Na današnji dan 1977. umro Miloš Crnjanski; 1835. rođen američki pisac Mark Tven; 1872. odigrana prva međunarodna fudbalska utakmica; 1957. umro slikar Paja Jovanović

Na današnji dan 1977. godine umro je srpski pisac Miloš Crnjanski, izuzetan stilista, jedna od najbitnijih pojava srpske književnosti uopšte. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Školovao se i u Beču i Parizu. Bio je profesor, novinar, publicista, a od 1928. zaposlen je u Pres birou vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (odnosno Jugoslavije) pri diplomatskim predstavništvima na strani. Drugi svetski rat ga je zatekao u Rimu, odakle je preko Lisabona otišao u London. Iz emigracije se vratio u otadžbinu 1965. U romanu "Seobe", čiji je prvi deo napisao 1929. a drugi 1962. opisivao je tragično rasejanje Srba na širokim prostorima Srednje Evrope i Južne Rusije. Delo je nastalo na realnim istorijskim osnovama. Njegova poetska ostvarenja smatraju se neprevaziđenim. Ostala dela: romani "Dnevnik o Čarnojeviću", "Kap španske krvi", "Kod Hiperborejca", "Roman o Londonu", pesme "Lirika Itake", "Lament nad Beogradom", novela "Priča o muškom", drame "Maska", "Konak", "Nikola Tesla", putopisi "Ljubav u Toskani", "Knjiga o Nemačkoj", "Naša nebesa", "Naše plaže na Jadranu", "Boka Kotorska". Po povratku u Beograd objavio je "Embahade".

Danas je četvrtak, 30. novembar 2023.

1508 - Rođen je italijanski arhitekta Andrea Paladio. Razvio je arhitektonski stil zasnovan na klasičnim principima rimskog graditeljstva. Jedan je od najznačajnijih predstavnika kasne renesanse. Odlikovao se izvanrednim smislom za monumentalnost i funkcionalnost građevine. Gradio je crkve, palate, vile, vojne objekte, parkove i šire urbanističke celine, najviše u Vićenci i Veneciji, uključujući čuvenu vilu Rotonda kod Vićence i crkvu Rotendore u Veneciji. Teorijske stavove objavio je u znamenitom delu "Četiri knjige o arhitekturi".

1667 - Rođen je engleski pisac irskog porekla DŽonatan Svift, jedan od najoštroumnijih kritičara ljudskih naravi i poroka. To je posebno izraženo u njegovom glavnom delu "Guliverova putovanja", u kojem je, u izmišljenom svetu Liliputanaca, divova i smešnih naučnika, prikazao društvene prilike Engleske. Imao je tegoban lični život koji je za posledicu imao gorčinu, pesimizam i prezir prema svetu koji ga je okruživao. Ostala dela: politički spisi "Suknareva pisma", satire "Bitka knjiga", "Priča o buretu".

1718 - Poginuo je švedski kralj Karl XII, koji se tokom vladavine od 1697. do pogibije 1718. prilikom invazije na Norvešku, posvetio gotovo isključivo ratovanju. Započeo je 1700. veliki severni rat protiv Rusije, Poljske, Danske i Pruske, koji je okončan tek tri godine posle njegove smrti. Potukao je Dance 1700. i iste godine naneo težak poraz armiji ruskog cara Petra Velikog u bici kod Narve, potom je uspeo da s poljskog prestola zbaci Fridriha II Avgusta Jakog, ali mu je Petar Veliki potpuno uništio armiju 1709. u bici kod Poltave, posle čega je morao da se privremeno skloni u Tursku. Ruska pobeda i poraz Šveđana bili su veliko iznenađenje posto je Švedska do tada važila za veliku silu, a Baltik je praktično bio švedsko unutrašnje more.

1835 - Rođen je američki pisac Mark Tven. Pravo ime bilo mu je Semjuel Lenghorn Klemens. Tven je jedan od najvećih humorista svetske književnosti. U romanima "Pustolovine Toma Sojera", "Život na Misisipiju", "Pustolovine Haklberi Fina", "Život na dvoru kralja Artura", kojima je stekao svetsku slavu, prikazao je jedinstvene životne situacije i autentičan američki stil i govor.

1838 - Meksiko je objavio rat Francuskoj koja je tri dana ranije okupirala grad Vera Kruz.

1853 - Rusija je u Krimskom ratu uništila tursku flotu ispred crnomorske luke Sinope.

