Na današnji dan rođen Fjodor Mihajlovič Dostojevski; 1405. umrla kneginja Milica; 1918. potpisivanjem kapitulacije Nemačke okončan Prvi svetski rat

 NOVI SAD - 1821 - Rođen je ruski pisac Fjodor Mihajlovič Dostojevski. Jedan od najbitnijih stvaralaca u istoriji književnosti. Hapšen je kao učesnik utopijsko-socijalističkog kružooka Mihaila Petraševskog-Butaševiča zbog revolucionarnih planova i osuđen na smrt 1849. ali je kazna zamenjena progonstvom u Sibir, gde je proveo 10 godina, 4 zatočen. Njegova rana dela ("Bedni ljudi", "Poniženi i uvređeni") inspirisana su socijalnim tragedijama malih ljudi. Psihološke analize, traganje za korenima ljudske tragike, fenomen religioznosti, glavna su preokupacija njegovih dela. Veoma je uticao na svetsku literaturu. Ostala dela: "Zločin i kazna", "Braća Karamazovi", "Zli dusi", "Mladić", "Kockar", "Idiot", "Dvojnik", "Bele noći", "Netočka Nezvanova", "Zapisi iz mrtvog doma", "Selo Stepančikovo i njegovi žitelji", "Ujkin san", publicistika "Piščev dnevnik", "Politički zapisi".

1405 - Umrla je srpska kneginja Milica, udovica kneza Lazara Hrebeljanovića. Posle Kosovske bitke 1389. upravljala je Srbijom u ime maloletnog sina Stefana, budućeg despota. Kad je on postao punoletan zamonašila se, ali je i dalje znatno uticala na opšte prilike, smirujući razmirice između Stevana i drugog sina Vuka. Podigla je manastir Ljubostinja, gde je i umrla kao monahinja Evgenija. Bavila se pisanjem. Dela: "Molitva matere", "Udovstvu mojemu ženik".

1855 - Umro je danski filozof Seren Kjerkegor, rodonačelnik filozofije egzistencijalizma, nazvan "Kopenhaški Sokrat". Nasuprot filozofskoj tradiciji, posebno prema sistemu filozofije Fridriha Hegela, razvio je specifičan filozofski stav. Prema njegovom učenju, za egzistenciju nema sistema, jer je ona nemir, strepnja, očajanje, doživljaj greha, uvek odnos, a ne kategorijalno postojanje. Dela: "O pojmu ironije sa stalnim osvrtom na Sokrata", "Ili-ili", "Pojam strepnje", "Bolest na smrt", "Dnevnik", "Stadijumi na životnom putu", "Filozofske mrvice".

1869 - Rođen je italijanski kralj Vitorio Emanuele III, poslednji italijanski monarh, na prestolu od 1900. do 1946. kada je oborena kuća Savoja. Podržao je fašistički režim Benita Musolinija. Proglasio se 1936. posle agresije Italije na Etiopiju, "carem Etiopije", a 1939. i "kraljem Albanije". Abdicirao je posle pobede republikanaca na izborima 1946. a na referendumu je ubrzo i oborena monarhija u Italiji.

1874 - Rođen je srpski etnolog i antropogeograf Jovan Erdeljanović, član Sprske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta. Objavio je veliki broj radova na srpskom i stranim jezicima, među kojima su posebno značajna proučavanja prisustva Srba u današnjoj Vojvodini kao i plemenskog života u Crnoj Gori. Dela: "Postanak plemena Piperi", "Etničko srodstvo Bokelja i Crnogoraca", "Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena", "Kuči", "Bratonožići", "Stara Crna Gora", "Tragovi najstarijeg slovenskog sloja u Banatu", "O poreklu Bunjevaca", "Makedonski Srbi", "O počecima vere i drugim etnološkim problemima".

1878 - Umro je srpski pisac i političar Stjepan Mitrov Ljubiša. Mnogo je učinio na polju buđenja nacionalne svesti Srba u Boki i Dalmaciji, kao javni radnik i poslanik u dalmatinskom saboru i austrijskom rajhsratu (skupština). Bio je samouk a pripovedanje mu je lucidno, izvorno, protkano finim humorom, s poetskim osećanjem za legendu i realističnim nervom za život njegovog zavičaja. Dela: "Kanjoš Macedonović", "Pričanja Vuka Dojčevića", "Pripovijesti crnogorske i primorske".

1884 - Umro je nemački prirodnjak i zoolog Alfred Edmund Brem, direktor zoološkog vrta u Hamburgu i akvarijuma u Berlinu. Iako arhitekta po obrazovanju, postao je prirodnjak i postupno je sakupio ogroman naučni materijal prilikom brojnih putovanja po Evropi, Africi i Aziji. Istraživao je i na teritoriji Srbije - na Fruškoj gori, kao i u Baranji, gde je proučavao do tada nepoznatu vrstu - orlove belorepane. Dela: "Životinjsko carstvo", "Život životinja", "Život ptica", "Šumske životinje".

1885 - Rođen je američki general DŽordž Smit Paton, koji se u Drugom svetskom ratu u severnoj Africi i Evropi istakao kao energičan i vešt komandant oklopnih jedinica. Napisao je memoare "Rat kako sam ga ja video".

1898 - Rođen je francuski filmski režiser Rene Kler, član Francuske akademije. Autor kome je uspevalo da i vodvilj uzdigne na nivo filmske umetnosti. Filmovi: "Pariz koji spava", "Međučin", "Italijanski slamni šešir", "Pod krovovima Pariza", "Milion", "Dajte nam slobodu", "Četrnaesti jul", "Duh ide na Zapad", "Oženih se vešticom", "Ćutanje je zlato", "Lepota đavola", "Veliki manevri", "Ulica snova".

