Na današnji dan 1945. SAD bacile atomsku bombu na Hirošimu; 1914. Austrougarska objavila rat Rusiji; Umrli Fulgensio Batista i Robin Kuk

 NOVI SAD - Na današnji dan 1945. godine američki bombarder tipa "B-29" izbacio je na samom kraju Drugog svetskog rata, na osnovu naredbe predsednika SAD Harija Trumana - uranijumsku atomsku bombu na japanski grad Hirošimu. Mada je Japan prethodno već nudio kapitulaciju. Bomba je pretvorila u pepeo 13 kvadratnih kilometara, Hirošima je potpuno uništena, a poginulo je najmanje 117.000 osoba. Posledice dejstva atomske bombe očigledne su decenijama posle eksplozije, masovna leukemija, kao posledica atomskog zračenja, i brojne genetske i patološke promene, na novorođenima. Tri dana kasnije druga američka (plutonijumska) atomska bomba bačena je na Nagasaki.

1637 - Umro je engleski pisac i glumac Ben DŽonson, koji je u komedijama realistički prikazivao ljudsku prirodu, nastranosti i strasti. Pisao je poeme, tragedije sa klasičnim motivima, liriku. Dela: komedije "Ljudi i ćudi", "Volpone, ili lisica", "Episena, ili ćutljiva žena", "Vartolomejski vašar", tragedije "Sejan", "Katilina", proza "Građa, ili otkrića o ljudima i stvarima".

1660 - Umro je španski slikar Dijego Rodriges de Silva i Velaskes, jedan od najvećih u istoriji slikarstva, dvorski slikar španskog kralja Felipea IV . Dela poput "Predaje Brede", "Prelje", "Dvorske dame", portreta članova kraljevske porodice, dvorskih luda, ljudi iz naroda, svedočanstvo su njegove umetničke genijalnosti, ali i vremena i društva u kojem je živeo. Izraziti je predstavnik barokne umetnosti. Njegove slike odlikuje oštrina posmatranja, pronicljiva analiza, traganje za psihološkom suštinom, majstorstvo forme.

1806 - Napoleon Bonaparta je i formalno ukinuo Sveto rimsko carstvo nemačke nacije. Habzburški vladari, koji su vekovima nosili titulu vladara (cara) te države, osnovane još 962. od strane Otona I , prethodno su ustanovili Austrijsko carstvo, spojivši nasledne zemlje Habzburga, pošto ih je Napoleon istisnuo iz drugih nemačkih zemalja.

1807 - Dositej Obradović je tokom Prvog srpskog ustanka iz Zemuna prešao u Beograd. Mnoštvo stanovnika grada došlo je na pristanište kako bi ga dočekalo, a topovi sa gradskih zidina objavili su dolazak Dositeja, koji je ubrzo otpočeo veliki prosvetiteljski posao u oslobođenoj Karađorđevoj Srbiji.

1809 - Rođen je engleski pisac Alfred Tenison, majstor forme, poeta neobične melodičnosti. Tenisonovo obimno i raznovrsno delo izražava duh i raspoloženje njegovog vremena: filozofske i verske sumnje izazvane evolucionističkim učenjima kao i sklonost demokratskom poretku. Dela: poeme "Kraljevske slike", "Princeza", elegija "In memoriam", mnoštvo lirskih pesama.

1825 - Oblast Gornjeg Perua proglašena je nezavisnom državom posle tri veka španske kolonijalne vladavine. Nova država uzela je ime Bolivija po prezimenu Simona Bolivara, oslobodioca Latinske Amerike.

1881 - Rođen je engleski mikrobiolog Aleksander Fleming, koji je 1928. iz gljive Penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Otkriće nije korišćeno do Drugog svetskog rata, kada su ga britanski fiziolog i biohemičar Ernst Čejn i australijski lekar Hauard Flori primenili u lečenju infekcija. Fleming je 1945. sa njima podelio Nobelovu nagradu za medicinu.

1890 - U njujorškom zatvoru "Oburn" ubica Vilijam Kemler pogubljen je na električnoj stolici. Bio je to prvi slučaj u istoriji da se smrtna kazna izvršava na ovaj način.

1903 - U Senjskom rudniku, najstarijem rudniku u Srbiji za eksploataciju uglja započeo je masovni štrajk rudara, zbog otpuštanja grupe radnika i nesreće koja se prethodno dogodila. Nakon devet dana štrajk je okončan uspehom, povratkom na posao otpuštenih, skraćenjem radnog vremena i uopšte poboljšanim uslovima. Taj datum je kasnije prihvaćen kao - Dan rudara, i on se svake godine u Srbiji posebno obeležava. U Senjskom rudniku proizvodnja uglja je započela 1853.

1914 - Austrougarska je objavila rat Rusiji.

