Sarajevo: Odata počast ubijenim vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici

SARAJEVO - U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu danas su počast vojnicima nekadašnje JNA, ubijenim 1992. godine, odali članovi porodica stradalih, preživjeli zločina i zvaničnici Republike Srpske.

Učesnici obilježavanja ovog događaja, na mjestu stradanja vojnika JNA položili su ruže i maslinove grančice, te prislužili svijeće.

Prvi put ove godine sveštenici Mitropolije dabrobosanske služili su pomen ubijenim vojnicima na mjestu stradanja.

Jake snage pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo objezbjeđivale su ovaj skup, koji je protekao mirno i dostojanstveno.

Tokom služenja parastosa došlo je do manjeg incidenta kada je nekoliko članova udruženja "Zelene beretke" na mostu Drvenija, nedaleko od mjesta obilježavanja, razvilo zastavu takozvane Armije BiH.

Obilježavanju su prisustvovali i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukićević, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić, te direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.

Ministar Savanović je rekao da se danas obilježavaju 23 godine od stradanja nevinih i nedužnih mladića samo zato što su bili u legalnoj i legitimnoj vojsci bivše Jugoslavije.

"Ne smijemo zaboraviti prošlost, ali prošlošću ne smijemo zarobiti našu budućnost. Mi ne živimo više u svijetu naših očeva, već u svijetu naše djece. Bitnije je kuda idemo nego odakle dolazimo", poručio je Savanović.

Nakon vjerskog obreda, te polaganja cvijeća i paljenja svijeća, kolona autobusa, pod jakim obezbjeđenjem pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo, krenula je nazad u Istočno Sarajevo.

Obilježavanje 23 godine od zločina organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, koja se 3. maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN, na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član /krnjeg/ Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane Republike BiH.

Iako je za bezbjednost mladih vojnika garantovao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta oružanim napadom.

Prvih dana maja 1992. godine mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, a 207 zarobljeno.

Nenad Stevandić: Bošnjački vrh da se pokloni ubijenim vojnicima

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da bošnjački politički vrh i vrh BiH treba da dođu na mjesto stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici i poklone se onima koji su nevini ubijeni, koji nisu napadali, nego su izlazili iz Sarajeva.

"Dok ne bude toga, neće biti pravde u BiH", rekao je Stevandić novinarima nakon što je u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici služen pomen i položeno cvijeće povodom obilježavanja 23 godine od zvjerskog ubistva vojnika bivše JNA.

Stevandić je istakao da, dok god političari iz Federacije ne budu iskazivali poštovanje prema ovakvim stratištima gdje su pobijeni nevini, BiH neće biti zajednička zemlja i neće biti zajedničke budućnosti.

"Pošto su svi predsjednici Republike Srpske obilazili Srebrenicu i odavali počast ubijenim, zarobljenim, nestalim, red je da se ovdje ne dešavaju pomeni pod kordonima policije i obezbjeđenjem, već da se pruži ruka pomirenja i da se pokaže poštovanje", rekao je Stevandić.

Komentarišući tvrdnje bošnjačkih političara da su branili Sarajevo od "agresora", Stevandić je rekao da su to priče koje su rezultat vlastitih frustracija ili nametnutih teorija o nastanku BiH.

"Mi očekujemo da ti političari dođu ovdje i onda se možemo nadati zajedničkoj budućnosti. Očekujemo jer je to red. Ljudska i Božija pravda je da se oda počast onima koji nisu pucali ni na koga, nego su ovdje u zasjedi pobijeni", naglasio je Stevandić.

Stevandić je rekao da, kada bošnjački političari pokažu tu vrstu poštovanja i suživota, "onda se i mi imamo čemu nadati".

"Mi moramo biti jaki i hrabri i moramo tražiti da se pokaže dostojanstvo prema našim žrtvama, kao što i mi izražavamo dostojanstvo prema svakoj drugoj žrtvi u BiH", poručio je Stevandić.

