Na današnji dan 1934. ubijen kralj Aleksandar I Karađorđević; 1892. rođen Ivo Andrić; 1915. nemačke i austrougarske trupe okupirale Beograd

 NOVI SAD - Na današnji dan 1934. godine ubijen je kralj Aleksandar I Karađorđević, Ujedinitelj. Od 1921. do 1929. vladar Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. do 1934. Jugoslavije. Atentat u Marselju, u kojem je ubijen i šef francuske diplomatije Luj Bartu, organizovali su hrvatski teroristi - ustaše, uz podršku Musolinijeve Italije. Dalja pozadina nije nikada rasvetljena, postoji nekoliko oprečnih teza. Pasoš pronađen kod ubice izdat na ime Petra Kelemana, bio je Čehoslovački. Školovao se u Švajcarskoj, Rusiji, Francuskoj. Postao je prestolonaslednik 1909. umesto starijeg brata Đorđa, a od 1914. kao regent vladao je Srbijom u ime bolesnog oca kralja Petra I. Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u pobedonosnim ratovima od 1912. do 1918. u kojima je ispoljio izuzetnu hrabrost. Postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 6. novembra 1921. nakon smrti kralja Petra I.

Danas je sreda, 9. oktobar, 283. dan 2024. godine.

1757 - Rođen je francuski kralj Šarl X, koji je na presto stupio 1824. ali je oboren 1830. godine u Julskoj revoluciji, posle pokušaja da obnovi apsolutnu monarhiju. Njegov brat kralj Luj XVI pogubljen je 1793. u Francuskoj revoluciji.

1789 - Austrijski feldmaršal Gideon Ernst Laudon preoteo je Beograd od Turaka.

1806 - Pruska je objavila rat Francuskoj, u kojem je poražena i izgubila je krajeve zapadno od Labe i neke delove negdašnje Poljske.

1831 - Ubijen je prvi predsednik Grčke Joanis Kapodistrijas, jedan od vođa borbe za nezavisnost od Turske. U službu ruskog cara stupio je 1809. i bio je predstavnik Rusije na Bečkom kongresu i šef ruske diplomatije od 1815. do 1822. Po povratku u Grčku učestvovao je u borbama za oslobođenje, ali je načinom vladavine, pošto je 1827. došao na vlast, izazvao nezadovoljstvo i ubijen je u atentatu.

1857 - Rođen je srpski pisac iz Dubrovnika Ivo Vojnović, dramski pisac s veoma živim osećanjem za scenu. Dela: drame "Dubrovačka trilogija", "Ekvinocij", "Smrt majke Jugovića", "Gospođa sa suncokretom", "Lazarovo vaskrsenje", "Imeratrix", "Maškerate ispod kuplja".

1859 - Rođen je francuski oficir jevrejskog porekla Alfred Drajfus, koji je 1894. lažno optužen da je Nemačkoj izdavao vojne tajne. Osuđen je na doživotnu robiju, samo na osnovu tumačenja grafoloških stručnjaka. Poslat je u jedan od najgorih zatvora na svetu na Đavolskim ostrvima u Francuskoj Gijani. U njegovu odbranu ustao je tada pisac Emil Zola, koji je pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror" objavio otvoreno pismo predsedniku Republike. Tek 1906. kapetan Drajfus je rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapređen u čin majora.

1874 - U Bernu, u Švajcarskoj, održan je Osnivački kongres Svetskog poštanskog saveza. U radu Osnivačkog kongresa učestvovale su poštanske uprave iz 22 zemlje. Među osnivačima Svetskog poštanskog saveza nalazila se i Kneževina Srbija. Odluka da se 09. oktobar prihvati i obeležava kao Svetski dan pošte doneta je 1939. na kongresu Svetskog poštanskog saveza u Buenos Airesu.

1888 - Rođen je ruski revolucionar Nikolaj Ivanovič Buharin, profesor političke ekonomije Univerziteta u Moskvi. Boljševicima se priključio 1906. a posle Oktobarske revolucije 1917. jedan je od vodećih ideologa vladajuće Boljševičke partije. Kao predsednik Kominterne 1928. i 1929. protivio se potpunoj kolektivizaciji smatrajući da je za ekonomiju štetno ukidanje privatnog poseda na selu. Na montiranom sudskom procesu 1938. osuđen je na smrt pod optužbom za špijunažu kao "pripadnik trockističko-zinovjevskog i buharinovskog kontrarevolucionarnog centra" i streljan je marta 1938. Dela: "Politička ekonomija rentijera", "Imperijalizam i svetska privreda", "Ekonomika prelaznog perioda", "Teorija istorijskog materijalizma".

