn na ušću Dnjepra u Crno more, Kerč i Kenikale na Krimu i slobodnu plovidbu trgovačkih brodova Dunavom i Crnim morem.

1798 - Posle pobede kod piramida nad armijom Mameluka (konjica, garda egipatskog vladara) francuski general Napoleon Bonaparta zavladao je Egiptom.

1816 - Rođen je osnivač britanske novinske agencije Rojter - Paul Julijus fon Rojter. Rođen je u Nemačkoj, pravo ime bilo mu je Izrael Bir Josafat. Izvesno vreme radio je u novinskoj agenciji Avas u Parizu, a zatim je osnovao novinsku agenciju Rojters, koja se i danas zove po njemu. Rojters je posle francuskog Avasa (danas Frans pres) druga najstarija novinska agencija na svetu.

1884 - Rođen je srpski biolog i fiziolog Ivan Đaja, profesor Univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Istraživanjima fiziologije duboko ohlađenog organizma stekao je svetski renome. Jedan je od osnivača hipotermije ("Đajin metod postizanja hipotermije"). Osnovao je 1910. prvu katedru za fiziologiju kod nas. Objavio je sam ili sa saradnicima više od 200 naučnih radova. Dela: "Osnovi fiziologije" (prvi udžbenik fiziologije na srpskom), "Od života do civilizacije", "Pogled u život", "Eksperimentalno traženje energetičke osnove u živih bića", "Osnovna biološka energija i energetika kvasa", "Biološki listići", "Putopisi".

1899 - Rođen je američki pisac Ernest Hemingvej, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. U Prvom svetskom ratu učestvovao je na italijanskom frontu, što je opisao u romanu "Zbogom oružje", iskustva iz Španskog građanskog rata u romanu "Za kim zvona zvone", a posle putovanja po Africi nastali su "Snegovi Kilimandžara" i "Zeleni bregovi Afrike". Reporterski je beležio činjenice, što je odlika "škole" pisaca koju je predvodio između dva svetska rata. Njegova dela preplavljena su nagonima i strastima na svim nivoima. Ubio se 1961. Ostala dela: romani "Starac i more", "Pokretni praznik", "Prolećne bujice", "Sunce se ponovo rađa", "Smrt u popodnevu", "Imati i nemati", "Preko reke pa u šumu", drama "Peta kolona".

1921 - Ministra unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prvaka Demokratske stranke, Milorada Draškovića u Delnicama je ubio član terorističke grupe "Crvena pravda" Alija Alijagić, u znak protesta zbog "Obznane" uperene najvećim delom protiv delanja komunista. Vlada je ubrzo posle atentata donela "Zakon o zaštiti države" kojim je Komunistička partija Jugoslavije kao prevratnička teroristička organizacija, koja je u svom programu imala razbijanje jugoslovenske države, stavljena van zakona.

1924 - Rođen je srpski glumac Slavko Simić. Debitovao je 1953. na sceni novosadskog SNP-a, kada ga je zapazio Velibor Gligorić, tadašnji upravnik JDP-a. Pored glume, bavio se i pisanjem. Objavio je razgovore sa Ivom Andrićem, portrete šest upravnika JDP-a, kao i pojedinih glumaca. Bio je predsednik Saveza dramskih umetnika Srbije od 1968. do 1973. Dobitnik je Vukove nagrade. Filmovi: "Pod istim nebom", "Bekstva", "Višnja na Tašmajdanu", "Hitler iz našeg sokaka", "Hajdučka vremena", "Paviljon", "Tri letnja dana", serija "Više od igre".

1940 - Odlukama skupština Litvanije, Letonije i Estonije uspostavljena je sovjetska vlast u tri do tada samostalne baltičke države. Ovom odlukom te zemlje su i formalno uključene u sastav Sovjetskog Saveza. One su do Prvog svetskog rata bile u sastavu carske Rusije, u međuratnom periodu su bile samostalne, da bi u sklopu sporazuma o podeli Poljske između Sovjetskog Saveza i Nemačke iz 1939. bilo predviđeno i da baltičke zemlje budu vraćene u okrilje, tada sovjetske, Rusije.

1948 - U Beogradu je počeo Peti kongres Komunističke partije Jugoslavije na kojem je centralna tema bila je podrška vrhu KPJ i osuda napada Informbiroa.

1960 - U Cejlonu (sada Šri Lanka) Sirimavo Bandaranaike postala je prva žena predsednik vlade u svetu, nasledivši supruga Solomona ubijenog u atentatu.

1976 - U eksploziji bombe podmetnute pod njegov automobil, poginuo je britanski ambasador u Irskoj Kristofer Juart-Bigs.

1985 - Umro je srpski glumac Zoran Radmilović, neprevaziđeni majstor improvizacije, koji je oduševljavao pozorišnu publiku. Glumačku karijeru počeo je kao student 1960. u Beogradskom dramskom pozorištu a 1964. je prešao u Atelje 212. Legenda za života, upamćen je po nizu uloga poput Kralja Ibija, Radovana III , Trigorina u "Galebu", Laze Kostića u "Santa Maria della Salute". Igrao je u brojnim filmovima i TV serijama.

1985 - Umro je srpski pisac Aleksandar Vučo, pripadnik pokreta nadrealista. Dela: romani "Gluho doba" (s Dušanom Matićem), "Koren vida", "Raspust", "Mrtve javke", "Zasluge", "Poziv na maštanje", "Omame", "I tako dalje omame", "Omame - kraj", poeme "Humor zaspalo", "Nemenikuće - Ćirilo i Metodije", "Mastodonti", zbirke pesama "Krov nad prozorom", "Ako se još jednom setim", "Pesme", "Alge", "Momak i po hoću da budem".

1988 - Iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini izjavio je da je prihvatanje posredovanje UN povodom prekida vatre, posle osam godina rata sa Irakom, "poput ispijanja otrova".

1994 - Ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970. posle dvomesečnog putovanja Rusijom doputovao je u Moskvu, prvi put posle proterivanja iz otadžbine 1974.

2002 - Bankrotirao je telekomunikacioni gigant "Vorldkom" zbog finansijskih problema posle otkrića internih računovodstvenih prevara. Bilo je to tada najveće bankrotstvo u istoriji SAD, skoro dvostruko veće od dotadašnjeg "rekordera" kompanije " Enron " koja je propala u decembru 2001. Neku godinu docnije neslavni "rekord" je daleko prevaziđen.

2011 - Povratkom na Zemlju, posle trinaestodnevnog putovanja, spejs šatla "Atlantis" okončana je jedna era u istoriji svemirskih programa NASA-e. Bio je to 135. i poslednji let američkog šatl programa. Prizemljenje "Atlantisa" usledilo je 30 godina i tri meseca nakon prvog leta jednog spejs šatla. NASA je ukupno imala pet tipova šatla: "Kolumbija", "Čalendžer", "Diskaveri", "Endevor" i "Atlantis".

(RTV, IN4S, NSPM)