Na današnji dan rođeni Puškin i Tomas Man; 1944. počelo iskrcavanje savezničkih snaga u Normandiji; Umro Karl Gustav Jung

 NOVI SAD - 1799 - Rođen je ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin, začetnik ruskog realizma, jedan od najvećih liričara svetske književnosti. Bio je inovator u pogledu jezika, stila i sadržaja. Poreklom iz stare, ali osiromašene plemićke porodice, pesnik buntovnog duha, često na udaru cenzora, zbog čega je bio prognan iz prestonice na jug Rusije. Umro je u 38. godini od rana zadobijenih u dvoboju s jednim francuskim avanturistom, čemu su prethodile brojne spletke visokih krugova ruskog društva. Dela: romani u stihovima "Evgenije Onjegin", "Grof Nulin", "Kućica u Kolomni", drame "Boris Godunov", "Rusalka", prozna dela "Pikova dama", "Kapetanova kći", "Egipatske noći", "Pripovetke pokojnog Ivana Petroviča Belkina", male tragedije u stihovima "Gozba za vreme kuge", "Vitez-tvrdica", "Kameni gost", "Mocart i Salijeri", poeme "Cigani", "Poltava", "Bronzani konjanik", "Gavrilijada", "Ruslan i Ljudmila", "Kavkaski zarobljenik", bajke u stihovima "Bajka o caru Saltanu", "Bajka o ribaru i ribici", "Bajka o popu i sluzi njegovom Baldi".

1599 - Rođen je španski slikar Dijego Rodriges de Silva i Velaskes, jedan od najvećih u istoriji slikarstva, dvorski slikar španskog kralja Filipa IV. Dela poput "Predaje Brede", "Prelje", "Dvorske dame", portreta članova kraljevske porodice, dvorskih luda, ljudi iz naroda, svedočanstvo su njegove umetničke genijalnosti, ali i vremena i društva u kojem je živeo. Njegove slike odlikuje oštrina posmatranja, pronicljiva analiza, traganje za psihološkim tipovima, majstorstvo forme, izuzetna vrednost boje. Začetnik je ponovnog otkrivanja prirode u slikarstvu.

1606 - Rođen je francuski pisac Pjer Kornej, tvorac klasične francuske tragedije. Dela: tragedije "Sid", "Horacije", "Sina", "Poliekt", "Rodogin", "Nikomed", komedija "Lažljivac".

1654 - Švedska kraljica Kristina Augusta, koja je 1644. okončala rat s Danskom i 1648. pobedonosno Tridesetogodišnji rat, posle čega je Švedska postala velika sila a Baltičko more praktično "švedsko more" morala je da abdicira zbog naturanja nepopularnog rimokatolicizma.

1683 - U engleskom gradu Oksfordu otvoren je "Ešmolien", prvi javni muzej u svetu.

1799 - Rođen je ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin, začetnik ruskog realizma, jedan od najvećih liričara svetske književnosti. Bio je inovator u pogledu jezika, stila i sadržaja. Poreklom iz stare, ali osiromašene plemićke porodice, pesnik buntovnog duha, često na udaru cenzora, zbog čega je bio prognan iz prestonice na jug Rusije. Umro je u 38. godini od rana zadobijenih u dvoboju s jednim francuskim avanturistom, čemu su prethodile brojne spletke visokih krugova ruskog društva. Dela: romani u stihovima "Evgenije Onjegin", "Grof Nulin", "Kućica u Kolomni", drame "Boris Godunov", "Rusalka", prozna dela "Pikova dama", "Kapetanova kći", "Egipatske noći", "Pripovetke pokojnog Ivana Petroviča Belkina", male tragedije u stihovima "Gozba za vreme kuge", "Vitez-tvrdica", "Kameni gost", "Mocart i Salijeri", poeme "Cigani", "Poltava", "Bronzani konjanik", "Gavrilijada", "Ruslan i Ljudmila", "Kavkaski zarobljenik", bajke u stihovima "Bajka o caru Saltanu", "Bajka o ribaru i ribici", "Bajka o popu i sluzi njegovom Baldi".

