Hronika | |||
Na današnji dan: Počela Kolubarska bitka u Prvom svetskom ratu i Bitoljska bitka u Prvom balkanskom ratu |
![]() |
![]() |
![]() |
nedelja, 16. novembar 2014. | |
Tokom bitke poginulo je više od 57.000 austrougarskih vojnika i oficira, a Srbi su zaplenili veliku količinu ratnog materijala i oružja, uključujući dva aviona, više od 140 topova, 3.500 vozila s municijom i 60.000 pušaka. Izuzetne zasluge za pobedu imao je general Živojin Mišić, unapređen posle bitke u čin vojvode. Njegova Prva armija je između 29. novembra i 2. decembra 1914. izvršila odlučujući proboj na Suvoboru. Danas je Dan Kopnene vojske Vojske Srbije. Obeležava se u znak sećanja na 16. novembar 1914. godine, kada je počela Kolubarska bitka, jedna od najznačajnijih u Prvom svetskom ratu. Herojskim držanjem u borbi srpska pešadija zadivila je tada čitav svet. Danas je nedelja, 16. novembar, 320. dan 2014. Do kraja godine ima 45 dana. 42. p.n.e. - Rođen je rimski car Tiberije, posinak Oktavijana Avgusta, koji je tokom vladavine od 14. do 37. nove ere osigurao granice Rimskog carstva bez novih osvajanja, popravio finansije i administraciju, posebno u provincijama. Prethodno se proslavio u vojnim pohodima u Germaniji, Panoniji i Dalmaciji. U poznim godinama doneo je Zakon o uvredi veličanstva i vladao je sve okrutnije, 26. se povukao na ostrvo Kapri, dok je u Rimu njegov miljenik, prefekt pretorijanaca Sejan, zaveo krvav režim. Nakon što je nastojeći da se dočepa vlasti Sejan ubio carevog sina Julija Cezara Druza, Tiberije naređuje njegovo smaknuće. 1272 - Umro je engleski kralj Henri III, koji je stupio na presto već u devetoj godini kad je 1216. tokom Prvog baronskog rata poginuo njegov otac DŽon Bez Zemlje, ali je stvarno počeo da vlada 1234. 1532 - Španski osvajač Francisko Pizaro zauzeo je na prevaru, sa samo 200 vojnika, grad Kahemarku i zarobio cara Inka Atahualpu. 1797 - Umro je pruski kralj Fridrih Vilhelm II, koji je tokom 13-godišnje vladavine sprovodio politiku teritorijalnog širenja zemlje, posebno se okoristivši prilikom druge i treće podele Poljske 1793. i 1795. Od 1792. do 1795. pridružio se Austriji u savezu protiv revolucionarne Francuske. Religioznim ediktom iz 1788. proklamovao je versku toleranciju, ali taj akt je u praksi imao ograničen domet, kao i skromne liberalne reforme ozakonjene 1794. 1828 - Francuska, Britanija i Rusija priznale su nezavisnost Grčke, što je Turska odbila da prihvati, ali je 1829. posle poraza u ratu s Rusijom, mirom u Jedrenu prinuđena da prizna nezavisnost te zemlje. 1831 - Umro je pruski general Karl fon Klauzevic, jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara 19. veka, koji je glavne ideje o ratnoj strategiji i taktici izložio u delu "O ratu". Zbog neslaganja s politikom vodećih krugova Pruske prema francuskom caru Napoleonu I, protiv kojeg se borio u više bitaka, od 1812. do 1814. bio je u službi Rusije. 1848 - U Rimu, kojim je tada vladao papa Pije IX, izbila je pobuna i uspostavljena je Rimska republika ustrojena po ugledu na republikansku Francusku. 1895 - Rođen je nemački kompozitor Paul Hindemit, koji je stvarao na osnovu disonantnog kontrapunkta i slobodnog shvatanja tonaliteta. Kad su nacisti 1933. proskribovali njegova dela kao dekadentna, otišao je u Ankaru, a od 1939. bio je profesor na univerzitetima u SAD i Švajcarskoj. Dela: opere "Novosti dana", "Kardijak", "Slikar Matis", "Harmonija sveta", šest gudačkih kvarteta, "Kamerna muzika op. 36", koncerti i sonate za razne instrumente, teorijska dela "Tradicionalna harmonija", "Kompozitorov svet". 