1918 - Potpisivanjem kapitulacije Nemačke u železničkom vagonu u francuskom mestu Kompijenj okončan je Prvi svetski rat, u kojem je poginulo najmanje 10 miliona vojnika, a još toliko ljudi umrlo je od posledica bolesti i gladi. Srazmerno najveće žrtve podnela je Srbija, izgubivši 28 odsto stanovništva, procentualni odnos muških žrtava je još neuporedivo nepovoljniji.

1922 - Rođen je Kurt Vonegat, američki pisac. Proslavio se romanima "Klanica Pet" i "Kolevka za macu", ali se bavio i pisanjem pozorišnih komada, eseja i novela. Njegovi romani su 60-ih i 70-ih godina 20. veka bili neka vrsta putokaza američke kontrakulture.

1927 - U Parizu je potpisan pakt između Francuske i Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, kao reakcija na italijansko-albanski pakt iz novembra 1926. kojim je Italija postala neka vrsta protektora Albanije, što je bila prva etapa za njen prodor na Balkan. Italijanski fašistički diktator Benito Musolini sklopio je 1927. pakt i s Mađarskom uperen protiv Beograda. Podržavao je i hrvatske teroriste (ustaše), kao i druge slične grupe.

1941 - S teritorije Sovjetskog Saveza, iz grada Ufa na Uralu, počelo je emitovanje programa radio stanice "Slobodna Jugoslavija" u Drugom svetskom ratu.

1942 - Nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu zaposele i neokupirani deo Francuske, pod kontrolom okupacione Petenove vlade u Višiju. Istog dana nemačke i italijanske trupe okupirale su i francusko ostrvo Korzika.

1944 - Forsiranjem Dunava na sektoru Batina-Apatin u Drugom svetskom ratu počela je Batinska bitka. Jedinice Trećeg ukrajinskog fronta Sovjetske armije i NOV Jugoslavije slomile su nemačke snage posle teških višednevnih borbi.

1945 - Izabrana je Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije. Na prvim posleratnim izborima pravo glasa su imali građani s navršenih 18 godina života, izuzimajući optužene za saradnju sa okupatorom tokom Drugog svetskog rata.

1948 - Rođen je američki glumac Vinćente Skjaveli, koji je snimio 98 filmova, među kojima "Let iznad kukavičjeg gnezda", "Duh", "Amadeus", "Blejd Raner","Valmon", "Narod protiv Larija Flinta". Igrao je i u TV serijama, kao što su "Poroci Majamija" i "Starski i Hač".

1952 - Pronalazači video rikordera DŽon Mulin i Vejn DŽonson u Los Anđelesu su prvi put demonstrirali tu spravu za snimanje TV emisija.

1961 - Staljingrad je preimenovan u Volgograd. U carsko vreme taj grad se zvao Caricin.

1965 - Vođa rasističkog režima Rodezije Jan Smit jednostrano je proglasio nezavisnost te britanske kolonije, a Velika Britanija je režim bele manjine proglasila ilegalnim.

1971 - Senat SAD ratifikovao je ugovor kojim je Japanu vraćeno ostrvo Okinava, oduzeto krajem Drugog svetskog rata.

1973 - Sporazumom o prekidu vatre između Izraela i Egipta zvanično je okončan "Oktobarski rat".

1975 - Proglašena je nezavisnost Angole, posle pet vekova portugalske kolonijalne vlasti, a sutradan je prvi predsednik te afričke zemlje postao lider pokreta otpora, pesnik, Agostino Neto.

1976 - Umro je američki vajar Aleksander Sterling Kalder. Njegove rane skulpture imaju karakter duhovitih igračaka, a u prve apstraktne konstrukcije ugrađivao je male motore koji su ih pokretali. Docnije tvorevine - "mobile" - pokretala su vazdušna strujanja. Njegov "mobil" ogromnih razmera postavljen je 1958. ispred palate UNESKO u Parizu. Bavio se i ilustracijama, scenografijom, primenjenom umetnošću.

1987 - Boris Jeljcin je smenjen s položaja šefa moskovskih komunista.

1992 - Engleska anglikanska crkva napustila je vekovnu tradiciju i dopustila ženama da postanu sveštena lica.

1996 - Predsednik Gvatemale Alvaro Arsu saopštio je da je s gerilskim pokretom postignut sporazum o okočanju 36-godišnjeg građanskog rata u toj centralnoameričkoj zemlji.

2000 - U zapaljenoj žičari u jednom tunelu ispod glečera Kicštajnhorn u austrijskim Alpima poginulo je 159 osoba.

2004 - Umro je dugogodišnji palestinski lider Jaser Arafat. Godine 1994. dobio je Nobelovu nagradu za mir, zajedno s izraelskim predsednikom vlade Jicakom Rabinom i Šimonom Peresom, šefom izraelske diplomatije.

2004 - Skupština Litvanije ratifikovala je ustav Evropske unije, čime je ta zemlja prva u 25-članom bloku zvanično prihvatila taj dokumenat.

2005 - Posle 15 godina građanskog rata, u Liberiji su održani prvi slobodni izbori na kojima je pobedila Elen DŽonson-Selif, prva žena predsednik u Africi, dobitnik Nobelove nagrade 2011.

(Tanjug)