subota, 13. jun 2015. | |
323 p. n. e. - Umro je Aleksandar Veliki, najveći vojskovođa antičkog sveta. Bio je učenik atinskog filozofa Aristotela, kojeg je u prestonicu grčke države Makedonije Pelu doveo Aleksandrov otac kralj Filip II, a na presto je došao u 20. godini, kad je 336. pre n.e. ubijen Filip II. Dovršio je pokoravanje grčkih država i 334. pre n.e. poveo je s 30.000 pešaka i 5.000 konjanika rat protiv Persije. Osvojio je Malu Aziju, Siriju, Egipat i Persiju i stigao do reke Ind. Za prestonicu carstva proglasio je Vavilon u kojem je po povratku iz Indije iznenada umro u 33. godini. Koristio je sadejstvo konjice i pešadije i prvi je u istoriji ratne veštine uveo sistematski rad štaba. Njegova vojnička genijalnost zasnivala se i na širokoj kulturi, po čemu je bio superioran nad drugim vladarima tog vremena. Na svoje vojne pohode uvek je vodio i ekipu naučnika i istraživača raznih vrsta. Stoga nije bio samo osvajač, već i nosilac širenja helenske kulture. Vekovima kasnije na teritorijama koje je on osvojio bile su vidljive tekovine grčke kulture i civilizacije. A mit o njemu bio je bez premca u srednjovekovnoj Evropi, u nekim delovima Centralne Azije je to i danas. 1381 - Pod vođstvom Vata Tajlera u engleskim pokrajinama Kent, Norfok, Safok i Kembridžšir počeo je seljački ustanak, izazvan visokim porezima. Već prvog dana ustanka seljaci su uz pomoć londonske sirotinje ušli u London i opseli zgradu Parlamenta, ali je Tajler ubijen već trećeg dana ustanka. Ostavši bez vođe, ustanici su napustili London i buna je ugušena. 1811 - Rođen je ruski književni kritičar i filozof Visarion Grigorjevič Belinski, osnivač ruske realističke estetike. Formulisao je teorijsku osnovu novog pravca u ruskoj književnosti nazvanog "naturalna škola". Nastojeći da kritici stvori filozofsku osnovu, proučavao je nemačku filozofiju. Književnost je posmatrao kao društvenu pojavu i razliku između nje i nauke video je u tome što pesnik "misli u slikama" i, za razliku od naučnika, "ne dokazuje istinu, već je pokazuje". Žestoko se borio protiv vulgarnosociološkog pristupa književnosti. Napisao je sjajna kritička tumačenja dela Aleksandra Puškina, Mihaila Ljermontova i Nikolaja Gogolja, a njegovo "Pismo Gogolju" obrazac je preciznosti i oštrine kritičke misli. Dela: "O ruskoj povesti i o povestima Gogolja", "Književne maštarije", "Junak naših dana", "Pesme M. Ljermontova", "Deoba poezije na rodove i vidove", "Reč o kritici", "Putovanja Čičikova ili Mrtve duše", "I. A. Krilov", "Dela Aleksandra Puškina". 1839 - Srpski knjaz Miloš Obrenović abdicirao je u korist sina Mihaila i napustio Srbiju, okončavši prvu vladavinu koju je kao vođa Drugog srpskog ustanka započeo 1815. Otišao je zbog sukoba sa starešinskim slojem koji je zahtevao učešće u vlasti, pod maskom zakonitosti. Pod pritiskom Miletine bune, 3. februara 1835. donet je naglašeno liberalni Sretenjski ustav, ali ga je Knjaz zbog protivljenja Rusije, Austrije i Osmanskog carstva sa zadovoljstvom suspendovao već u martu 1835. Krajem 1838. turski sultan je izdao Hatišerif prema kojem je s knjazom vlast delio Sovjet, što Milošu nikako nije odgovaralo. Posle neuspelog mirenja sa ustavobraniteljima morao je da napusti zemlju, u koju se vratio 1859, posle odluke Svetoandrejske skupštine 1858. o zbacivanju kneza Aleksandra Karađorđevića. Vladao je Srbijom do smrti 1860. 