Milorad Kojić: Zločin nad pripadnicima JNA djelo sistema

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao je danas da zločini nad pripadnicima bivše JNA i Srbima u Sarajevu predstavljaju djelo sistema i teško da danas bilo ko može uvjeriti u suprotno.

Kojić je naglasio da je posebno apsurdno da ovakvi zločine, koji su djelo političkih, vojnih i policijskih funkcionera tadašnje Republike BiH nisu dobili sudski epilog.

"Svi dobro znamo da postoje brojni materijalni dokazi o ovim stravičnim zločinima. Znamo da je još 2012. godine DŽud Romano, strani tužilac, obustavio istragu u ovom predmetu i čak u svom obrazloženju rekao da su pripadnici JNA, koji su poštovali zakon i međunarodno pravo i poštovali prethodno postignuti dogovor - predstavljali legitimni vojni cilj", rekao je Kojić.

Prema njegovim riječima, to je još jedan apsurd pravosuđa BiH i ono što posebno brine je da već tri godine Tužilaštvo BiH nije radilo po pritužbi, ni Ministarstva unutrašnjij poslova Republike Srpske, niti porodica koje su to uradile preko svojih zastupnika, odnosno advokata.

On naglašava da je očigledno da ne postoji volja niti želja da se procesuiraju najviši politički, vojni i policijski funkcioneri tadašnje BiH.

"Mi ćemo i dalje istrajati u naporima da ovaj zločin i slični dobiju sudski epilog, jer je očigledno da bošnjačka politika ne želi da se izmijeni slika karaktera rata kako je oni predstavljaju i da se stvarno utvrdi kakav je bio karakter tragičnog sukoba", istakao je Kojić.

Kojić ističe da je jasno da su najveći zločini počev od Sijekovca, Dobrovoljačke ulice, Tuzlanske kolone na samom početku rata bili pucanj u Srbe od Bošnjaka i njihove politike koju i danas provode, jer očigledno imaju znatna uticaj na Tužilaštvo BiH da se ovi zločini ne procesuiraju.

Velimir Dunjić: Dostojanstveno obilježeno stradanje pripadnika JNA

Predsjednik Pododbora Vlade Srpske za obilježavanje značajnih istorijskih događaja Velimir Dunjić izjavio je Srni da je zadovoljan što je što je obilježavanje 23 godine od stradanja pripadnika JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici proteklo mirno i dostojanstveno.

Dunjić je zahvalio pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Kantona Sarajevo, koji su profesionalno odradili svoj posao.

"Mislim da će građani Sarajeva shvatiti poruku koju smo uputili maslinovim graničicama - poruku mira, što je naš odgovor na njihove grafite", rekao je Dunjić.

Na pitanje kako komentariše činjenicu da su bivši pripadnici takozvanih "Zelenih beretki" razvili ratnu zastavu u neporednoj blizini mjesta na kojem je služen parastos stradalim pripadnicima JNA, Dunjić je istakao da je to stvar kulture i civilizacije.

Poručnik JNA Željko Pantelić izrazio je žaljenje što je na obilježavanju u Dobrovoljačkoj ulici i ove godine on jedini predstavnik starješina bivše JNA sa teritorije Srbije.

"Žao mi je što sa teritorije Srbije ništa nije organizovano da oni, kojima su stradale kolege, dođu na ovaj pomen. Svake godine šaljemo poruke mira, a poslije svega što sam proživio i nakon 23 godine niko još nije odgovarao za zločin", rekao je Pantelić, koji je bio zarobljen u Dobrovoljačkoj.

On je dodao da bi najbolja poruka mira bila da zločinci budu izvedeni pred sud, jer su zarobljeni i ranjeni pripadnici JNA prošli užasnu torturu. "Protivno svim ženevskim konvencijama, to nije trebalo da se desi. Krivo mi što ovdje još niko ne prihvata da je tada počinjen zločin", rekao je Pantelić.