1892 - Rođen je srpski pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, član Srpske kraljevske akademije. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu i doktorirao istoriju u Gracu 1924. delom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svetskom ratu hapšen je i interniran zbog prosrpske orjentacije, a između dva svetska rata bio je ambasador Kraljevine Jugoslavije u Berlinu. U mladosti je pisao pesme ("Ex ponto", "Nemiri", "Lirika"). Pripovedač snažne imaginacije, izuzetan poznavalac Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i stilom, prefinjenim psihološkim analizama. Dela: romani "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija", "Omer-paša Latas" (nedovršen), zbirke pripovedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci I i II", "Sveske".

1906 - Rođen je senegalski državnik, filozof i pisac Leopold Sedar Sengor, član Francuske akademije, predsednik Senegala od 1960. do 1980. Dela: "Nova antologija crnačke i malgaške poezije", "Sloboda I: Crnaštvo i humanizam", "Sloboda II: Nacija i afrički put u socijalizam", "Temelji afrikanstva ili crnaštvo i arabizam", "Crnaštvo i germanizam", zbirke pesama "Pesme senke", "Crne hostije", "Pesme za Naet", "Etiopike", "Nokturna", "Elegije", "Poezija akcije", "Pesme".

1908 - Rođen je francuski filmski režiser i glumac ruskog porekla Žak Tatiščev, poznat kao Žak Tati, poetični satiričar. Filmovi (režija i gluma): "Praznični dan", "Odmor gospodina Iloa", "Moj ujak" (Oskar), "Saobraćajna gužva".

1915 - Nemačke i austrougarske trupe su, posle ogorčenog otpora brojčano slabije srpske vojske, neuporedivo slabije opremljene, okupirale Beograd u Prvom svetskom ratu.

1918 - Rođen je Hauard Hant, agent CIA, ključni akter afere "Votergejt", koja je prouzrokovala ostavku američkog predsednika Ričarda Niksona i postala sinonim za skandal i zloupotrebu vlasti. Hant je regrutovao osobe koje su provalile u zgradu "Votergejt svisotel" u Vašingtonu, gde se nalazilo središte tada opozicione Demokratske stranke tokom predsedničke kampanje 1972. Aferu su obelodanila dva novinara "Vašington posta" Bob Vudvord i Karl Bernstin. Kada je afera razotkrivena do kraja oni su nagrađeni Pulicerovom nagradom.

1940 - Rođen je engleski muzičar DŽon Lenon, autor većine pesama pop grupe "Bitlsi".

1958 - Umro je Pije XII, poglavar rimokatoličke crkve od 1939. Svetovno ime bilo mu je Euđenio Pačeli. Pred kraj Drugog svetskog rata i neposredno posle njega blagonaklono je posmatrao i pomagao beg pripadnika poraženih formacija putem takozvanih "pacovskih kanala" - mreže pomoću koje su se nacisti prebacivali najčešće u Latinsku Ameriku.

1962 - Afrička država Uganda postala je nezavisna posle 70 godina britanske kolonijalne uprave.

1963 - Više od 2.000 osoba poginulo je posle pucanja oko 300 metara visoke brane "Vajont" kod Beluna u severoistočnoj Italiji.

1967 - Ubijen je argentinski revolucionar Ernesto "Če" Gevara, simbol revolucija u Latinskoj Americi. Diplomirao je medicinu u Buenos Ajresu 1953. potom je otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gde je upoznao Fidela Kastra, s čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Posle pobede revolucije 1959. postao je 1961. ministar privrede, a Kubu je napustio 1965. u nameri da u Boliviji, gde je ubijen, povede ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije. Dela: "Uspomene na kubansku revoluciju", "Dnevnik iz Bolivije".

1968 - Umro je francuski pisac Andre Moroa. Pisao je romane, eseje i romansirane biografije. Dela: romani "Podneblja", "Porodični krug", biografije "Bajron", "Dizraeli", "Viktor Igo", "Lelija ili život Žorž Sand", "Balzakov život".

1975 - Nobelova nagrada za mir dodeljena je ruskom fizičaru i disidentu Andreju Saharovu, zbog "neustrašivih napora za mir u svetu", kako je obrazložio norveški komitet za dodelu nagrade.