1865 - Rođen je irski pisac Vilijam Batler Jejts, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923. Bio je izraziti kosmopolita oslonjen na klasične helenske uzore, ali i duboko vezan za irsko tlo i tradiciju. Jedan je od najvećih autora koji su stvarali na engleskom jeziku. Dela: poezija "Oisinova lutanja", "Vetar u trsci", "Ostrvce na jezeru Inisfri", "Toranj", drame "Grofica Ketlin", "Žuđena zemlja", "Mačka i mesec", eseji "Keltski suton", "Ideje dobra i zla", "Sanjarenja o detinjstvu i mladosti", "Autobiografija". 1876 - Srpsko učeno društvo je za prvu ženu akademika kod Srba izabralo slikarku Katarinu Ivanović. 1897 - Rođen je finski trkač Pavo Nurmi, koji je na dugim stazama osvojio devet zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928. Svetske rekorde obarao je 29 puta. 1899 - Rođen je meksički kompozitor i dirigent indijanskog porekla Karlos Čavez, osnivač Simfonijskog orkestra Meksika. Istraživao je meksički muzički folklor. Bio je dominantna muzička figura 20. veka u Meksiku, direktor Konzervatorijuma i šef Državnog umetničkog odeljenja. Dela: simfonije "Simfonija proletaria", "Simfonija India", baleti, kamerna muzika, klavirske kompozicije. 1900 - U Kini je počeo "Bokserski ustanak" - pobuna protiv stranih sila i njihovog uticaja u Kini. Ustanak su u septembru 1901. ugušile evropske sile, Japan i SAD. 1917 - Nemci su u Prvom svetskom ratu usmrtili 162 stanovnika Londona, u prvom masovnom bombardovanju britanske prestonice iz vazduha u kojem je učestvovalo 14 bombardera tipa "Gota". 1923 - Osnovana je Beogradska filharmonija. Njen osnivač, prvi direktor i šef-dirigent bio je jedan od najznačajnijih srpskih kompozitora i dirigenata Stevan Hristić. 1943 - Rođen je engleski filmski glumac Malkolm Mekdauel, koji je najčešće tumačio arogantne, asocijalne likove. Filmovi: "Ako", "Paklena pomorandža", "Šunjajući Mesec", "Srećni čovek", "Rojal fleš", "Kaligula", "Bolnica Britanija", "Ljudi mačke", "Plavi grom", "Poludi", "Gulag". 1944 - Nemci su u Drugom svetskom ratu počeli da bombarduju južnu Englesku, posebno London, dugo pripremanim tajnim oružjem - raketama "Fau-1". Do marta 1945. ispaljeno je oko 8.000 raketa "Fau-1" i oko 4.000 "Fau-2", od kojih je poginulo najmanje 5.500 britanskih civila, oko 2.700 u prve tri sedmice bombardovanja. 1956 - Poslednji britanski vojnici napustili su bazu na Sueckom kanalu, kojim je Velika Britanija upravljala 74 godine, a upravu nad Kanalom preuzeo je Egipat. 1965 - Umro je jevrejski pisac i filozof Martin Buber. Najviše je bio zaokupljen književnim i filozofskim nasleđem hasidizma, jevrejskog verskog pokreta nastalog u Poljskoj početkom 18. veka (teritorija kasnije austrijske Galicije). Napisao je i više značajnih dela o istoriji jevrejske kulture. Pisao je na nemačkom i za pripovetke je uzimao motive iz folklora poljskih Jevreja. S Francom Rozencvajgom preveo je na savremeni nemački jezik "Stari zavet". Pred nacistima je 1938. pobegao iz rodne Austrije u Palestinu i postao jedan od prvih profesora Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu. Zalagao se za zajedničku jevrejsko-arapsku državu. Dela: "Priče rabi Nahmana", "Ja i ti", "Hasidske priče", "Gog i Magog", "Slike o dobru i zlu", "Mojsije", "Susreti". 