On je ispričao da je nakon ranjavanja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici bio prevezen u bolnicu Koševo, gdje su ga ranjenog tukli i maltretirali. "Bilo je i drugih vojnika koji su nakon ranjavanja u samoj bolnici Koševo bili maltretirani i tučeni, kao što je bio slučaj sa desetarom Ivicom Simićem", dodao je Pantelić.

Učesnik kolone JNA koja je napadnuta u Dobrovoljačkoj ulici Srđan Lukić istakao je da strahovi ostaju i sjećanja ne blijede.

"Svake godine se nađe neko novi koji dođe na mjesto gdje je doživio najveće traume u svom životu. Ove godine sam sreo dvojicu ljudi koje nisam vidio 23 godine", rekao je Lukić.

On je izrazio nadu da će i iduće godine biti obilježeno stradanje pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici, jer mu to znači mnogo.

"Nisam tu da o tome sudim. Došao sam samo na mjesto da se podsjetim na nešto zbog čega ni dan danas ne shvatam zašto smo moji drugari i ja sa 19 godina doživjeli ovako nešto", rekao je Lukić, odgovarajući na pitanje kako gleda na činjenicu da ni 23 godine poslije napada niko nije odgovarao za ubijene pripadnike JNA.

On je poručio da bivši prpadnici JNA nisu bili u Sarajevu da nanose zlo, ali da su strašno zlo doživjeli.

Slobodan Bojanić iz Priboja, koji je ranjen u vojnoj koloni u Dobrovoljačkoj ulici i prvi put nakon 1992. godine došao u Sarajevo, kaže da se borio sa emocijama, jer se nije lako prisjetiti tog događaja.

"Ponekad nisam želio da dođem, a ponekad, kada vidim na TV-u, bude mi žao što nisam prisustvovao obilježavanju stradanja mojih drugova Zdravka Tomovića i Milorada Đukića", rekao je Bojanić.

On je ispričao da je ranjen kod zgrade Komande u Dobrovoljačkoj ulici. "Tu su prišli autu, razoružali nas, povaljali po asfaltu i pucali po nama bez ikakvog upozorenja i povoda", rekao je Bojanić novinarima.

On je dodao da su ga nakon previjanja prebacili u bolnicu Koševo, gdje su ga na ulazu maltretirala civilna lica.

"Mislim da su civili, da nije bolničko osoblje i čak su me uboli nekakvim nožem u leđa. Poslije toga me je doktorica odvela na odjeljenje i više nisam imao problema, jer se bolničko osoblje prema nama odnosilo relativno dobro", rekao je bivši pripadnik JNA iz Priboja.

Bojanić je rekao da je 11. maja sa još dvojicom pripanika JNA - Zoranom Hadžićem i Zoranom Pantićem razmijenjen za pripadnike takozvanih Zelenih beretki.

Bogdanka Tomović, majka ubijenog Zdravka Tomovića, rekla je da članovi porodica nisu došli da ubijaju i da poštuju svaku žrtvu.

"Sina mi sada zovu zlikovcem, a ubijen je sa 19 godina za volanom. Ekstremista je ubio moje dijete, dijete grada Sarajeva. Moj Zdravko je ovdje odrastao, on nije došao da osvaja svoj grad", istakla je ona.

Gordana Gvozdenović, čiji je brat ubijen u Dobrovoljačkoj, ocijenila je da je situcaja ove godine mnogo bolja nego prethodne, kada je bilo mnogo uvreda prema porodicama i učesnicima kolone.

Ona je izrazila nadu da će nekada i političari iz Federacije BiH da se poklone nevinim žrtvama.

Milisav Milinković, ujak ubijenog Zdravka Tomića, upitao je zbog čega sarajevske vlasti ne daju da se pomen održi na mjestu gdje su vojnici ubijeni. "Ovdje nema ni D od države", poručio je on.

