Na današnji dan: Potpisan ugovor o osnivanju Varšavskog pakta

Na današnji dan 1955. godine ugovor o osnivanju Varšavskog pakta na kraju četvorodnevne konferencije komunističkih zemalja Evrope u Varšavi potpisale su Albanija, Bugarska, Mađarska, Nemačka Demokratska Republika, Poljska, Rumunija, Sovjetski Savez i Čehoslovačka.

Danas je sreda 14. maj, 134. dan 2014. Do kraja godine ima 231 dan.

1610 - Francuskog kralja Anrija IV, prvog monarha iz dinastije Burbona, u Parizu je ubio jedan katolički verski fanatik.

Na prestolu ga je nasledio devetogodišnji Luj XIII, s kraljicom majkom Marijom Mediči kao regentom. Do 1589. Anri IV je kao kralj Navare i vođa hugenota (francuskih protestanata) u sukobu s katolicima, a potom je kao kralj Francuske, zemlji povratio mir 1598. "Nantskim ediktom". Edikt je predvideo međusobnu toleranciju rimokatolika i protestanata. Učvrstio je ekonomski i politički Francusku, i ojačao kraljevsku vlast. Tradicionalno se smatra najvećim vladarem u istoriji Francuske - "Anri dobri".

1771 - Rođen je velški filantrop Robert Oven, socijalista utopista i socijalni reformator, industrijalac koji je svo bogatstvo utrošio pokušavajući da ostvari projekte socijalnih reformi.

Njega i njegove pristalice savremenici su nazivali "socijalistima", čime je taj izraz ušao u upotrebu. Prve uzorne zajednice stvorio je u Nju Lanarku u Škotskoj i u tim kooperativama proizvođača i potrošača ukinuo je rad dece, ustanovio bolesničke blagajne, skratio radno vreme, povećao nadnice, osnovao čitaonice. Da bi dokazao ostvarljivost reformi, otišao je u SAD, gde je 1825. osnovao komunu "Nova harmonija". Kad je eksperiment propao vratio se u Englesku, gde je stvorio Veliki nacionalni strukovni savez (sindikat) i osnovao banku za razmenu dobara, na osnovi količine uloženog rada u izradu razmenjivanih proizvoda, bez upotrebe novca.

Dela: "Novi pogled na društvo", "Skica racionalnog sistema društva", "Knjiga o novom svetskom moralu".

1796 - Engleski lekar Edvard DŽener uspešno je vakcinisao jednog osmogodišnjeg dečaka protiv velikih boginja, položivši time temelj moderne imunologije. Ideju o vakcini protiv smrtonosne bolesti dobio je kad je dvadesetak godina ranije uočio da ljudi zaraženi kravljim boginjama ne dobijaju velike boginja ni u vreme epidemija i posle dve decenije rada razvio je vakcinu koja je ubrzo u celom svetu prihvaćena kao pouzdana zaštita od velikih boginja.

1811 - Paragvaj je proglasio nezavisnost od Španije.

1900 - U Parizu su otvorene druge moderne Olimpijske igre, na kojima je prvi put ženama dozvoljeno da učestvuju.

1912 - Umro je švedski pisac Johan August Strindberg. Bio je istovremeno vrhunski istančani literata, neka vrsta naturalističkog psihologa pa i folkloriste, istoriograf, čak i mistik. Razbio je stare dramske forme, preteča je mnogih savremenih strujanja. Protivljenje emancipaciji žena, rezerva prema zvaničnim formama religioznosti, pa i naturalistički stil, doneli su mu mnogo glavobolja i sukoba.

Dela: romani "Služavkin sin", "Crvena soba", "Stanovnici Hemsea", "Ispovest ludaka", "Gotske sobe", "Priče nadzornika karantina", "Pakao", "Na ostrvima", "Legende", "Crne zastave", drame "Majstor Uluf", "Otac", "Gospođica Julija", "Pljačkaši", "Zajmodavac", "Put u Damask", "Ples smrti", "Igra snova", "Oluja", "Sablasna soneta", novele "Novo carstvo".

1921 - U Italiji su održani prvi izbori posle Prvog svetskog rata, na kojima je fašistički pokret, uprkos nasilju i pritiscima na birače, osvojio samo 35 od 535 poslaničkih mesta.

1921 - Američki sudija Florens Alen postala je prva žena koja je na smrt osudila muškarca, ubicu Frenka Motoa koji je pogubljen tri meseca kasnije.

1925 - Rođen je Tristram Keri, engleski kompozitor, tvorac elektronske muzike. Nakon studija na Oksfordu emigrirao je u Australiju gde je osnovao muzički elektronski studio po uzoru na onaj koji je prethodno 1967. osnovao u Muzičkom kraljevskom koledžu u Londonu. Bio je neka vrsta tehničkog maga i stajao je iza saundtreka čuvene BBC serije "Dr Who". Kerijev doprinos muzici 60-ih 20 v. nesaglediv je, njegov rad inspirisao je grupe poput "Pink Flojd", "Hu" ili "Roksi mjuzik".