1861 - Umro je italijanski grof Kamilo Benso Kavur, zaslužan za oslobođenje Italije od Austrije i njeno ujedinjenje pod Savojskom dinastijom. U savezu s francuskim carem Napoleonom III 1859. ratovao je protiv Austrije koja je kao poražena tada izgubila Lombardiju. Istovremeno je pomagao italijanske rodoljube u srednjoj Italiji i akciju Đuzepea Garibaldija u južnoj Italiji, čime je doprineo da ti delovi zemlje, izuzimajući papsku državu koja je pripojena kasnije, budu prisajedinjeni italijanskoj kraljevini.

1868 - Rođen je engleski polarni istraživač, pomorski kapetan Robert Falkon Skot, šef ekspedicije koja je u januaru 1912. stigla na Južni pol, četiri sedmice posle norveškog istraživača Ruala Amundsena, koji je prvi izveo takav podvig. On i ostala četiri člana ekspedicije umrla su pri povratku i detalji tragičnog putovanja rekonstruisani su zahvaljujući njegovom dnevniku "Skotova poslednja ekspedicija". Izveštaj o prvoj britanskoj ekspediciji na Antartiku od 1901. do 1904. - tokom koje je otkrio Zemlju Edvarda VII - opisao je u knjizi "Putovanje brodom 'Diskaveri'".

1871 - Posle poraza Francuske u Francusko-pruskom ratu, Nemačka je anektirala Alzas i Lorenu (Lotaringiju).

1875 - Rođen je nemački pisac Tomas Man, predstavnik psihološkog romana, najznačajniji nemački prozni stvaralac u 20. veku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. Posle dolaska nacista na vlast u Nemačkoj 1933. emigrirao je u Švajcarsku, a 1939. u SAD. Stvarao je pod uticajem Getea, Šopenhauera, Ničea i velikih ruskih pisaca 19. veka. Dela: romani "Budenbrokovi", "Čarobni breg", "Kraljevsko visočanstvo", "Lota u Vajmaru", "Doktor Faustus", "Ispovesti varalice Feliksa Krula", "Izabranik", tetralogija "Josif i njegova braća", pripovetke i novele "Smrt u Veneciji", "Tonio Kreger", "Mario i mađioničar", "Zamenjene glave", "Zakon", "Prevarena", eseji "Duhovno plemstvo", "Staro i novo", kulturno-filozofske i istorijske studije "Fridrih i velika koalicija", "Razmatranja jednog nepolitičara".

1901 - Rođen je indonežanski državnik Ahmed Sukarno, prvi predsednik Indonezije, pod čijim je rukovodstvom zemlja stekla nezavisnost, jedan od lidera Pokreta nesvrstanih. Osnovao je 1927. Nacionalnu partiju Indonezije. Kolonijalne holandske vlasti uhapsile su ga 1929. zbog nacionalističke politike i zabranile partiju, koju je nastavio da vodi 1931. po izlasku s robije. Ponovo je uhapšen 1933. i bio je interniran do japanske okupacije Indonezije (Holandske Istočne Indije) tokom Drugog svetskog rata 1942, posle čega je, u interesu nacionalnooslobodilačkog pokreta, bio lojalan japanskim vlastima. Postao je šef države posle proglašenja Indonežanske republike 1945. Holandija, koja je vojno intervenisala, nije priznala tu vladu i uhapsila ga je krajem 1948, a na vlast se vratio posle potpisivanja indonežansko-holandskog sporazuma u junu 1949. (kojim je i stvarno Indonezija postala nezavisna - osim Zapadnog Irijana koji je oslobođen šezdesetih). Doživotnim predsednikom proglašen je 1963. ali je lišen svih funkcija 1967, dve godine posle vojnog udara generala Suharta.