(Srna)

Na današnji dan: Muslimanske snage napale kolonu vozila JNA u Sarajevu, likvidirano 42 oficira i vojnika; NATO ubio najmanje 20 ljudi kasetnim bombama u blizini Peći i razorio zgradu TV Novi Sad; U Parizu počele studentske demonstracije

Na današnji dan 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu muslimanske snage pod kontrolom člana krnjeg Predsedništva BiH Ejupa Ganića, kojem je asistirao bivši šef Hrvatske demokratske zajednice u BiH Stjepan Kljujić, o čemu postoji tonski snimak, prekršile se prethodni sporazum i napale su kolonu vozila JNA, koja je trebala mirno da se povuče iz grada. Za ovaj zločin niko nije osuđen.

To je učinjeno uprkos dogovoru muslimanskog lidera Alije Izetbegovića, komande Druge vojne oblasti JNA i Unprofora, kao i "čvrstim garancijama" da će kolona bezbedno napustiti grad. Pripadnici tzv. teritorijalne odbrane i "zelenih beretki" pod komandom Emina Švrakića otvorili su unakrsnu vatru, posle čega su ljude izvlačili iz vozila i zlostavljali ih, a iz neposredne blizine, naočigled pripadnika Unprofora, likvidirano je 42 oficira i vojnika JNA, oko 70 je zarobljeno. Haški tribunal i Tužilaštvo BiH odbacili su optužnicu za Dobrovoljačku, pod izgovorom da se radilo o "legitimnom vojnom cilju".

Danas obeležavanje 23. godišnjice stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu

Sarajevo -- Danas će u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu biti obeležena 23. godišnjica stradanja pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA). "Zelene beretke" će ovaj zločin proslaviti, a na istom mestu će porodice ubijenih odati počast žrtvama.

Različite su informacije o broju stradalih osoba. Mediji u Federaciji BiH navode da je u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine stradalo sedmoro, dok mediji u Republici Srpskoj navode da su stradale 42 osobe.

Za sutra je dolazak u Sarajevo najavila delegacija iz Republike Srpske koja će zapaliti sveće i položiti cveće u toj ulici.

Obeležavanju će, pored ostalih, prisustvovati ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Milenko Savanić, potpredsednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, predstavnici Ambasade Srbije u BiH.

U Sarajevu je prvi put stradanje vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici obeleženo 2010. godine, u organizaciji Odbora Vlade RS za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Istovremeno, kao i prethodnih godina, nekoliko desetina metara dalje pripadnici udruženja "Zelene beretke" takođe će obeležiti godišnjicu stradanja svojih saboraca, pripadnika Teritorijalne odbrane BiH (TO).

Napad na kolonu JNA u Sarajevu, poznat kao "slučaj Dobrovoljačka", odnosi se na događaje 2. i 3. maja 1992. godine, početkom rata u BiH kada su pripadnici TO napali konvoj sa vojnicima JNA.

JNA je 2. maja 1992. godine pokušala da zauzme centar Sarajeva i stavi pod svoju kontrolu ključne državne institucije BiH. Sutradan je konvoj vojnika JNA napuštao Sarajevo prema dogovoru o povlačenju. Prilikom prolaska kroz Dobrovoljačku ulicu konvoj JNA je napadnut.

Cilj napada je bio zarobljavanje vojnika JNA kako bi oni bili razmenjeni za tadašnjeg predsednika BiH Aliju Izetbegovića i njegovu ćerku, koji su dan ranije zarobili pripadnici JNA na sarajevskom aerodromu.

Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu je 2003. odbacio slučaj "Dobrovoljačka", jer je vojna kolona JNA bila legitiman vojni cilj. I Tužilaštvo BiH je obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj Dobrovoljačka pre tri godine.

"Zelene beretke" proslavljaju zločin, zvanično Sarajevo ga opravdava

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije nastavilo je istragu u slučaju Dobrovoljačka.

Danas je nedelja, 3. maj 2015. Do kraja godine ima 242 dana.

