četvrtak, 01. novembar 2018. | |
Na današnji dan 1842. godine rođen je srpski političar, diplomata, filolog i istoričar Stojan Novaković, član Srpske kraljevske akademije, osnivač i lider Napredne stranke. Bio je bibliotekar Narodne biblioteke u Beogradu, profesor gimnazije i Velike škole u Beogradu, član Državnog saveta. Vodio je odeljenje za propagandu u Staroj i Južnoj Srbiji (Kosovo i Makedonija) pri Ministarstvu spoljnih poslova. Bio je poslanik Kraljevine Srbije u Carigradu, Parizu i Petrogradu, ministar prosvete, unutrašnjih i spoljnih poslova i dva puta predsednik Ministarskog saveta (vlade). Bio je šef srpske delegacije koja je zaključila 1912. mir s Turskom posle Prvog balkanskog rata. Objavio je više od 400 naučnih radova, najviše iz istoriografije, slovenske filologije, teorije književnosti, političke i pravne istorije, istorijske geografije. Radio je na srpskoj bibliografiji, bavio se leksikografijom, kao i starom srpskom knjigom, pa čak i nekom vrstom rane geopolitike. U mladosti je pisao pesme i romane i prevodio, bio je učenik Đure Daničića, a od 1865. do 1868. uređivao je i izdavao časopis "Vila". Njegovom zaslugom štampani su "Zakonski spomenici srpskih država srednjeg veka" i "Zakonik Stefana Dušana cara srpskog" (prvo naučno, kritičko izdanje). Dela: "Vaskrs države srpske", "Srbi i Turci XIV i XV veka", "Selo", "Balkanska pitanja", "Istorija srpske književosti", "Srpska gramatika". 79 - Erupcija vulkana Vezuv u kojoj su uništeni Pompeja, Herkulaneum i Stabija 1501 - Portugalski moreplovci otkili zaliv Svih Svetih u Brazilu. 1509 - Javnosti predstavljene slike na plafonu Sikstinske kapele koje je naslikao Mikelanđelo. 1688 - Vilijam Oranski je isplovio drug put iz Helevutslojsa da bio preoteo krune Engleske, Škotske i Irske od kralja DŽejmsa II tokom Slavne revolucije. 1755 - U Lisabonu je u zemljotresu poginulo najmanje 60.000 osoba, a dve trećine grada je razoreno. 1755 - Britanski parlament je usvojio Zakon o taksenim markama iz 1765. za Trinaest kolonija kako bi ih naterao da pomognu u plaćanju britanskih vojnih operacija u Severnoj Americi. 1757 - Rođen je italijanski vajar, slikar, arhitekta, Antonio Kanova, najveći majstor italijanskog klasicizma. Uticao je na generacije evropskih skulptora. Dela: "Amor i Psiha", "Paolina Borgeze kao Venera", "Persej", "Tri Gracije", spomenici papama Klementu XII i Klementu XIV, Napoleonova bista. 1867 - U Beogradu je osnovana družina visokoškolske omladine Srbije "Pobratimstvo" u sklopu delatnosti Ujedinjene omladine srpske. Među osnivačima nalazili su se Laza Lazarević, Ljubomir Kovačević, Kosta Hristić. "Pobratimstvo" se bavilo literarnim radom, a 1871. pokrenulo je i poseban almanah društva. 1884 - Rođen je Alber Londr, francuski pisac i novinar. Njegove svetski poznate reportaže postale su vremenom klasična novinarska lektira. Londr je bio izrazito angažovan autor, predano je ukazivao na socijalne probleme širom sveta, osim o rodnoj Francuskoj, pisao je o zemljama Afrike, Latinske Amerike, Pacifiku, pa i o problemima Balkana, između ostalog o Srbiji i Beogradu. Bavio se problematikom kolonijalizma, terorizma, militarizma, trgovine ljudima. Njegovim imenom nazvana je francuska nacionalna nagrada za novinarstvo. Dela: "Zemlja abonosa", "Belo roblje", "Biribi", "Teror na Balkanu", "Put u Buenos Aires". 1886 - Donošenjem Zakona o osnivanju Kraljevsko-srpske akademije, na tradicijama Društva srpske slovesnosti i Srpskog učenog društva, osnovana je Kraljevsko-srpska akademija. Naredne 1887. preimenovana je u Srpsku kraljevsku akademiju. Zakon o osnivanju je predvideo da ona "obrađuje i unapređuje nauku, da obelodanjuje i inicira naučna istraživanja i potpomaže razvoj umetnosti". Pod njen nadzor stavljeni su Narodna biblioteka i Muzej srpskih zemalja. Imala je odseke za prirodne, filozofske, društvene nauke i za umetnost. Prvi predsednik bio je Josif Pančić, za njim su sledili Čedomilj Mijatović, Dimitrije Nešić, Milan Milićević, Jovan Ristić. 1894 - Umro je ruski car Aleksandar III Aleksandrovič Romanov, nasledio ga je sin Nikolaj II, poslednji ruski car, ubijen od strane boljševika 1917. u Jekaterinburgu (u sovjetsko vreme Sverdlovsk) zajedno s celom porodicom. 1918 - Srpska Prva armija pod komandom vojvode Petra Bojovića oslobodila je u Prvom svetskom ratu Beograd, prešavši 500 kilometara pod borbom za samo 45 dana, u silovitom napredovanju posle proboja Solunskog fronta. 1918 - Italijani potopili bojni brod Viribus Unitis u Puli: više od 200 mrtvih. 