1903 - Rođen je jermenski kompozitor Aram Iljič Hačaturijan, autor blistave "Igre sabalja", čije je stvaralštvo zasnovano na jermenskoj narodnoj muzici. Njegovo delo krase bogata ritmika i raskošne instrumentalne boje. Dela: baleti "Gajane", "Spartak", koncerti za klavir, koncerti za violinu, simfonije, kamerna muzika.

1909 - Rođen je Isaija Berlin, britanski filozof, politikolog i istoričar ideja. Rođen je u Rigi, Letonija, tada carska Rusija, a u Britaniju je dospeo 1921. Berlinova dela svojevrsna su odbrana zapadnog liberalizma od raznih vidova totalitarizma. Posebno se bavio misliocima poput Đambatista Vika (1668-1774), Johana Gotfrida Herdera (1744-1803) ili Aleksandra Hercena (1812-1870). Osnov Berlinove filozofije je verovanje u moralni pluralizam odnosno uverenje da je sukob vrednosti sastavni deo ljudskih života. Najpoznatije delo: "Četiri ogleda o slobodi" (1958).

1944 - Iskrcavanjem savezničkih snaga u Normandiji, u najvećem pomorskom desantu u istoriji, otvoren je drugi front u Drugom svetskom ratu, u kojem je, do tada, najveći deo tereta borbe protiv nacističke Nemačke iznela sovjetska Rusija.

1946 - Umro je nemački pisac Gerhart Hauptman, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1912. Njegova lirika ima idealističku notu, a u dramama preovlađuje socijalna problematika najčešće na temu života malih ljudi njegove rodne Šlezije. Napisao je mnoštvo drama, eseja, aforizama, novela, putopisnih i autobiografskih knjiga. Dela: "Tkači", "Pred zoru", "Luda u Hristu Emanuel Kvint", "Dabrovo krzno", "Ifigenija u Delfima", "Zimska balada", "Crveni petao", "Agamemnonova smrt", "Elektra", ", "Prevoznik Henšel", "Usamljeni ljudi", "Svečanost mira", "Kolega Krampton", "Potopljeno zvono", "A Pipa igra", "Roza Bernd", "Pacovi", "Čuvar pruge Til".

1948 - Umro je franucuski hemičar i industrijalac Luj Limijer, pionir svetske kinematografije, koji je s bratom Ogistom napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumela postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svetu ("Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike").

1956 - Rođen je švedski teniser Bjorn Borg, petostruki pobednik turnira u Vimbldonu, najprestižnijeg teniskog "grend slem" takmičenja.

1961 - Umro je švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung. Posle odvajanja od Sigmunda Frojda, čiji je bio učenik, i odbacivanja njegovog koncepta "psihoanalize" počeo je s razradom sopstvenog sistema. Osnivač je "analitičke" ili "kompleksne" psihologije. Originalno je razradio koncepciju o psihološkim tipovima, teoriju o arhetipovima, o kolektivo-nesvesnom. Bio je neobično plodan i svestran autor, po mnogima jedan od najbitnijih umova dvadesetog veka, unekoliko i mistik. Dela: "Psihološki tipovi", "Psihologija i religija", "Simbolika duha", "Studija o arhetipovima", "Aion", "Alhemijske studije", "Mysterium coniunctionis","Simboli preobražaja".

1967 - Egipat je zatvorio Suecki kanal, dan posle izbijanja Šestodnevnog izraelsko-arapskog rata.

1968 - Umro je američki senator Robert Frensis Kenedi, na koga je dan ranije pucao palestinski terorista Sirhan Sirhan. Nepunih pet godina pre toga, takođe u atentatu, ubijen je Robertov stariji brat, predsednik SAD DŽon Kenedi. Od 1951. radio je u Kriminalističkom uredu Ministarstva pravde, a 1954. postao je član Stalnog senatskog istražnog potkomiteta. Od 1961. do 1964. bio je ministar pravde, posle čega je u državi Njujork izabran za senatora.