Ostali događaji:

1469 - Rođen je italijanski političar, diplomata, pisac i istoriograf Nikolo Makijaveli, jedan od utemeljivača politikologije. Posle stvaranja Firentinske republike, bio je 14 godina sekretar vladajućeg "Saveta desetorice". Oslobodio je politička razmatranja teoloških, moralnih i metafizičkih koncepata i začetnik je ideje nacionalne države (prvi je uveo koncept države u savremenom smislu). U glavnom delu "Vladalac", u kojem je izneo i sopstvena diplomatska iskustva, razradio je teoriju prema kojoj vladar treba da upravlja državom u interesu njenog jačanja, bez obzira da li će cilj postići zakonom ili silom. Smatrao je da su merila individualnog morala nepodobna za procenjivanje postupaka u ime države. Zalažući se za ujedinjenje Italije, isticao je da za otadžbinu ne treba štedeti niti birati sredstva, otuda je iz njegove političke filozofije docnije izveden pojam "makijavelizam". Rimokatolička crkva je 1559. njegova dela stavila na "Indeks zabranjenih knjiga". Ostala dela: "Razmatranja o prvih deset knjiga Tita Livija", "Istorija Firence", "O ratnoj veštini", komedija "Mandragola".

1494 - Španski moreplovac italijanskog porekla Kristifor Kolumbo otkrio je ostrvo kasnije nazvano Jamajka.

1500 - Portugalski moreplovac Pedro Alvareš Kabral otkrio je Brazil na putu ka Indiji i proglasio ga posedom Portugalije. U januaru iste godine uz obalu Brazila prispeo je španski moreplovac Vinsente Pinson, ali nije iskoristio priliku da tu zemlju proglasi španskim posedom.

1748 - Rođen je francuski revolucionar i sveštenik Emanuel Žozef Siej, nazvan "patrijarh revolucije", jedan od vođa Francuske revolucije i osnivač Jakobinskog kluba, koji je 1799. odigrao ključnu ulogu u državnom udaru kojim je vlast prigrabio Napoleon Bonaparta. U toku revolucije napustio je jakobince i postao član kluba Fejana, koji je zastupao načela ustavne monarhije. Bio je prevrtljiv u politici i zauzimao je istaknute položaje u svim fazama revolucije, izuzev u periodu jakobinske diktature. U brošuri "Šta je treći stalež?" izložio je političke zahteve buržoazije.

1791 - Poljski kralj Stanjislav II Avgust Ponjatovski potpisao je liberalni ustav - drugi takav dokument u svetu posle ustava SAD - kojim je uspostavljena parlamentarna monarhija.

1814 - Francuski kralj Luj XVIII vratio se u Pariz posle poraza cara Napoleona I u bici kod Vaterloa. Bio je to početak epohe restauracije Burbona, a sve tekovine Revolucije i bonapartizma su uklanjane.

1841 - Novi Zeland je proglašen britanskom kolonijom.

1885 - Umro je knez Srbije Aleksandar Karađorđević. Tokom njegove vladavine od 1842. do 1858. donet je Građanski zakonik Srbije (1844.) i reformisano sudstvo. Srbiji su autonomni status 1856. na Pariskom kongresu, garantovale velike sile. U njegovo vreme publikovano je "Načertanije" Ilije Garašanina (neka vrsta južnoslovenskog spoljnopolitičkog programa). Posle svrgavanja kneza Mihaila Obrenovića na presto su ga 1842. doveli ustavobranitelji. Zbog suprotstavljanja njihovom Savetu i vezivanja za Austriju, jedna struja ustavobranitelja ga je zbacila 1858. na Svetoandrejskoj skupštini i na presto Srbije je vraćen knez Miloš Obrenović.

1898 - Rođena je izraelska državnica Golda Mabovič Mejrson, poznata kao Golda Meir, prva žena predsednik vlade Izraela od 1969. do 1974. Iz rodnog Kijeva otišla je 1906. u SAD, a u Palestinu je prešla 1921. i živela je u jednom kibucu. Bila je rukovodilac u Savezu sindikata (Histadrut) i Svetskoj jevrejskoj agenciji, a 1948. postala je prvi ambasador Izraela u Sovjetskom Savezu. Potom je bila ministar rada i šef diplomatije, od 1956. do 1966. generalni sekretar partije MAPAJ, a od 1972. i zamenik predsednika Socijalističke internacionale. Ostavila je neobično zanimljive memoare.