1928 - U Turskoj je arapsko pismo zamenjeno latinicom, što je bio deo prozapadnih reformi osnivača moderne Turske Kemala Ataturka. 1936 - Italijanski fašistički diktator Benito Musolini objavio je stvaranje osovine Rim-Berlin. 1936 - Građanski rat u Španiji: otpočela je bitka za Madrid. 1944 - "Beogradskim sporazumom" između predsednika Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije Josipa Broza Tita i predsednika izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije Ivana Šubašića, okončani su pregovori o obrazovanju jedinstvene privremene vlade Demokratske federativne Jugoslavije. 1944 - Sremska Mitrovica oslobođena u Drugom svetskom ratu. 1952 - SAD na Maršalskim ostrvima izvršile probu prve hidrogenske bombe. 1954 - U Alžiru počeo ustanak protiv francuske kolonijalne vlasti, završen 1962, sticanjem nezavisnosti. 1956 - Na predlog Jugoslavije, Generalna skupština UN usvojila je na vanrednom zasedanju rezoluciju kojom je zahtevano da Velika Britanija, Francuska i Izrael odmah obustave oružane akcije, povuku se s teritorije Egipta i omoguće ponovno otvaranje Sueckog kanala. 1963 - U vojnom udaru u Južnom Vijetnamu ubijeni predsednik Ngo Din Zjem i njegov brat Ngo Din Nu. 1964 - Privremeno je otvoren prolaz u Berlinskom zidu. 1972 - Umro je američki pisac Ezra Paund, vrhunski poeta. Poezijom obeleženom velikom učenošću, individualizmom, nedostatkom smisla svojstvenom "izgubljenoj generaciji" posle Prvog svetskog rata i širokom slobodom izraza, više od bilo kog modernog pesnika unapredio je metričku formu engleskog jezika. Njegovo remek delo su "Cantos", teško i složeno štivo, sastavljeno je od niza nezavisnih pesama, objavljivano do smrti 1972. Prevodio je i adaptirao latinske, kineske, japanske, provansalske i francuske pesnike. Javno je izražavao podršku italijanskom fašizmu, pa mu je 1945. suđeno zbog veleizdaje. Proglašen je psihički bolesnim i 13 godina proveo je u ustanovi zatvorenog tipa, ali se nikada nije pokajao i zadržao je svoja ekscentrična uverenja i docnije. Objavio je i više kritičkih knjiga: "Duh romantike", "Kritički eseji", "Kako da čitamo esej", "DŽeferson i/ili Musolini". 1981 - Antigva i Barbuda je dobila nezavisnost. 1985 - Potpredsednik Tanzanije Ali Hasan Mvinji, kojeg je posle 24 godine na čelu Tanzanije za naslednika predložio DŽulijus Kambarage Njerere, postao je šef države. 1987 - Kineski lider Deng Sjaoping formalno se povukao sa svih funkcija u vladajućoj Komunističkoj partiji. 1993 - Mastrihtski ugovor je stvorio novi politički entitet - Evropsku uniju. 1995 - U vojnoj bazi, u američkom gradu Dejton, započeli su pregovori o mirovnom rešenju za Bosnu i Hercegovinu. Nakon tri sedmice mirovni sporazum su parafirali predsednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman i lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović. 1996 - Umro je DŽunijus Ričard DŽajavordene, predsednik vlade Šri Lanke od 1977. posle izborne pobede njegove Ujedinjene nacionalne partije. Po uspostavljanju predsedničkog sistema 1978. postao je šef države i na tom položaju ostao je do 1988. 1998 - Osnovan je Evropski sud za ljudska prava. 2000 - SRJ je primljena u UN kao 190. član, iako je Jugoslavija bila jedan od osnivača organizacije Ujedinjenih Nacija. 2000 - Skupština Crne Gore usvojila Zakon o Centralnoj banci, a marka, koja je od 2. novembra 1999. bila paralelna valuta, postala jedino sredstvo plaćanja u Crnoj Gori. 2001 - Turska, članica NATO-a, kao prva muslimanska zemlja, poslala trupe u rat protiv Avganistana. 2003 - Mađarska uvela vize za građane Srbije i Crne Gore, u skladu sa standardima Evropske unije. Mađarska postala članica Evropske unije u maju 2004. 2004 - Poljska je postala punopravna članica Evropola. 2006 - U Beču je osnovan Međunarodni savez sindikata uz prisustvo predstavnika sindikata iz velikog broja država sveta, koji bi trebalo da omogući bolje suočavanje sindikalnih pokreta sa izazovima globalizacije. 2006 - Umro je američki romanopisac Vilijam Stajron, dobitnik Pulicerove nagrade za knjigu "Ispovesti Neta Tarnera" i autor knjige "Sofijin izbor", čija je ekranizacija nagrađena Oskarom. Rođen je u Njuportu, Virdžinija, kao sin brodograditelja u porodici čija istorija doseže do kolonijalnih vremena. U svoja dela prenosio je vlastite opsesije rasom, klasnom podelom društva, kao i osećajem krivice koji ga je opsedao čitavog života. Bio je izraziti liberal, politički veoma aktivan. S Arturom Milerom i Gabrijelom Garsijom Markesom 2000. je posetio Fidela Kastra na Kubi. Ostala dela: roman "Lezi u mraku", esej "Vidik tame". (Agencije) |