1912 - Počela je Bitoljska bitka u Prvom balkanskom ratu u kojoj je dobro utvrđenu tursku Vardarsku armiju Zeki paše, koja se povukla posle poraza u Kumanovskoj bici, srpska Prva armija regenta Aleksandra Karađorđevića potukla posle trodnevnih borbi, čime su Južna Srbija (danas Makedonija) i Stara Srbija (Kosovo i Metohija) konačno oslobođene od Turske i vraćene matici zemlji - Srbiji. 1918 - Posle propasti austrougarske monarhije u Prvom svetskom ratu, Mađarska je proglašena nezavisnom republikom. Od marta do avgusta 1919. u Mađarskoj je postojala sovjetska republika pod vođstvom Bele Kuna, da bi zatim admiral Mikloš Horti srušio Kunov režim. Mađarska je od 1919. bila jedinstvena kraljevina bez dinastije a dužnost regenta vršio je grof Mikloš Horti. 1922 - Rođen je Žoze Saramago, portugalski pisac, nobelovac. Rođen je u seljačkoj porodici i promenio je niz zanimanja, da bi se tek 1976. posvetio književnosti. Smatra se jednim od najvećih portugalskih pisaca. Prevođen je na preko trideset jezika. Dela: "Embargo i druge priče", "Godina smrti Rikarda Reiša", "Slepilo", "Sedam sunaca i sedam mesečina", "Jevanđelje po Isusu Hristu". 1933 - Sovjetski Savez i SAD uspostavili su diplomatske odnose. 1940 - Nemačke okupacione vlasti su izgradnjom zida potpuno izolovale geto u Varšavi od ostatka grada. Generalni guverner Poljske Hans Frank ustanovio je geto u Varšavi u oktobru 1940. U njega su Nemci saterali oko 440.000 Jevreja iz Varšave i drugih poljskih mesta kao i iz Nemačke. Desetine hiljada Jevreja tu je umrlo od gladi i bolesti, a više od 310.000 otpremljeno je u logore smrti i ubijeno u gasnim komorama. Preživeli su 1943. podigli ustanak, ali su tokom odmazde gotovo svi stradali. 1941 - U Drugom svetskom ratu počela je druga nemačka ofanziva na Moskvu, koja je kao i prva, započeta u septembru 1941. kad su Nemci došli 30 kilometara od Moskve, završena neuspehom. Ovog puta Nemci su prišli na 25 kilometara, ali je sovjetska armija slomila neprijateljsku ofanzivu 5. decembra 1941. i u protivudaru ih je do 10. januara 1942. odbacila 200 kilometara zapadno od Moskve. Tim prvim velikim uspehom nad Silama osovine je krahirala nemačka doktrina munjevitog rata i nagovešten je preokret u ratu u korist antihitlerovske koalicije. 1948 - Rođen je Mate Parlov, najbolji bokser bivše Jugoslavije. U bokserski klub "Pula" je stupio sa 16 godina, i nakon svega 3 godine osvojio je titulu prvaka Jugoslavije u poluteškoj kategoriji. Prvi veći međunarodni uspeh ostvario je 1969. kada je u Bukureštu postao vicešampion Evrope. Dve godine docnije u Madridu je osvojio zlatnu medalju, a 1973. u Beogradu odbranio je titulu prvaka Evrope u poluteškoj kategoriji. Na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. Parlov je osvojio zlato, a u Havani 1974. postao je amaterski prvak sveta u poluteškoj kategoriji. Godine 1976. u Beogradu je, savladavši Italijana Domenika Adinolfija, postao profesionalni prvak Evrope u poluteškoj kategoriji, a 2 godine potom, pobedom nad Argentincom Migelom Anhelom Kueljom i svetski šampion. Osam puta je bio prvak Jugoslavije.