1898 - Umro je srpski književni i pozorišni kritičar i istoričar književnosti Svetislav Vulović, profesor Velike škole u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najuticajnijih srpskih književnih kritičara u 19. veku. Napisao je kritičke studije trajnije vrednosti o srpskim pesnicima romantičarima, Petru II Petroviću Njegošu, Simi Milutinoviću Sarajliji, Branku Radičeviću, Đuri Jakšiću.

1901- U Subotici je osnovan Sportski atletski klub "Bačka", prvi fudbalski klub na teritoriji današnje Srbije.

1902 - Rođen je francuski fizičar Alfred Kastler, član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1966. Otkrio je i razvio optičke metode izučavanja Hercovih rezonanci u atomima i njegov rad je od ključnog značaja za razvoj lasera.

1922 - U Parizu je osnovana Međunarodna železnička unija, među čijim osnivačima je bila i Državna železnica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

1933 - Rođen je DŽejms Braun, jedan od najuspešnijih američkih pevača "soula i bluza". Tokom svoje 40-godišnje karijere imao je 98 hitova na listi "Bilbord Top 40", što je rekord u kom malo ko može da mu parira. Sedamnaest njegovih hitova je stiglo do broja jedan na top listama, što su nadmašili samo Stivi Vonder i Luis DŽordan, dok Areta Frenklin ima isti broj hitova. Braun je uz Prislija i Dilana najbitnija pojava muzičke industrije SAD druge polovine 20 veka.

1939 - Smenjen je Maksim Litvinov i za šefa sovjetske diplomatije postavljen je Vjačeslav Molotov, a već idućeg dana počeli su tajni pregovori Sovjetskog Saveza i Nemačke, okončani krajem avgusta 1939. paktom o nenapadanju, u čemu je Molotov imao velikog udela.

1945 - Britanska 14. armija zauzela je u Drugom svetskom ratu Rangun, glavni grad Burme (sadašnji Mjanmar), oslobodivši ga od japanske okupacije.

1946 - U Tokiju je počeo da zaseda Međunarodni vojni sud za Daleki istok, koji je sudio japanskom vojnom rukovodstvu. Proces je trajao do novembra 1948, kad je od 28 okrivljenih sedam osuđeno na smrt, 16 na doživotnu robiju, a ostali na vremenske kazne. Sjedinjene države su postupno izmenile čitav sistem ustrojstva japanske monarhije. Tradicionalni sistem Japana podrazumevao je da carska vlast ima božansko poreklo, a nakon Drugog svetskog rata ustanovljena je klasična parlamentarna monarhija.

1968 - U Parizu su se žestoko sukobili studenti i policija, što je označilo početak jednomesečnih demonstracija koje su zahvatile još neke evropske zemlje, uključujući Jugoslaviju.

1991 - U rodno selo Lelić kod Valjeva preneti su posmrtni ostaci episkopa Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića, izuzetnog besednika, doktora teologije i filozofije, koji je 1956. umro u jednom ruskom manastiru u SAD. Prvi svetski rat proveo je na Zapadu kao izaslanik srpske vlade, a u Drugom svetskom ratu Nemci su ga zatočili u koncentracioni logor. Posle oslobođenja Jugoslavije ostao je u emigraciji kao politički emigrant.

1991 - Umro je američki pisac poljskog porekla Ježi Kosinski, u čijim delima preovlađuju teme nasilja, surovosti i požude. U prvom i najboljem romanu "Obojena ptica" groteskno je opisao zaostalost istočnoevropskog sela u vreme Drugog svetskog rata. Bilo je pokušaja osporavanja autorstva nekih romana objavljenih pod njegovim imenom. Ostala dela: romani "Koraci", "Prisutnosti", "Đavolje drvo", "Pilotska kabina".