1914 - Srbija je, solidarišući se saveznicima, objavila rat Nemačkoj, pošto je Nemačka objavila rat Rusiji 1. avgusta, a Francuskoj 3. avgusta.

1915 - Na Savi kod beogradske Čukarice, porinut je ratni brod "Jadar". Ovaj događaj uzima se kao začetak srpske ratne rečne flotile i taj datum obeležava se kao Dan Rečne flotile Vojske Srbije.

1917 - Rođen je američki filmski glumac Robert Čarls Daran Mičam, koji se pedesetih godina 20. veka proslavio ulogama nonšalantnih junaka izrazite personalnosti. Filmovi: "Priča o G. I. DŽou", "Iz prošlosti", "Crveni poni", "Makao", "Anđeosko lice", "Druga prilika", "Reka bez povratka", "Bandido", "Lovci", "Najduži dan", "Eldorado", "Ancio", "Dobri momci i rđavi momci", "Zbogom lepojko", "Rajanova kći", "Jakuza", "Bitka za Midvej", "Marijini ljubavnici", "Ambasador".

1918 - Nemačka ofanziva na Marni, poslednji veliki napad Nemaca u Prvom svetskom ratu, okončana je neuspehom, a iz stroja je izbačeno najmanje 100.000 nemačkih vojnika.

1928 - Rođen je američki slikar, novinar, filmski režiser i producent Endi Vorhol, jedan od najznačajnijih predstavnika pop-art slikarstva. Drsko i duhovito ismevao je i razarao banalnost masovne komercijalne kulture i američke mitove, sve do takozvanog pokreta za oslobađanje žena. Filmovi: "Empajer", "San", "Devojke iz Čelzija", "Usamljeni kauboji", "Meso", "Đubre", "Seks", "Pobunjene žene", "Meso za Frankeštajna", "Krv za Drakulu".

1940 - Estonija je i formalno postala sastavni deo Sovjetskog Saveza pod nazivom Estonska Sovjetska Socijalistička Republika. Sovjetske trupe ušle su na teritoriju Estonije 1939. u skladu sa odredbama sporazuma Staljin-Hitler o podeli Poljske. Do Prvog svetskog rata ona je vekovima bila sastavni deo ruskog carstva.

1946 - Umro je Veselin Čajkanović, srpski klasični filolog i istoričar religije, član Srpske kraljevske akademije. Po okončanju studija klasičnih jezika na Velikoj školi u Beogradu 1903. usavršava se u Nemačkoj, u Lajpcigu i Minhenu, gde je doktorirao 1907. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu rukovodio je katedrom za klasičnu filologiju. Na Bogoslovskom fakultetu predavao je Uporednu istoriju religija. U više navrata bio je dekan Filozofskog fakulteta. Rukovodio je Zadužbinom Nikole Čupića, Društvom Sv. Save, bio je upravnik Srpske književne zadruge. Kao rezervni oficir učestvovao je u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. U Bizerti je osnovao Štampariju srpskih invalida i časopis "Napredak". Prevodio je Plutarha, Tacita, Vergilija, Svetonija, Livija, Plauta. Posebno su značajna njegova istraživanja stare srpske religije i mitologije. Odlikovan je nizom odlikovanja, između ostalih i Legijom časti. Dela: "Vergilije i njegovi savremenici", "O srpskom vrhovnom bogu", "Mit i religija u Srba", "Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama", "Stara srpska religija i mitologija".

1962 - Jamajka je stekla nezavisnost posle 300 godina britanske vladavine.

1973 - U egzilu je umro negdašnji kubanski diktator Fulhensio Batista i Saldivar, koji je vladao Kubom od 1952. do 1959, kada je zbačen u revoluciji pod vođstvom Fidela Kastra.

1990 - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija jednoglasno je izglasao rezoluciju o zabrani trgovine sa Irakom posle invazije iračkih trupa na Kuvajt.

1996 - Američki naučnici su saopštili da su pronašli dokaz da je na Marsu postojao život, na osnovu ispitivanja ostataka meteora pronađenog na Antarktiku.

2003 - Sud na Madagaskaru osudio je bivšeg predsednika te afričke ostrvske zemlje Didijea Raciraku na 10 godina prinudnog rada zbog pronevere javnih fondova u vrednosti 49 miliona malgaških franaka (8,24 miliona dolara).

2005 - Umro je bivši britanski ministar spoljnih poslova Robin Kuk, koji je imao istaknutu ulogu u agresiji NATO snaga na Srbiju (SRJ) 1999. godine.

2005 - Umro je kubanski pevač Ibrahim Ferer, član jedne od najpoznatijih kubanskih muzičkih grupa "Buena Vista Social Club", koja je svetu otkrila lepote tradicionalne kubanske muzike.

(Tanjug)