1972 - U eksploziji u rudniku uglja u Rodeziji poginuo je 431 rudar.

1981 - U najtežoj nesreći u istoriji železnice poginulo je najmanje 800 ljudi pošto je sedam vagona pretrpanog putničkog voza iskliznulo iz šina i palo u reku Kosi u državi Bihar u Indiji.

1982 - Izrael je počeo invaziju Libana u nastojanju da iskoreni izvorišta palestinskog terorizma.

1984 - Prilikom intervencije indijske vojske protiv ekstremističkih Sika zabarikadiranih u kompleksu "Zlatnog hrama" u Amricaru, prema indijskim vojnim izvorima poginulo je najmanje 250 Sika i 47 vojnika. Pojedini mediji procenjivali su da je tada poginulo oko 1.000 ljudi.

1985 - Izrael je posle trogodišnje okupacije povukao glavninu snaga iz Libana, ali je zadržao granični pojas unutar te zemlje radi zaštite severnog Izraela od arapskih napada.

1994 - Prilikom pada kineskog aviona koji je leteo na unutrašnjoj liniji iz turističkog centra Sijan, poginulo je svih 160 putnika i članova posade, u najtežoj nesreći u vazdušnom saobraćaju u Kini.

1994 - U Kolumbiji je snežna lavina aktivirana zemljotresom zatrpala najmanje 100 ljudi.

1995 - U Južnoj Africi je ukinuta smrtna kazna.

2004 - Obeležena je 60. godišnjica iskrcavanja saveznika u Normandiji, a proslavi Dana D uz državnike zemalja antinacističke koalicije prvi put od završetka Drugog svetskog rata prisustvovao je i jedan nemački kancelar.

2005 - Umrla je američka glumica En Benkroft, koja je 1962. godine dobila "Oskara" za ulogu učiteljice slepe i gluve Helen Keler u filmu "Čudotvorka". Svetsku slavu glumica, međutim, nije stekla tim filmom snimljenim po istinitim događajima, već pet godina kasnije, ulogom gospođe Robinson, zavodnice verenika svoje kćerke u hit-filmu "Diplomac".

2006 - Umro je Bili Preston, američki muzičar afroameričkog porekla, poznat kao "peti Bitls" zbog saradnje na snimanju poslednjih albuma slavnih "Buba". Pijanista i kompozitor, Preston je sa Bitlsima sarađivao na snimanju albuma "Let It Be" i "Abbey Road". Autor je pesme "You are so beautiful", koja je u interpretaciji DŽoa Kokera postala svetski hit. Nastupao je sa najvećim imenima svetske rok scene: Rolingstonsi, Erik Klepton, Bob Dilan, Areta Frenklin, Kvinsi DŽons.

2012 - Dogodila su se poslednja dva u seriji jakih zemljotresa u Italiji, počev od 20. maja 2012. u oblasti Emilija-Romanja, pri čemu je ukupno stradalo 26 osoba i pričinjena je ogromna šteta. Poslednji, najslabiji zemljotres dogodio se 12 juna. 2013 - Umrla je Ester Vilijams, američka glumica i šampionka u plivanju. Svetsku slavu donela joj je uloga u mjuziklu "Bal na vodi". Bila je zvezda 1940-ih i 1950-ih i jedno od najpoznatijih imena Holivuda uopšte.

2018 - Sa kosmodroma Bajkonur, Kazahstan, poleteo je ruski svemirski brod "Sojuz MS-09", s troje astronauta iz Rusije, SAD i Evropske svemirske agencije (ESA). Potom su im se priključili i dvoje kolega iz NASA-e i jedan iz Roskosmosa. Program misije podrazumeva 250 eksperimenata iz oblasti biologije, nauke o Zemlji, antropologije, fizike, tehnologije.

(Tanjug)