1996 - Delegati 55 zemalja saglasili su se na konferenciji UN o novim pravilima korišćenja mina, ali nisu prihvatili njihovu potpunu zabranu.

1998 - Saopšteno je da je DNK analizom nepobitno ustanovljeno da je telo iskopano ispod jedne zgrade u Berlinu više od 20 godina ranije pripadalo nemačkom ratnom zločincu Martinu Bormanu, jednom od najbližih saradnika Adolfa Hitlera.

1999 - Kasetne bombe izbačene iz aviona NATO usmrtile su najmanje 20 i ranile 43 osobe u autobusu kod Savinih Voda u blizini Peći. To područje je više od dva sata zasipano kasetnim bombama, pa su ranjeni i pripadnici spasilačkih ekipa. Portparol NATO DŽejms Šej izjavio je da NATO nema ništa s napadom na autobus, što su porekli očevici, a nemačka televizija ARD je nepobitno dokazala da su na autobus bačene kasetne bombe CBU-87/B, prikazavši i upaljač FZU-39/B nađen kod pogođenog autobusa, koji se koristi samo uz navedeni tip kasetne bombe.

1999 - NATO avioni su razorili zgradu novosadske Radio-televizije.

2001 - U Centralnom zatvoru u Beogradu pokušano je uručenje optužnice Haškog tribunala bivšem predsedniku Srbije i SRJ Slobodanu Miloševiću, što je on odbio.

2002 - Predstavnici 36 od 44 zemlje Saveta Evrope potpisali su dokument o potpunoj zabrani smrtne kazne, čak i u vreme rata.

2002 - Najmanje 450 ljudi je poginulo kad je na reci Megna 170 kilometara južno od Dake, glavnog grada Bangladeša, potonuo feribot "M.V. Salahudin-2" sa oko 500 putnika i članova posade.

2005 - U Iraku je izabrana je prva demokratska Vlada, prva Vlada te zemlje po okončanju vladavine Sadama Huseina.

2006 - Avion sa 113 putnika i članova posade jermenske aviokompanije "Armavia" srušio se u Crno More nedaleko od ruskog letovališta Soči, niko od putnika nije preživeo. Avion tipa "Erbas" A-320 leteo je na liniji Jerevan-Soči i srušio se na pet kilometara od obale.

2007 - Umro je Slobodan Novaković, filmski i televizijski stvaralac. Po obrazovanju dramaturg, autor je popularnih, humorističkih serija: "Muzikanti", "Građani sela luga", "Kamiondžije", "Diplomci", "Ljubav na seoski način", "Mladići i devojke" kao i serije "Sivi dom". Bio je urednik i voditelj hronika Festa i Beogradske hronike, glavni i odgovorni urednik Umetničkog programa i glavni urednik Televizije Beograd.

2008 - Turska vojska saopštila je da je u sukobima s gerilcima, prethodnih dana, poginulo najmanje 150 pripadnika Radničke partije Kurdistana. Planinski masiv Kandil u severnom Iraku, nedaleko od granice Turske, glavno je sklonište i uporište pripadnika PKK, što turskim vlastima decenijama otežava zavođenje reda na jugoistoku te zemlje.

2008 - Oko 133.000 ljudi poginulo je u Mjanmaru (bivša Burma) u oblastima Jangon i Ajejavadi, u naletu ciklona "Nagris". Najteže je pogođena regija Bogalej, u delti Iravadi. Ciklon je uništio desetine hiljada kuća i ostavio stotine hiljada ljudi bez krova nad glavom.

2011 - Rumunija i Sjedinjene Američke Države postigle su sporazum o instaliranju NATO odbrambenog raketnog sistema na teritoriji Rumunije. Takozvani anetiraktni štit, izazvao je nezadovoljstvo u Rusiji, mada su SAD tvrdile da on nije uperen protiv te zemlje.

(RTV)