1960 - Umro je američki filmski glumac Klerk Gebl. Igrao je u više od 70 filmova i decenijama je bio u vrhu popularnosti, posebno kao simbol muževnosti. Filmovi: "Istočni put", "Slobodna duša", "Dogodilo se jedne noći" (Oskar), "Pobuna na brodu 'Baunti'", "Kinesko more", "Prohujalo sa vihorom", "San Francisko", "Mogambo", "Probni pilot", "Učiteljevo mezimče", "Neprilagođeni", "Ljudi u belom". 1965 - Sovjetski Savez je lansirao "Veneru III", prvi svemirski brod koji je, stigavši na Veneru u martu 1966. dospeo na drugu planetu. 1965 - Umro je irski državnik Vilijam Tomas Kosgrejv, prvi predsednik Irske od 1922. do 1932. 1970 - Pakistan je saopštio da je broj mrtvih u ciklonu i ogromnim talasima koji su se sručili na obale Istočnog Pakistana (sada Bangladeš) i ostrva u Bengalskom zalivu dostigao pola miliona. 1972 - Generalna skupština UN preporučila je da Portugal treba da napusti svoje kolonijalne posede u Africi i Aziji (Angola, Mozambik, Port. Gvineja, Sao Tome, Kap Verde, Istočni Timor, Makao). Vlada u Lisabonu je pravo na nezavisnost kolonijama priznala posle "Revolucije karanfila" aprila 1974. kada je oboren režim koji je svojevremeno ustrojio Antonio Salazar. 1981 - Umro je američki filmski glumac Vilijam Holden, koji je najčešće tumačio uloge "idealnog" tipa savremenog Amerikanca. Filmovi: "Bulevar sumraka", "Juče rođena", "Snaga oružja", "Mesec je plav", "Iznad 30. sprata", "Stalag 17" (Oskar), "Piknik", "Most na reci Kvaj", "Svet Suzi Vong", "TV mreža", "Divlja horda". 1991 - Ruski predsednik Boris Jeljcin potpisao je seriju dekreta kojima je preneo vlast nad privredom sa sovjetske centralne vlade na vladu Rusije. 1993 - UN su, posle velike blamaže američkih trupa, zvanično odustale od potrage za liderom najmoćnije frakcije u Somaliji Mohamedom Farahom Aididom. 1995 - Bivši predsednik Južne Koreje Ro Te Vu je uhapšen pod optužbom za korupciju. 1997 - Umro je francuski političar i publicista Žorž Marše, generalni sekretar Francuske Komunističke partije od 1972. do 1994. Osamdesetih godina 20. veka se, pod uticajem italijanskih komunističkih reformista, verbalno opredelio za politiku "evrokomunizma", ali je u suštini ostao veran interesima Moskve. Dela: "Šta je Francuska Komunistička partija?", "Demokratski izazov", "Politika Francuske Komunističke partije", "Govorimo otvoreno", "Odgovori", "Nada u sadašnjost". 2006 - Mađarski naučnici su uspešno klonirali miša. Miš zvani "Klonila" je proizvod trogodišnjeg rada 20 istraživača Poljoprivrednog biotehnološkog istraživačkog centra u Godolu u blizini Budimpešte. Prema njihovom uverenju, kloniranje bi trebalo da bude od velike pomoći naučnicima u lečenju raznih bolesti. 2006 - Umro je ekonomista Milton Fridman "otac monetarističke teorije", odnosno - neoliberalizma. Bio je savetnik Ričarda Niksona, DŽeralda Forda i Ronalda Regana. Čelnik je "čikaške škole" - od 1948. do 1979. bio je profesor Unverziteta u Čikagu. Osporavao je navode kejnzijanske škole mišljenja i zagovarao je ekonomsku politiku zasnovanu na maksimalnom smanjenju javne potrošnje, uz najstrože insistiranje na stabilnosti monete. Glavna dela: "Kapitalizam i sloboda", "Teoretske osnove monetarne analize", "Sloboda izbora". 2012 - Haški tribunal izrekao je pravosnažnu presudu kojom je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača oslobodio optužbi za udruženi zločinački poduhvat i zločine počinjene nad Srbima u operaciji "Oluja" avgusta 1995. godine. U vojnoj operaciji "Oluja" hrvatskih oružanih snaga sa prostora Republike Srpske Krajine proterano je oko 220.000 Srba, poginule su 1.922 osobe, a nije rasvetljena sudbina 975 osoba, od toga 674 civila. "Oluja" je bila završna operacija u ratu 1991/95. tokom kojeg je u Hrvatskoj ubijeno i nestalo blizu 7.000, a proterano 404.887 Srba, od toga 141.887 iz gradova van ratnih dejstava. (Tanjug) |