1978 - Umro je Žak Brel, francusko belgijski šansonjer. Njegovi hitovi "Ne me quitte pas", "Amsterdam", "Mathilde", postali su svojevrsni spomenici frankofonske baštine, a Brelovi tekstovi ali i retko sugestivan nastup, inspirisali su brojne muzičke stvaraoce širom sveta. Iako rođeni Belgijanac veči deo života proveo je u Parizu da bi poslednje godine proživeo u Francuskoj Polineziji, gde je i sahranjen, nedaleko od groba francuskog slikara Pola Gogena.

1983 - U eksploziji bombe u glavnom gradu Burme, Rangunu, za koju je Južna Koreja optužila severnokorejske agente, ubijeno je 18 južnokorejskih funkcionera, uključujući četiri ključna ministra, među kojima i šef diplomatije Li Bum Suk.

1991 - Hrvatske snage su na putu Petrinja-Glina iz zasede pucale na propisno obeleženo vozilo i ubile četiri člana ekipe TV Beograd: Zorana Amidžića, Boru Petrovića, Dejana Milićevića i Sretena Ilića.

1997 - Više od 200 osoba je poginulo kada je uragan "Paulina" pogodio meksičko letovalište Akapulko.

1999 - Broj mrtvih ljudi u poplavama u Meksiku premašio je 400.

2003 - Najmanje 100 osoba se udavilo u nigerijskom feribotu "Kunto-Borong" koji je potonuo nakon što je udario u stub jednog mosta.

2004 - Umro je francuski filozof i teoretičar književnosti Žak Derida, poznat po koncepciji "dekonstrukcije". Pokrenuo je široku kritičku raspravu o filozofiji i jedan je od inspiratora poznate pariske grupe "Tel-quel", koja je semiologiji, kao opštoj teoriji simbola, suprotstavila gramatologiju kao posebnu teoriju prvobitnih, arhaičnih načina označavanja. Glavna dela: "Pisanje i razlika", "O gramatologiji", "O rasejavanju", "O duhu", "Hajdeger i pitanje", "O pravu na filozofuju".

2004 - U Avganistanu su prvi put održani direktni predsednički izbori.

2006 - Severna Koreja je, uprkos protivljenju SAD, izvela prvu podzemnu nuklearnu probu. Tokom probe navodno nije došlo do bilo kakve komplikacije niti do širenja radioaktivnosti. Bomba je bila relativno "mala" po snazi, znatno manja od one koju su na kraju Drugog svetskog rata SAD bacile na Hirošimu, koja je imala snagu 15.000 tona TNT. Pet dana kasnije Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio rezoluciju o uvođenju sankcija Severnoj Koreji, koje uključuju širok spektar mera protiv te države i pojedinaca uključenih u severnokorejski nuklearni program.

2007 - Najmanje 40 osoba ubijeno je u napadu sudanske vojske na grad Muhadžirija u pobunjenoj sudanskoj oblasti Darfur, na zapadu zemlje, u pograničnoj zoni prema Čadu.

2015 - Preminuo je Zdravko Zupan, istoričar srpskog i jugoslovenskog stripa, kritičar, umetnik, izdavač, urednik. Jedan je od osnivača strip grupe "Beogradski krug 2" kao i Udruženja stripskih umetnika Srbije 2010. godine. Kao strip autor pojavio se 1965. u beogradskom "Malom ježu", i potom gornjomilanovačkim "Dečjim novinama". Njegovi stripovi objavljivani su u dvadesetak zemalja, na više od 15 jezika, a radio je za svetske izdavače poput Diznija, Hana-Barbere, nemackog Kauka Publishing-a, ili francuskog Le journal de Mickey. Autor je strip serijala: "Miki i Baš-Čelik", "Zuzuko", "Munja". Kao kritičar i istoričar stripa objavio je: "Iz istorije jugoslovenskog stripa", "Vek stripa u Srbiji ", "Veljko Kockar - život, smrt". Koautor je monografija: "Istorija jugoslovenskog stripa", "Stripovi koje smo voleli", kao i priređivač tematskog izdanja časopisa Gradac posvećenog Andriji Mauroviću.

2016 - Preminuo je poljski reditelj Andžej Vajda, producent, scenarista. Radio je najviše na filmu, ali i u teatru. Proslavio se filmovima "Pepeo i dijamant", "Sve je na prodaju", "Pan Tadeuš", "Čovek od mramora" i "Katin". Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima je i počasni Oskar, 2000. godine, za poseban doprinos filmskoj umetnosti. 2018 - Dogodio se veliki lančani sudar na autoputu Beograd Niš, u oba smera. Poginulo je sedam osoba, četrdesetak je povređeno među kojima je 17 zadržano na lečenju. Desetine automobila je uništeno.

(Tanjug)