1973 - U Parizu su SAD, Severni Vijetnam, Južni Vijetnam i oslobodilački pokret Vijetkong potpisali sporazum o prekidu vatre. 1982 - Umro je kralj Saudijske Arabije Kalid ibn Abdul Aziz, kojeg je nasledio prestolonaslednik Fahd. 1983 - Američki vasionski brod "Pionir 10" prošao je pored Neptuna, postavši prva letilica napravljena ljudskom rukom koja je izašla izvan Sunčevog sistema. 1986 - Umro je američki klarinetista i kompozitor Bendžamin Dejvid Gudmen, poznat kao Beni Gudmen, jedan od prvih belih muzičara koji se usprotivio rasnoj segregaciji. Osnovao je 1934. džez orkestar u koji je pozvao i crne muzičare. Snimio je desetak filmova, a bavio se i klasičnom muzikom - snimio je koncert za klarinet Vofganga Amadeusa Mocarta i svirao sa simfonijskim orkestrima. 1988 - Vrhovni sud Sovjetskog Saveza ukinuo je smrtne presude izrečene 1936. i 1937. Grigoriju Zinovjevu, Lavu Rozenfeldu (Kamenjev), Georgiju Pjatakovu i Karlu Radeku i rehabilitovao tu četvoricu visokih sovjetskih rukovodilaca streljanih u vreme staljinističkih čistki. 1990 - Prilikom napada rumunske policije na studente u centru Bukurešta, u improvizovanom šatorskom naselju, poginulo je četvoro i povređeno oko 200 ljudi. 1993 - Kim Kempbel je postala prva žena premijer u istoriji Kanade. 1997 - Na smrt je osuđen američki ratni veteran Timoti Mekvej, optužen za podmetanje eksploziva 1995. u federalnu zgradu u Oklahoma Sitiju, kad je poginulo 168 ljudi. 2000 - U Pjongjangu je počeo istorijski samit dve Koreje. Posle trodnevnih razgovora predsednika Severne i Južne Koreje Kim DŽong Ila i Kim Dae DŽunga potpisana je zajednička deklaracija kojom je utrt put ponovnom ujedinjenju korejskog naroda, koji od početka pedesetih godina 20. veka živi u dve države. 2001 - Osnovan je Atlantski savet Srbije. Atlantski saveti su krovne asocijacije društvenih grupacija i pojedinaca brojnih savremenih zemalja, koje popularišu ideje atlantizma i hijerarhiju vrednosti evro-atlantskog sveta. 2003 - Usvojen je nacrt Ustava Evropske unije. 2005 - Umro je dugogodišnji vođa Portugalske komunističke partije Alvaro Kunjal. Imao je značajnu ulogu u "Revoluciji karanfila", kada je 1974. srušen poredak koji je svojevremeno uspostavio Antonio Salazar. 2006 - Prvi put je u Beogradu, u centru "Sava", gostovao filharmonijski orkestar milanske "Skale". 2008 - Talibanski pobunjenici digli su u vazduh glavnu kapiju najvećeg zatvora u avganistanskom gradu Kandaharu, pri čemu su iz zatvora pobegli skoro svi zatočenici, njih oko 1.150, među kojima i 400 talibana. 2008 - Umro je američki novinar Tim Rasert. Bio je šef biroa televizije En-Bi-Si (NBC) u Vašingtonu, poznat i kao domaćin političke emisije "Susret sa štampom" koju je vodio od 1991. Pre novinarske karijere, Rasert je radio u američkom Senatu. Autor je više popularnih visokotiražnih publicističkih knjiga. (RT Vojvodine) |