1932. Umro je srpski političar, ekonomista, diplomata, istoričar i pisac Čedomilj Mijatović, predsednik Srpske kraljevske akademije, utemeljivač Narodne banke Srbije, profesor ekonomije na Velikoj školi u Beogradu. Posle završenog Liceja u Beogradu, studirao je političko-ekonomske nauke u Minhenu, Lajpcigu, Cirihu i Beču. Između 1873. i 1889. bio je više puta ministar inostranih poslova i ministar finansija. Kao šef srpske diplomatije potpisao je Tajnu konvenciju sa Austro-Ugarskom 1881. a kao ministar finansija uveo je dinar kao novčanu jedinicu Srbije i metarski sistem mera. Odlučujuće je doprineo izgradnji železnica u Srbiji i njenom uključivanju u svetske finansijske tokove. Prvi je u Srbiji počeo da sistematski izučava privrednu istoriju.

Prevodio je sa engleskog, uključujući "Istoriju civilizacije u Engleskoj" Henrija Tomasa Bekla. Sa izvesnim uspehom bavio se i književnim radom. Bio je izrazito religiozan čovek, čak mistik, bavio se dobrotvornim radom sa verskim motivima, ali i publicistikom na religiozne teme. Posle pada dinastije Obrenović 1903. živeo je u Londonu, gde će provesti ostatak života. Dela: "Izvod iz političke ekonomije", "Nauka o državnom gazdinstvu ili nauka o financiji", "Istorija trgovine", "Financije srpskog kraljevstva", "Ikonija, vezirova majka", "Rajko od Rasine", "Knez Gradoje od Orlova grada", "Đurađ Branković", "Uspomene balkanskog diplomate".

Na današnji dan 1955. godine ugovor o osnivanju Varšavskog pakta na kraju četvorodnevne konferencije komunističkih zemalja Evrope u Varšavi potpisale su Albanija, Bugarska, Mađarska, Nemačka Demokratska Republika, Poljska, Rumunija, Sovjetski Savez i Čehoslovačka.

1940 - Tokom pregovora o predaji holandske vojske u Drugom svetskom ratu, nemačka vrhovna komanda je naredila razaranje Roterdama: stotinak bombardera se okomilo na nebranjeni grad i pretvorilo ga u ruinu, usmrtivši pri tom oko hiljadu ljudi.

1948 - Osam časova pre okončanja britanskog mandata u Palestini, proglašena je država Izrael, s predsednikom Haimom Vajcmanom i šefom vlade Davidom Ben Gurionom, na šta su sutradan arapske zemlje odgovorile invazijom na jevrejsku državu.

1964 - Sovjetski lider Nikita Hruščov otvorio je Asuansku branu u Egiptu, koju su izgradili sovjetski stručnjaci.

1972 - Japanu je posle 27 godina pod okupacijom SAD vraćeno ostrvo Okinava, ali je znatan deo ostrva ostao pod kontrolom američke vojske.

1973 - Lansirana je prva američka vasionska laboratorija "Skajlab I".

1988 - Irački avioni su bombama zapalili pet brodova pored iranskog naftnog terminala Larak u Zalivu.

1989 - Vođa peronista Karlos Menem postao je predsednik Argentine, pobedivši na izborima kandidata vladajuće Radikalne partije Eduarda Angelosa.

1991 - Samoubistvo je izvršila Đang Ćing, udovica kineskog lidera Mao Cedunga, jedan od vođa "Kulturne revolucije" od 1966. do 1976. koja je Kinu unazadila u svakom pogledu i u kojoj su represalijama izložene stotine hiljada ljudi optuženih za "buržoaska skretanja". Torturi su podvrgnuti i neki najviši državni i partijski rukovodioci, uključujući nominalnog šefa države Liu Šaočija i potonjeg oca kineskih reformi Deng Sjaopinga.

1995 - Na izborima u Argentini predsednik Karlos Menem nadmoćno je obezbedio drugi mandat na čelu države.

1998 - Umro je američki pevač i filmski glumac italijanskog porekla Frenk Sinatra, koji je svetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova poput pesama "Stranci u noći" i "Njujork, Njujork". Poznat je i po prisnim vezama s najvažnijim ličnostima u ključnim centrima moći američkog društva, uključujući gotovo sve predsednike SAD u drugoj polovini 20. veka i najmoćnijeg mafijaškog "kuma" Lakija Lučana. Filmovi: "Noći Las Vegasa", "Ne kao stranac", "Neki su dotrčali", "Reči i muzika", "Čovek sa zlatnom rukom", "Odavde do večnosti" (Oskar), "Tri narednika", "Četvorica iz Teksasa", "Detektiv", "Goli trkač".

1999 - Niš je bombardovan osmi dan zaredom, 26. put od početka NATO agresije na Srbiju (SRJ) uz ponovnu upotrebu kasetnih bombi.

1999 - U napadu avijacije NATO sa osam razornih bombi na izbegličku kolonu kosovskih Albanaca koji su se vraćali kućama, kod sela Koriša u blizini Prizrena ubijeno je 87 civila, među kojima više od polovine dece između šest meseci i 10 godina. Dan kasnije NATO je priznao napad, izrazivši "duboko žaljenje" zbog civilnih žrtava, uz saopštenje da je napadnut "legitimni vojni cilj".

2002 - Šefovi diplomatija NATO i Rusije odobrili su sporazum o formiranju Saveta NATO-Rusija radi saradnje u borbi protiv terorizma i sprečavanju širenja oružja za masovno uništenje.

2008 - Francusko ministarstvo kulture obelodanilo je retko arheološko otkriće. Na jugu te zemlje pronađena je mermerna bista Julija Cezara u prirodnoj veličini, na kojoj je rimski imperator prikazan u poznim godinama, bez kose.

(Tanjug)