1872 - Odigrana je prva međunarodna fudbalska utakmica - reprezentacije Engleske i Škotske igrale su 0:0 u Glazgovu.

1874 - Rođen je Vinston Čerčil, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1953. premijer Velike Britanije od 1940. do 1945.i od 1951. do 1955. Član parlamenta postao je 1900. a od 1905. do 1921. bio je državni podsekretar za kolonije, ministar trgovine, unutrašnjih poslova, prvi lord Admiraliteta, ministar rata i vazduhoplovstva, ministar kolonija, a od 1924. do 1929. ministar finansija. Po dolasku nacista na vlast u Nemačkoj 1933. upozoravao je Britance na opasnost. Posle sloma saveznika u Norveškoj i pada Francuske maja 1940. postao je premijer i vođa Konzervativne stranke. U maju 1943. uspostavio je vezu s Vrhovnim štabom NOVJ i potom je priznao Partizanski pokret kao, po njegovom uverenju, jedinu snagu koja se u Jugoslaviji bori protiv okupatora. Poražen je na izborima 1945. ali je posle pobede konzervativaca 1951. ponovo postao premijer. Dela: "Lord Rendolf Čerčil", "Moje afričko putovanje", "Liberalizam i socijalni problem", "Istorija svetskog rata", "Marlboro, njegov život i doba", "Korak po korak", "U borbu", "Neumoljiva borba", "Početak kraja", "Memoari iz Drugog svetskog rata" (za njih je dobio Nobelovu nagradu iako je poznato da ih nije on pisao nego tim stručnjaka).

1900 - Umro je engleski pisac irskog porekla Fingal O'Flaerti Vils, poznat kao Oskar Vajld. Bio je opšte poznat po nepoštovanju društvenih konvencija. Smatrao je da je umetnost autonomna i amoralna. U zatvoru u Redingu, u kojem je dve godine izdržavao kaznu zbog homoseksualizma, napisao je "Baladu o redinškoj tamnici" i duboko iskren životni obračun "De Profundis". Posle izlaska iz zatvora 1897. živeo je u Parizu u kojem je umro 1900. Ostala dela: roman "Slika Dorijana Greja", komedije "Važno je zvati se Ernest", "Lepeza ledi Vindermir", "Idealan muž", zbirka priča "Zločin lorda Artura Sejvila i druge priče", drame "Saloma" (na francuskom), "Vera", "Vojvotkinja od Padove".

1928 - Rođen je srpski dečji pisac Dragan Lukić. Diplomirao je književnost u Beogradu, veći deo radnog veka proveo je kao urednik Programa za decu Radio Beograda. Pisao je pesme, priče, romane, dramske tekstove, teorijske rasprave o literaturi, vodio tv i radio programe za decu, uređivao je list "Zmaj". Dobitnik je niza priznanja za stvaralaštvo u oblasti literature za decu. Ukupno je objavio čak stotinak knjiga poezije i proze za najmlađe. Dela: "Kako se kome čini", "Moj praded i ja", "Ovde stanuju pesme", "Vagon prve klase", "Fifi", "Kako rastu nogavice", "Šta tata kaže", "Od kuće do škole", "Lovac Joca", "Vožnja po gradu", "Neboder C17", "Tri gusketara", "Bomba u kafi", "Nebom grada".

1939 - Streljan je mađarski revolucionar Bela Kun, vođa Mađarske revolucije 1919. Prethodno je uhapšen tokom staljinističkih čistki i na montiranom procesu u Sovjetskom Savezu osuđen je na smrt. Zarobljen je u Prvom svetskom ratu na Istočnom frontu 1916. a posle Februarske revolucije u Rusiji 1917. postao je član Gubernijskog komiteta Ruske socijaldemokratske radničke partije u Tomsku i potom jedan od rukovodilaca inostranih odreda Crvene armije. Po povratku u Mađarsku krajem 1918. osnovao je Komunističku partiju Mađarske. Kad je u avgustu 1919. poražena Mađarska Sovjetska Republika, proglašena u martu 1919. pobegao je u Austriju gde je uhapšen, ali je pušten na intervenciju Moskve. Po povratku u Sovjetski Savez borio se u građanskom ratu protiv snaga belog generala barona Vrangela, potom je bio član Prezidijuma Kominterne i rukovodio je Centralnim komitetom Komunističke partije Mađarske.

1939 - Više od 20 sovjetskih divizija započelo je napadom na Finsku - Zimski rat, okončan mirovnim ugovorom u martu 1940. Finska je tada prinuđena da se odrekne velikog dela Karelije kao i grada Viborg.

1955 - Umro je srpski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu, koji je, težeći oblikovanju nacionalnog izraza, spajao muzički folklor pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom. Dela: "Balkanofonija" za orkestar, "Simfonija Orijenta", za hor i orkestar, "Pesme moje majke" za glas i gudački kvartet, četiri gudačka kvarteta, violinski koncert, horovi, sonata za violinu i klavir.

1957 - Umro je srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma. Najveći deo života proveo je u Beču u kojem je i umro. Izuzetno je vladao slikarskim zanatom i inspirisao se srpskom istorijom. Naslikao je velike ikonostase u Sabornoj crkvi u Novom Sadu i u crkvi u Dolovu i portretisao više vladara i crkvenih dostojanstvenika. Radio je i istorijske i folklorne kompozicije, među kojima se posebno ističu "Seoba Srba", "Proglašenje Dušanovog zakonika", "Takovski ustanak", "Mačevanje", "Kićenje neveste".

1957 - Umro je italijanski operski pevač Benjamino Đilji, jedan od najvećih tenora 20. veka. Blistao je u operama italijanskih i francuskih kompozitora i igrao u nizu filmova.

1975 - Afrička država Dahomej promenila je naziv u Benin. Dahomej je bio kolonija u sastavu Francuske Zapadne Afrike a 1960. stekao je nezavisnost.

1986 - Umro je američki filmski glumac engleskog porekla Keri Grant, koji se iskazao kao sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa, ali i kao tumač karakternih rola u filmovima Alfreda Hičkoka. Filmovi: "Plava Venera", "Strašna istina", "Samo anđeli imaju krila", "Filadelfijska priča", "Arsenik i stare čipke", "Osumnjičen", "Ozloglašena", "Dan i noć", "Majmunska posla", "Drž'te lopova!", "Sever-severozapad", "Šarada".

1989 - Teroristi su ubili zapadnonemačkog bankara Alfreda Herhauzena.

1996 - U Beogradu je demonstriralo oko 150.000 ljudi, protestujući zbog poništenja izborne pobede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima.

1996 - Vlada i pobunjenici u afričkoj državi Sijera Leone potpisali su sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata.

1999 - U moru pored istočne obale Kine potonuo je putnički brod. Nesreću su preživele samo 22 osobe od 302 koliko se nalazilo na brodu u trenutku nesreće.

2002 - Turska je nakon 15 godina privremenih mera ukinula vanredno stanje na jugoistoku zemlje u zoni u kojoj deluju kurdski pobunjenici. Procenjuje se da je od početka pobune ukupan broj žrtava premašio 30.000.

2007 - Prilikom pada putničkog aviona privatne turske kompanije "Atlas DŽeter" poginulo je 56 lica, od čega sedam članova posade. Avion se srušio u planinama, u blizini grada Isparta, oko 150 kilometara severno od poznatog turističkog centra Antalije, na jugu Turske. Uzleteo je u Istanbulu a nestao je sa radarskih ekrana neposredno pred sletanje na aerodrom "Sulejman Demirel" u Isparti.

2009 - Evropska unija ukinula je vize za građane Srbije.

2009 - Preminuo je Milorad Pavić, srpski književnik i naučnik, akademik i član niza međunarodnih naučnih i literarnih asocijacija. Njegov "Hazarski rečnik" doneo mu je globalnu popularnost. Bio je profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i Beogradu, sa osnovnim interesovanjima vezanim za istoriju kulture Srba, posebno za srpsku književnost baroka, klasicizma i predromantizma. I pored velikog značaja njegovih naučnih radova postao je poznat zahvaljujući poznim književnim radovima. Prevođen je širom sveta, na više od 30 jezika.

2018 - U Podgorici je Skupština Crne Gore, nakon žustre polemike, usvojila predlog rezolucije vladajuće većine kojom se odluke Podgoričke skupštine iz 1918. godine o prisajedinjenju Crne Gore Kraljevini Srbiji proglašavaju ništavnim. Odluku je podržalo 46 poslanika, dok je 15 bilo protiv.

2021 - Barbados je postao republika. Pod vlašću Londona karipsko ostrvo Barbados nalazilo se od 1627, a suverenost je steklo 1966, ali je ostalo pod britanskom krunom. Proglašenjem republike Barbados nije istupio iz Komonvelta.

(RTV)